Polvijärven koulu je jedinstvena osnovna škola u općini Polvijärvi u kojoj učenici pohađaju nastavu od prvog do devetog razreda. Škola djeluje se sastoji od dviju zgrada. U zgradi A nastavu pohađaju učenici od prvog do šestog razreda dok su u zgradi B smješteni učenici od sedmog do devetog razreda, kao i lokalna gimnazija, odnosno lukio. U istom kompleksu se nalazi i lokalni vrtić te velika kuhinja i blagovaonica koju koriste sva djeca od vrtića do gimnazije. Oko škole se nalazi kompleks dječjih igrališta i sportskih terena. Škola ima i područni odjel u Sotkumi. U školi u zgradi A obrazuje se otprilike 170 učenika, u višim razredima oko 115 učenika, dok u područnoj školi Sotkuma nastavu pohađa oko 70 učenika.

Učenici 1.-6. razreda nastavu uglavnom imaju u svojim učionicama koje su opremljene svim suvremenim nastavnim pomagalima, a nastavu engleskoga jezika, glazbene kulture i tehničke kulture imaju u specijaliziranim učionicama. U mnogim predmetima učenici uče životne vještine pa tako u predmetu rukotovorine uče izrađivati predmete od vune i drugih materijala koje sami pletu, šivaju i glačaju uz mentorstvo učitelja ili učiteljice. Na satu tehničke kulture učenici izrađuju uporabne predmete pri čemu se samostalno služe različitim alatom. Sati traju 45 minuta, a nakon svakog sata je odmor od 15 minuta koji učenici obavezno provode na školskom igralištu bez obzira na vremenske uvjete. Za sve učenike u školi je organiziran ručak koji je besplatan. Osobitost finskog školstva je da država financira sve materijalne troškove vezanu uz školu. Svaki učitelj u razredu ima pomoć asistenta u nastavi ako se za to ukaže potreba. Učenici koji imaju poteškoća sa savladavanjem školskog programa dobivaju povremenu ili stalnu stručnu pomoć. U školi se nalazi i razred za djecu s poteškoćama.

Učenici od 1. do 3. razreda imaju opisne ocjene, a brojčane ocjene učenici imaju od 4. razreda. Ocjene su od 4 do 10.

Učenici u školi trebaju nositi papuče, ali gotovo svi učenici hodaju u čarapama. Uporaba mobitela u školama nije dozvoljena i zabranjena je zakonom.

Danas smo provele dan na otvorenom s učenicima 4. razreda. Pješke smo se uputili stazom dugom 2 kilometra u šumu. Boravak u šumi organizirala je učiteljica 4. razreda Tuula, a pomagala joj je učiteljica engleskoga jezika i edukacijska rehabilitatorica Laura. U organizaciji boravka u šumi sudjelovala je i finska organizacija za djecu koja za učenike organizira različite aktivnosti kao što je boravak u šumi, sportove i igre na otvorenome itd. Učenici su u šumi dobili dva zadatka. Ogradili su metar četvorni tla te su trebali imenovati svu živu i neživu prirodu na toj površini, a zatim od pronađenog osmisliti kompoziciju i stvoriti jesensku sliku ili skulpturu. Druga je skupina dobila fotografije biljaka i životinja koje su trebali imenovati, a zatim označiti ukoliko ih zapaze u šumi. Nakon toga su brali oskoruše , a sutra ćemo svi uživati u piti od oskoruša. U šumi su proveli 4 sata.

Nakon izleta u šumu vidjeli smo nastavu izbornoga predmeta Mali istraživači. Učenici su radili pokuse s vodom i proučavali su kako papir upija vodu.

U finskoj školi postoje obavezni predmeti, a svaki učenik mora odabrati i dva izborna predmeta čija nastava se odvija nakon redovne nastave.

Saznali smo da u školi ne postoji knjižnica, ali pored škole postoji gradska knjižnica u kojoj učenici posuđuju knjige. Ako knjiga nije dostupna, mogu je naručiti iz Joensuua.

Treći dan mobilnosti bio je dan za podučavanje učenika 5. i 6. razreda. Učenici su pogledali video o Hrvatskoj, fotografije Zagreba te su saznali sve važne informacije o našoj zemlji, gradu i o Osnovnoj školi Bukovac. Finski učenici bili su iznenađeni brojem učenika u našoj školi, a posebno im se svidio suvremeni izgled škole. Uspoređivali smo finski i hrvatski školski raspored sati , predmete koji imaju te pravila kojih se moraju držati. Govorile smo o znamenitim ljudima i simbolima po kojima je Hrvatska prepoznatljiva u svijetu. . Jesu li pažljivo slušali, provjerile smo u Kahoot kvizu. Učenici su saznali da kravata potječe od Hrvata te su uz pomoć kravate uspoređivali hrvatski, engleski i finski jezik. Na poleđini kravate nalazile su se riječi na engleskome jeziku koje je trebalo napisati na hrvatskom i na finskom jeziku. Nakon toga učenici su naglas čitali riječi te su uvježbavali izgovor hrvatskog i engleskog jezika. Svaki učenik nakon toga dizajnirao je kravatu. Na satima su bili i roditelji finskih učenika te su sudjelovali u radu, a finske mame bile su najbolje u Kahoot kvizu. Na kraju smo bili na satu glazbene kulture u 2. razredu. Učenici su učili pjevati pjesmu, proizvoditi ritam uz pomoć bubnjeva i plastičnih cijevi. Plesali su i igrali glazbeno-dramske igre, a u tome smo im se pridružili zajedno s finskim roditeljima.

Tijekom promatranja nastave saznali smo da finski učenici imaju odmor od 15 minuta nakon svakoga sata te izlaze na igralište, a za vrijeme jednog duljeg odmora odlaze na ručak koji je besplatan za sve učenike. Ručak uvijek uključuje mesno i vegetarijansko jelo, salatu, kruh, vodu ili mlijeko. Učenici se samostalno poslužuju.

Učenici 5. i 6. razreda podijeljeni su u dvije skupne te odvojeno slušaju neke predmete kako bi se učenicima osigurala pomoć u savladavanju nastavnih sadržaja.

Usporedili smo finska pravila u školi s hrvatskim pravilima te smo zaključili kako razlike i nisu velike.

četvrti dan mobilnosti provele smo u područnoj školi Sotkuma koja broji oko 70 učenika 1.- 6. razreda, a u istoj zgradi je smješten i vrtić koji pohađa oko 80 djece.

Imale smo prilike razgledati školu koja se nalazi u okolici grad Joensuua, a okružena je prelijepom prirodom koju čine jezera i šume.

U obilazak nas je povela ravnateljica područne škole te nam je pokazala suvremenu i dobro opremljenu školu. U školi imaju i tradicionalni instrument kantele koji je škola dobila kako bi učenici učili svirati na instrumentu i kako bi se tradicija sačuvala.

Danas smo podučavale skupinu učenika sastavljenu od 3., 4. i 6. razreda. Učenici su upoznali osobitosti naše zemlje, čuli su koji su poznati hrvatski sportaši i izumitelji te su u skupinama rješavali Kahoot kviz. Usporedili su svoj raspored s rasporedom hrvatskih učenika te su bili iznenađeni veličinom škole i brojem učenika. Zaključili su da im se finska škola više sviđa zbog duljih odmora.

Učenici prvih razreda slušali su kako izgleda radni dan naših prvašića, što u školi uče, jedu, kako se odmaraju, što čitaju...

Prvašići su imali pregršt pitanja, a neki od njih su podijelili sa nama da skorašnje jesenske praznike provode na našoj obali. Učenici su dobili kravate koje su vrlo maštovito ukrasili. Upoznali su i hrvatsku dječju igru Crna kraljica jen, dva, tri koje su uspješno odigrali i koja ih je jako razveselila.

Na radionici 5. i 6. razreda tema su bili osjećaji. Učenici su govorili o svojim osjećajima koristeći kartice na kojima su bila umjetnička djela poznatih finskih umjetnika s kojima su se trebali poistovjetiti. Na kraju radnoga dana učenici su nas poveli u šumu u okviru izbornoga predmeta Sport i kampiranje. Jedna skupina učenika pekla je sljezove kolačiće, a druga skupina učenika odigrala je igru u kojoj su trebali naći zastavu suprotne skupine. Skupine su se zamijenile kako bi svi učenici sudjelovali u obje aktivnosti.

Saznali smo da nastava traje do 14 ili 15 sati, a učenici mogu boraviti u produženom boravku do 16 sati gdje mogu napisati zadaću i igrati se.

U finskoj školi velika pozornost pridaje se sigurnosti učenika te je svaka učionica osigurana bravom koja se izvana otvara ključem.

Posljednji dan u finskoj školi započeno je s nastavom sporta u 2. razredu. Učenici su učili kao čitati kartu i kako se orijentirati u prostoru. U skupinama su čitali kartu te se su orijentirali u prostoru oko škole. Iako je jutro bilo hladno, mnogi učenici izašli su van u majicama ili u majicama kratkih rukava. Nitko ih nije opominjao da se obuku jer finska škola iznimno radi na razvoju učeničke samostalnosti i odgovornosti.

Nakon toga smo u 3. razredu vidjeli kako ponavljaju tablicu množenja u igri. Učenici su sjedili na podu te su ponavljali koristeći udžbenike i rekvizite koje su dobili od učiteljice.

Nakon ručka bilo je vrijeme za umjetnost. Učenici 3. razreda učili su izvedene boje. Na papiru su na prethodnim satma vodenim bojama nacrtali kvadrate s osnovnim bojama, a sada su na satu učili kao pomiještati i dobiti neke sasvim nove. U učionic ismo na prozoru uočili radove koje učenici izrađuju pletenjem, a svaki učenik ima svo ju bilježnicu u kojoj može crtati, pisati itd.

Posjet finskoj školi završili smo na vrlo zanimljivom satu glazbene kulture u 4. razredu. Učiteljica Margit povezala je dramski odgoj s glazbom te su se učenici zagrijali plešiću uz glazbu pri čemu su oponašali pokrete učiteljice ili pokrete drugih učenika. Stvarali su ritam svirajući na bubnjevima i na drugim instrumentima, a zatim su pjevali pjesmu o džungli i još jednu pjesmu čiji tekst nismo razumjeli. U pjevanju pjesme o džungli plesali su i oponašali različite životinje. Sat je završio razgovorom o vikendu.

Zanimljivim satom završio je i naš boravak u finskoj školi i upoznavanje s finskim obrazovnim sustavom. Puni novih spoznaja i dojmova vraćamo se u Hrvatsku zahvalni finskim kolegama na svom trudu koji su uložili da bi nam što bolje pokazali osobitosti finske škole.

Zamolite sve da odaberu fotografiju. Zadatak može biti:

• Odaberite sliku koja izražava vaše emocije upravo sada.

• Odaberite 1-3 fotografije koje odražavaju vaše osjećaje jutros/ovaj tjedan.

• Odaberite sliku koja u vama izaziva snažne emocije.

• Odaberite sliku koju ćete objesiti na zid kako bi vas podsjetila na nešto važno.

Zamolite sve da redom kažu koliko god žele o svom izboru.

Reprodukcije umjetničkih djela se nalaze u komentarima.

3. i 4. razred: 23 sata

5. i 6. razred: 24 sata

7. i 8. razred: 30 sati

• U nižim razredima (1.–3.) jedan učitelj vodi gotovo sve predmete.

• U višim razredima (4.–6.) dolaze specijalizirani učitelji za predmete poput glazbe, tjelesnog, engleskog jezika ili informatike.

• Od 1948. godine, svi učenici u Finskoj imaju pravo na besplatan topli obrok svaki dan u školi – od osnovne do srednje škole.

• To je dio zakonskog prava, a ne privilegija.

🥗 2. Sastav obroka

• Obrok mora biti uravnotežen i zdrav, obično uključuje:

  • toplo glavno jelo (meso, riba ili vegetarijanska opcija)

  • prilog (krumpir, riža, tjestenina, povrće)

  • salata ili sirovo povrće

  • kruh i namaz (nema bijelog kruha)

  • mlijeko i voda za piće

• Obrok je osmišljen da pokrije oko 1/3 dnevnih prehrambenih potreba djeteta.

⏱️ 3. Vrijeme i organizacija

• Ručak se jede usred dana, obično između 11:00 i 12:30.

• Vrijeme za jelo: 20 minuta (učenici imaju dovoljno vremena da jedu bez žurbe).

• Učenici ručaju u školskoj kantini, a samostalno uzimaju na liniji

🌍 4. Posebne prehrane

• Učenici s alergijama ili posebnim prehrambenim potrebama (npr. vegetarijanci, vjerska ograničenja) dobivaju alternativne obroke.

• To je uobičajena praksa i škola je dužna osigurati ih.

🤝 5. Odgojna uloga

• Obrok se smatra dijelom obrazovanja:

  • Djeca uče dobre prehrambene navike.

  • Potiče se samostalnost – učenici sami uzimaju hranu i odgovorni su za svoj pladanj.

  • Učitelji jedu zajedno s učenicima, što stvara osjećaj zajedništva.

Školski obrok u Finskoj nije samo hrana, već i dio školskog programa, gdje se kombiniraju briga za zdravlje, jednakost i socijalne vrijednosti.