<?xml version="1.0"?>
<rss version="2.0">
   <channel>
      <title>Zajednicke osobine zivih bica ,izlucivanje i transport/akcenat na sisarima by Milijana Pribić</title>
      <link>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032</link>
      <description>Made with the strength to succeed</description>
      <language>en-us</language>
      <pubDate>2021-10-15 14:05:37 UTC</pubDate>
      <lastBuildDate>2025-09-24 09:15:54 UTC</lastBuildDate>
      <webMaster>hello@padlet.com</webMaster>
      <image>
         <url></url>
      </image>
      <item>
         <title>IZLUCIVANJE</title>
         <author>milijanapribic</author>
         <link>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1819845812</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Organizam je otvoren zivi sistem</strong> <strong>koji neprekidno razmenjuje materiju i energiju&nbsp; sa spoljasnjom sredinom</strong>.Kao i svaki drugi sistem organizam za svoje potrebe&nbsp; ne moze da iskoristi svu materiju i energiju koju unese iz spoljasnje sredine.Procesima metabolizma,organizam deo energije oslobodi u vidu toplotne energije a deo materije se transformise u proizvode&nbsp; koji mogu biti nekorisni&nbsp; ili otrovni&nbsp; ako se nagomilavaju u celijama ti proizvodi metabolizma se nazivaju otpadne materije. Organizam skuplja otpadne materije i izbacuje ih u spoljasnju sredinu a taj proces se naziva <strong><mark>IZLUCIVANJE.</mark></strong><br>Osim sto se oslobadja otpadnih materija,organizam izlucivanjem odrzava stabilnost ,svoje unutrasnje sredine /<strong><mark>HOMEOSTAZA</mark></strong>.Ovaj proces&nbsp; jee znacajan za osmoregulaciju , kojom se regulise kolicina vode i elektrolita u organizmu</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/955891252/449ed4ba556356811fc8d08b54b64e3b/zdravi_smo_koliko_su_nam_krvni_sudovi_jaki.jpeg" />
         <pubDate>2021-10-15 15:01:33 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1819845812</guid>
      </item>
      <item>
         <title>SEKRETI</title>
         <author>milijanapribic</author>
         <link>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1819862017</link>
         <description><![CDATA[<div>Sekreti su aktivne materije koje ispoljavaju svoju ulogu kada se nadju u spoljasnjoj sredini ili vancelijskoj tecnoj sredini .Proces njihovog izlucivanja naziva se sekrecija<br><strong>Svrha izlucivanja&nbsp; je oslobadjanje organizma od nepotrebnih i stetnih materija a&nbsp; svrha sekrecije jeste kontrola rastenja i razvica </strong><mark>( HORMONI)</mark>,<br><strong>privlacenje jedinki suprotnog pola radi parenj</strong>a (<mark>FEROMONI)</mark>,<br><strong>varenja hrane van celije</strong> <mark>(ENZIMI)</mark>....</div><div><br>Svrha</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2021-10-15 15:08:33 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1819862017</guid>
      </item>
      <item>
         <title>TRANSPORT MATERIJA KROZ ORGANIZAM</title>
         <author>milijanapribic</author>
         <link>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1820865687</link>
         <description><![CDATA[<div>U ORGANIZAM SE UNOSE GRADIVNE SUPSTANCE <mark>__________&gt;</mark><strong>HRANA,KISEONIK,VODA<br></strong>IZ ORGANIZMA&nbsp; SE IZBACUJU <mark>___________&gt;</mark><br>NEPOTREBNI /<strong>STETNI PRODUKTI  METABOLIZMA<br><br></strong><strong><mark>UNUTRASNJI TRANSPORT SUPSTANCI </mark></strong><strong>&nbsp;-</strong>OD MESTA&nbsp; GDE SE UNOSE /<strong>GDE NASTAJU </strong>DO MESTA GDE SE ODSTRANJUJU IZ ORGANIZMA /<strong>GDE SU POTREBNI<br></strong><strong><mark>UNUTRASNJI TRANSPORT ENERGIJE-</mark></strong>DISTRIBUCIJA TOPLOTE<strong><br></strong><strong><mark>ODRZAVANJE UNUTRASNJE STABILNOSTI / HOMEOSTAZIS</mark></strong></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2021-10-16 08:11:45 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1820865687</guid>
      </item>
      <item>
         <title>TRANSPORT MATERIJA KROZ ORGANIZAM</title>
         <author>milijanapribic</author>
         <link>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1820874866</link>
         <description><![CDATA[<div>SISTEM SUPLJINA / <strong>VASKULARNI</strong><br>ISPUNJENJE TECNOSCU /<strong>TRANSPORNI </strong><br>KOJA SE KRECE CIRKULISE <strong>/CIRKULATORNI</strong></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2021-10-16 08:24:57 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1820874866</guid>
      </item>
      <item>
         <title>VASKULARNI SISTEM/sistem supljina</title>
         <author>milijanapribic</author>
         <link>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1820876466</link>
         <description><![CDATA[<div>*<strong>DIGESTIVNI PROSTOR</strong><br>*<strong>MEDJUCELIJSKI PROSTOR</strong><br>*<strong>POSEBNO DIFERENCIRANI SISTEM SUDOVA</strong><br><strong>*TELESNA DUPLJA</strong><br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/29/Circulatory_System_en.svg/480px-Circulatory_System_en.svg.png" />
         <pubDate>2021-10-16 08:27:10 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1820876466</guid>
      </item>
      <item>
         <title>TRANSPORTNI SISTEM</title>
         <author>milijanapribic</author>
         <link>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1820882654</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>*CELOMSKA/PSEUDOCELOMSKA TECNOST</strong><br><strong>*TECNOST IZ SPOLJASNJE SREDINE</strong><strong><mark> __&gt;</mark></strong><strong> VODA</strong><br>*<strong>POSEBNA TECNOST ...RESPIRATORNI PIGMENTI</strong></div>]]></description>
         <enclosure url="https://biologyeducare.com/wp-content/uploads/2019/04/Coelom-types.jpg" />
         <pubDate>2021-10-16 08:35:46 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1820882654</guid>
      </item>
      <item>
         <title>CIRKULATORNI SISTEM</title>
         <author>milijanapribic</author>
         <link>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1820886660</link>
         <description><![CDATA[<div>SVI SISTEMI ORGANA U ORGANIZMU NERASKIDIVO SU POVEZANIU FUKCIONALNU CELINU I JEDAN BEZ DRUGOG NE BI MOGLI DA FUNKCIONISU. <strong>NJIHOVA POVEZANOST SE OSTVARUJE PREKO SISTEMA ZA CIRKULACIJU</strong><br><strong><mark>CIRKULATORNI SISTEM</mark></strong><strong> </strong>RAZNOSI <strong>KISEONIK I HRANLJIVE MATERIJE </strong>DO CELIJA,A ODNOSI <strong>UGLJEN DIOKSID I STETNE MATERIJE</strong> KAKO BI MOGLE DA SE IZBACE IZ <strong>ORGANIZMA</strong><br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/dd/Sankey_diagram_human_circulatory_system.svg/375px-Sankey_diagram_human_circulatory_system.svg.png" />
         <pubDate>2021-10-16 08:41:52 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1820886660</guid>
      </item>
      <item>
         <title>TIPOVI TRANSPORTOG SISTEMA</title>
         <author>milijanapribic</author>
         <link>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1820890601</link>
         <description><![CDATA[<div>Zatvoreni cirkulatorni sistem karakterise kretanje tjelesne tečnosti kroz zatvoreni sistem kanala. Sastoji se od jako razvijenog pulzatornog organa (<a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Srce">srca</a>) i <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Krvni_sudovi">krvnih sudova</a>. Zastupljen je kod nekih viših crva i svih <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Svitkovci">svitkovaca</a> (hordata). Najsloženiji je kod ptica i sisara. Kroz krvne sudove cirkulira krv, ali povremeno i <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Limfa">limfa</a>.<br>Kod zatvorenog sistema,odvodni krvni sudovi <strong>(arterije) u </strong>organima se granaju u mrezu kapilara,a oni se potom ponovo susticu, ulivajuci se u dovodne krvne sudove<strong> (vene).<br></strong>Na taj nacin <strong><mark>KRV&nbsp; </mark></strong>nikada ne izlazi iz krvnih sudova<br>Deo krvne tecnosti se ipak procedi kroz zidove kapilara i cineci <strong><mark>&nbsp;LIMFU.<br>Ona ima ulogu posrednika u transportu koji se odvija izmedju kapilara tkiva i celija<br></mark></strong>Kod kicmenjaka postoji i poseban sistem iskljucivo dovodnih<strong> LIMFNIH SUDOVA, </strong>koji skupljju limfu iz medjucelijske tecnosi&nbsp; u tkivima i vracaju je u<strong> KRV</strong> ulivajuci se dovodne krvne sudove <strong>VENE</strong></div>]]></description>
         <enclosure url="https://image3.slideserve.com/6932738/za-tvoren-i-cirkulatorni-sistem-l.jpg" />
         <pubDate>2021-10-16 08:47:46 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1820890601</guid>
      </item>
      <item>
         <title>TIPOVI TRANSPORTNOG SISTEMA</title>
         <author>milijanapribic</author>
         <link>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1820899005</link>
         <description><![CDATA[<div><br>Otvoreni cirkulatorni sistem jednostavnije je građen od zatvorenog i u pravilu je prisutan<strong> kod beskičmenjaka</strong>. Kod životinja sa otvorenim cirkulatornim sistemom prisutan je <strong>jedan krvni sud (obično leđni), </strong>koji ima sposobnost grčenja i opuštanja.Kod tih organizama zastupljena je <strong><mark>HEMOLIMFA</mark></strong>,(hemocijanin/ pigment plavicase boje zbog prisustva Cu)<br>Hemolimfa&nbsp; obavlja iste funkcije kao i limfa kod kičmenjaka.<br>AKO DOVODNI SUDOVI&nbsp; POSTOJE ONI HEMOLIFU OBOGACENU KISEONIKOM,DIREKTNO VODE OD SKRGE&nbsp; I PLUCA DO SRCA</div>]]></description>
         <enclosure url="https://image3.slideserve.com/6932738/otvoren-i-cirkulatorni-sistem-l.jpg" />
         <pubDate>2021-10-16 09:00:00 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1820899005</guid>
      </item>
      <item>
         <title>HIDROLIMFA</title>
         <author>milijanapribic</author>
         <link>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1820911324</link>
         <description><![CDATA[<div>је evoluciono najprimitivnija telesna tecnost, prisutna u telu&nbsp; <strong><mark>SUNDJERA, ZARNJAKA I&nbsp; TURBELLARIA</mark></strong>. <br>Kod SUNDJERA,<strong><mark>(HIDROLIMFA )</mark></strong>dospeva do celija sistemom kanaka, a zatim se materije i gasovi koje hidrolimfa nosi, prostom difuzijom transportuju kroz celijsku membranu<br>Kod DUPLJARA, <strong><mark>CREVNA DUPLJA</mark></strong> ima ulogu <strong>CIRKULATORNOG SISTEMA</strong> i naziva se <strong><mark>GASTROVASKULARNA DUPLJA<br><br>RAZGRANATO CREVO </mark></strong>TURBELLARIA ima ulogu <strong>CIRKULATORNOG SISTEMA<br><br></strong>Kod NEMATODA-VALJKASTI CRVI, <strong><mark>PSEUDOCELOM</mark></strong><strong><br>ima ulogu&nbsp; CIRKULATORNOG SISTEMA<br>SLIKA:<br></strong>cirkulisanje hidrolimfe kod sundjera</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/955891252/89789e0d1c95c27612a50d5455d4b5c0/telesne_tecnosti_sundjera.jpg" />
         <pubDate>2021-10-16 09:18:43 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1820911324</guid>
      </item>
      <item>
         <title>TELESNE TECNOSTI SASTAV</title>
         <author>milijanapribic</author>
         <link>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1820916825</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/955891252/0ed92526600c232b73362db0c26ed9af/TELESNE_TECNOSTI_SASTAV.jpeg" />
         <pubDate>2021-10-16 09:27:09 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1820916825</guid>
      </item>
      <item>
         <title>SASTAV KRVI</title>
         <author>milijanapribic</author>
         <link>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1821134799</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://image.slidesharecdn.com/krvilimfa-150328161056-conversion-gate01/95/sastav-krvi-5-638.jpg?cb=1427559114" />
         <pubDate>2021-10-16 14:06:05 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1821134799</guid>
      </item>
      <item>
         <title>KRVNA PLAZMA</title>
         <author>milijanapribic</author>
         <link>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1821135839</link>
         <description><![CDATA[<div><strong><mark>KRVNA PLAZMA </mark></strong>JE VODENI RASTVOR KOJI SADRZI ORGANSKE MATERIJE<strong>,POSEBNO PROTEINE </strong>ALI I <strong>ELEKTROLITE,HORMONE,GASOVE</strong> I NEPOTREBNE MATERIJE.<br><strong>VODA </strong>CINI CAK 90%&nbsp; PLAZME<br>OD ELEKTROLITA PRISUTNI SU JONI NATRIJUMA,KALIJUMA,KALCIJUMA HLORIDA,BIKARBONATA SULFATA I FOSFATA.<br><strong>OVI JONI REGULISU PH VREDNOST KRVI I OSMODSKI PRITISAK I OMOGUCAVAJU PRAVILAN TRANSPORT&nbsp; KROZ MEMBRANE CELIJA ,KONTRAKCIJU MISICA,PRENOS SIGNALA</strong><br><strong>OD ORGANSKIH MOLEKULA</strong>, ZASTUPLJENI SU <strong>GLUKOZA,LIPIDI</strong> (HOLESTEROL I GLICERIDI) <strong>HORMONI</strong></div>]]></description>
         <enclosure url="https://www.orthoexpert.rs/images/prp-acp/frakcije-krvi.jpg" />
         <pubDate>2021-10-16 14:07:13 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1821135839</guid>
      </item>
      <item>
         <title>KRVNI ELEMENTI</title>
         <author>milijanapribic</author>
         <link>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1821155001</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://image.slidesharecdn.com/002histologija-101208031500-phpapp01-140423123328-phpapp01/95/histologija-24-638.jpg?cb=1398276908" />
         <pubDate>2021-10-16 14:26:08 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1821155001</guid>
      </item>
      <item>
         <title>ERITROCITI</title>
         <author>milijanapribic</author>
         <link>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1821171646</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>KOD COVEKA </strong>: <strong><mark>OVALNOG I SOCIVASTOG OBLIKA U CENTRALNOM DELU UDUBLJENE. CRVENE SU BOJE I NE SADRZE JEDRO. SADRZI HEMOGLOBIN</mark></strong> (protein koji u svom sastavu sadrzi gvozdje,moze da vezuje kiseonik i transportuje ga kroz organizam)....TOM PRILIKOM NASTAJE <strong><mark>OKSIHEMOGLOBIN.</mark></strong> Najveci procenat&nbsp; kiseonika transportuje se vezan za hemoglobin, 97 %,a 3% se prenosi kao fizicki rastvoren gas u krvi.<br><strong><mark>ERITROCITI&nbsp; NASTAJU U KOSTANOJ SRZI A RAZGRADJUJU SE JETRI I SLEZINI</mark></strong><strong> </strong>.Veci je kod muskaraca jer hormon <strong><mark>TESTOSTERON</mark></strong><mark>,DELUJE STIMULATIVNO</mark> na procese njihovog stvaranja.<br><strong><mark>ZIVOTNI VEK ERITROCITA JE&nbsp; 90/120 DANA<br>BROJ ERITROCITA KOD MUSKARACA JE4,2-5,8X10 na 12/L A KOD ZENA 3,7-5,2 X10 na 12/l</mark></strong></div>]]></description>
         <enclosure url="https://assobenessere.it/wp-content/uploads/2018/03/Globuli-rossi-bassi-696x419.jpg" />
         <pubDate>2021-10-16 14:42:49 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1821171646</guid>
      </item>
      <item>
         <title>POJAVE KARAKRTERISTICNE ZA ERITROCITE</title>
         <author>milijanapribic</author>
         <link>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1821194058</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>ŠTA JE SEDIMENTACIJA ERITROCITA?<br></strong><br></div><div><strong>Sedimentacija eritrocita je test kojim se meri brzina taloženja&nbsp; crvenih krvnih zrnaca (eritrocita) na dno epruvete, tačnije količina&nbsp; eritrocita koja se nataloži u epruveti za sat vremena. </strong>Visina taloga se&nbsp; meri u milimetrima (mm), zbog čega se sedimentacija izražava u mm/h&nbsp; (engl. hour sat).<br><br><strong>STA JE AGLUTINACIJA ?<br><br>Aglutinacija je slepljivanje eritrocita&nbsp; i formiranje grudvica&nbsp; koje mogu zapusiti krvne sudove.</strong> Najcesce nastaje usled transfuzije nekompatibilne krvne grupe.<br><br><strong>STA JE HEMOLIZA ?</strong><br><br><strong>Rastvaranje (ili razlaganje) crvenih krvnih zrnaca, pri čemu iz njih izlazi hemoglobin</strong>.Najcesce se javlja zbog pucanja membrane ili njene povecane propustljivosti</div><div><br><br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="https://kalorijskatablica.com/wp-content/uploads/2017/01/Sedimentacija-eritrocita-referentne-vrednosti-i-sve-%C5%A1to-treba-da-znate.jpg" />
         <pubDate>2021-10-16 15:06:20 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1821194058</guid>
      </item>
      <item>
         <title>LEUKOCITI/BELA KRVNA ZRNCA</title>
         <author>milijanapribic</author>
         <link>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1821204653</link>
         <description><![CDATA[<div><strong><br>Leukociti ili bela krvna zrnca</strong> su ćelije imunološkog sistema čija je osnovna uloga <strong>zaštita organizma od zaraznih bolesti i stranih materija</strong>.<br><br></div><div><br>Povišen broj leukocita je često <strong>indikator bolesti</strong>.<br><br></div><div><br>Leukociti nastaju u <strong>koštanoj srži</strong>, ali delom i u <strong>timusu</strong> (grudna žlezda koja se nalazi ispod grudne kosti), <strong>limfnim žlezdama i čvorovima, i slezini</strong>.<br><br><strong>ZIVOTNI VEK LEUKOCITA ZAVISI OD VRSTE I AKTIVNOSTI , TAKO DA GRANULOCITI ZIVE OKO 5 DANA A AGRANULOCITI MOGU ZIVETI I DO NEKOLIKO GODINA</strong><br><br></div><div><br>Povećanje broja leukocita iznad gornje granice se naziva <strong><em>leukocitoza</em></strong>, a smanjenje ispod donje granice <strong><em>leukopenia</em></strong><strong>.</strong><br><br></div><div><br>Kod zdravih, odraslih osoba, broj leukocita u krvi se kreće između <strong>4 x 10</strong><strong><sup>9</sup></strong><strong> i 1,1 x 10</strong><strong><sup>10</sup></strong><strong> po litru krvi</strong>, što otprilike čini <strong>1% količine krvi</strong>.<br><br></div><div><br><br></div><div><br><strong><mark>Granulociti </mark></strong><strong>&nbsp;</strong>/su celije koje imaju <mark>krupno reznjevito jedro</mark> i jasno uocljive<mark> granule</mark> u citoplazmi, po cemu su dobile ime.<mark>Nastaju u kostanoj srzi pljosnatih kostiju...zive oko 5 dana<br></mark><br></div><div><br>Granulociti čine većinu belih krvnih zrnaca u perifernoj cirkulaciji. Postoji tri vrste granulocita:<br><br></div><ul><li><strong>Neutrofili</strong> koji se bore <strong>protiv bakterija i</strong><strong><mark> imaju ulogu u fagocitozi bakterija i drugih patogena</mark></strong></li><li><strong>Eozinofili</strong> koji se bore <strong>protiv većih parazita</strong> i kontrolišu reakcije na alergije koje se javljaju udisanjem,</li><li><strong>Bazofili</strong> koji&nbsp; i<mark>spustaju histamine&nbsp; i heparin pri zapaljenskim procesima</mark></li></ul><div><br><strong><mark>AGRANULOCITI: </mark></strong>su celije koje imaju<mark> krupno ovalno jedro</mark>, <mark>ne sadrze granule</mark> u citoplazmi, a <mark>sazrevaju u jetri i slezini...zive i do nekoliko godina</mark><strong><mark><br><br></mark></strong><br><strong><mark>Limfociti</mark></strong><br><br></div><div><br><strong><mark>Limfociti su odgovorni za imunitet,</mark></strong> uglavnom kruže limfnim sistemom. Postoji tri vrste limfocita:<br><br></div><ul><li><strong>B limfociti</strong> nastaju u koštanoj srži (eng. <em>Bone marrow - B-cells</em>). Oni stvaraju <strong>antitela koja uništavaju patogene činioce</strong>.</li><li><strong>T limfociti</strong> nastaju u koštanoj srži, ali sazrevaju u timusu (eng. <em>Thymus - T-cells</em>).&nbsp;</li></ul><div><br></div><ul><li><strong>Ćelije ubice</strong> takođe nastaju u koštanoj srži (eng. <em>Natural Killer Cells</em>). Njihova uloga je <strong>uništavanje ćelija inficiranih virusima i ćelija raka</strong>&nbsp;</li><li><br><strong><mark>Monociti</mark></strong><br><br>Monociti uglavnom kruže limfnim sistemom. I<strong><mark>maju glavnu ulogu u fagocitozi mikroorganizama</mark></strong> ulaze u druga tkiva gde deluju kao <strong>"usisavači"</strong>, odnosno sposobni su da <strong>"pojedu" (fagocituju) ostatke izumrlih ćelija u organizmu</strong>.</li><li><br></li></ul><div>&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;<mark>&nbsp;</mark><strong><mark>Bolesti</mark></strong><br><br><strong><br>Leukemija</strong> (gr. <em>λευκός</em> - beo, <em>αίμα</em> - krv) je vrsta <strong>raka</strong> koja je praćena <strong>nekontrolisnim razmnožavanjem belih krvnih zrnaca</strong>.<br><br><br><br></div><div><br></div><div><br><br></div><div><strong><br></strong><br></div><div><br></div><div><a href="https://lekar-savetnik.com/kardiovaskularno/prosirene-vene.html"><br><br></a><br></div><div><br></div><div><a href="https://lekar-savetnik.com/organi/zlezde/stitna/stitna-zlezda.html"><br><br></a><br></div><div><br></div><div><a href="https://lekar-savetnik.com/analiza/krvi/eritrociti.html"><br></a><br></div><div><br></div><div><br></div><div><br></div><div><br></div><div><br></div><div><br></div><div><br></div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/955891252/ce1b5ef9215b6dffe14abee1eea81536/Vrste_leukocita_1.jpg" />
         <pubDate>2021-10-16 15:19:35 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1821204653</guid>
      </item>
      <item>
         <title>TROMBOCITI ILI KRVNE PLOCICE</title>
         <author>milijanapribic</author>
         <link>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1821207360</link>
         <description><![CDATA[<h1><br></h1><div><strong><br>Trombociti</strong> su male krvne ćelije prečnika od 2 do 4 mikrometra čija je osnovna uloga <strong>zaustavljanje krvarenja</strong> putem stvaranja <strong>trombocitnog čepa i koagulacije krvi</strong>.<br><br></div><div><br>Normalan broj krvnih pločica je <strong>od 150 do 400 milijardi po litru krvi</strong>.<br><br></div><div><br>Ako dođe do krvarenja, tj. povrede krvnog suda, reakcija organizma se može opisati u tri faze:<br><br></div><ul><li>U prvoj fazi se <strong>sužava krvni sud</strong> pod dejstvom odgovarajućih supstanci koje se izlučuju.</li><li>U drugoj fazi se aktivaraju trombociti. Oni menjaju svoj oblik, na njihovoj površini se stvaraju nastavci, uz pomoć kojih se <strong>trombociti međusobno povezuju i stvaraju trombocitni čep</strong>. Ukoliko je povreda manja, ovde se reakcija organizma na krvarenje zaustavlja, a ako nije, onda započinje i treća faza, odnosno koagulacija krvi.</li><li>U trećoj fazi dolazi do <strong>koagulacije krvi</strong> u čemu trombociti imaju bitnu ulogu jer luče kalcijum, fosfolipide i ostale supstance kojima se regulišu proces koagulacije.</li><li><strong><mark>HEMOSTAZA JE&nbsp; SPONTANO ZAUSTAVLJANJE KRVARENJA PRILIKOM OSTECENIH KRVNIH SUDOVA.</mark></strong>ONA NIJE MOGUCA KOD VELIKIH POVREDA.</li><li><strong>NORMALNO VREME KOAGULACIJE IZNOSI 3-10 MINUTA</strong></li></ul><div><br></div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/955891252/2986278734dac9bafeb558c554c97cf0/ZGRUSAVANJE_KRVI.jpg" />
         <pubDate>2021-10-16 15:22:28 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1821207360</guid>
      </item>
      <item>
         <title>SRCE SISARA</title>
         <author>milijanapribic</author>
         <link>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1821234901</link>
         <description><![CDATA[<div>&nbsp;Krvni <strong>sistem kičmenjaka</strong> obuhvata <strong>srce i krvne sudove</strong> koji zajedno obrazuju potpuno <strong>zatvoren sistem kanala</strong> kroz koji stalno protiče krv. Centralni organ sistema za krvotok čini<strong> srce. </strong>Srce neprekidno pumpa krv kroz ovaj sistem osiguravajući snabdevanje svih tkiva kiseonikom i hranjljivim materijama. <strong>Srce je građeno od poprečno-prugastih mišića i smešteno je u srčanoj kesi ili perikardu</strong>. <br>Dakle, <strong>srce je šupalj&nbsp; mišićni organ</strong> čija je osnovna uloga u pokretanju krvi kroz krvotok. <strong>Srce se nalazi&nbsp; grudnoj duplji</strong>, a obavijeno je<strong> srčanom kesom.</strong> Uzdužnom pregradom je podeljeno na <strong>levu i desnu polovinu</strong>, a svaka polovina je podeljena na <strong>pretkomoru i komoru</strong>. Postoji samo <strong>jedan aortin luk</strong>, ali za razliku od ptica održan je<strong> levi luk</strong>,<strong> koji polazi iz leve komore savija unazad i nastavlja se u aortu.</strong> <br><mark>Zidovi predkomora su tanji od zidova komora</mark>. Naročito je snažan zid leve komora. U pretkomore (<strong>desnu)</strong> se ulivaju <strong>donja i gornja šuplja</strong> vena (vena cava), a iz komora (desne) polaze&nbsp; plućne arterije. U levu pretkomoru ulaze 4 plućne vene koje dovode krv iz pluća. Iz <strong>leve komore srca polazi arterija aorta</strong>. <strong>Otvori između desne komore i plućne arterije, kao i između leve komore i aorte sadrže polumesečaste zaliske.<br>Funkcija zalizaka je da usmeravaju krv od predkomora ka komorama</strong>. <br>Postoje zalisci i i<strong>zmeđu komora i velikih krvnih sudova. </strong>Između desne komore i plućne arterije nalaze se polumesečasti zalisci. Drugi par polumesečastih zalizaka se nalazi između leve komore i aorte (sprečavaju vraćanje krvi iz arterija u komore). <br><strong>(između leve pretkomore i leve komore nalaze se dvolisni zalisci, a između desne pretkomore i desne komore nalaze se trolisni zalisci).&nbsp;</strong></div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/955891252/f314863096d6664120014699cccfb654/semasrca.jpg" />
         <pubDate>2021-10-16 15:57:22 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1821234901</guid>
      </item>
      <item>
         <title>KRVOTOK</title>
         <author>milijanapribic</author>
         <link>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1821292437</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Krvotok</strong> se deli na veliki (sistemski)&nbsp; i mali (pulmonalni-plućni). Plućna cirkulacija podrazumeva tok krvi iz srca ka plućima i od pluća ka srcu. Na tom putu krv se oksigeniše. Sistemskom cirkulacijom krv se odvodi iz srca u sva tkiva i organe tela, odakle se kao dezoksigenisana vraća u srce. U oba krvotoka, krv iz srca odvode arterije, a dovode vene.<br><strong>&nbsp;</strong><strong><mark>VELIKI KRVOTOK</mark></strong> započinje od <strong>leve </strong>pretkomore u&nbsp; <strong>levu</strong> komoru srca,&nbsp; krv bogata kiseonikom se istiskuje u <strong>aortu</strong>, odatle preko arterija, arteriola i kapilara dolazi do tkiva, gde se vrši razmena i dezoksigenisana krv se preko vena (gornje i donje šuplje vene) dovodi u <strong>desnu pretkomoru</strong> a iz nje u desnu komoru. Iz aorte po izlasku odvajaju se dve male <strong>srčane arterije</strong> za srce&nbsp; koje ima sopstveni krvotok i njene vene se ulivaju u desnu pretkomoru. Takođe, se od aorte odvaja deo za gornje udove, a&nbsp; aorta se bočno savija na levo i odvodi oksidovanu krv do svih organa i donjih ekstremiteta. Tu se grana na niže arterije i kapilare gde se vrši razmena, uzima se ugljen dioksid iz tkiva a zatim se skupljaju venski kapilari u manje vene i ulivaju <strong>iz donjih ekstremiteta</strong> i organa u <strong>donju šuplju</strong> venu a iz glave i gornjih ekstremiteta u <strong>gornju šuplju venu</strong>. One se ulivaju u desnu pretkomoru. Donja ima zaliske u obliku džepova od endotelijuma koji onemogućavaju vraćanje krvi.&nbsp; <br><strong><mark>MALI KRVOTOK</mark></strong> počinje u&nbsp; desnoj komori, i plućnom arterijom (redukovana krv) odlazi u pluća desnom i levom plućnom arterijom, krv se oksiduje i preko 4 plućne vene dospeva u levu pretkomoru.</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/955891252/6825b6f7f86e20ec5fa468d2d1693781/CIRKULACIJA.jpg" />
         <pubDate>2021-10-16 17:14:41 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1821292437</guid>
      </item>
      <item>
         <title>SRCANA MARAMICA</title>
         <author>milijanapribic</author>
         <link>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1821296336</link>
         <description><![CDATA[<div>U građi srčanog tkiva postoje tri sloja:&nbsp; <strong>perikard, miokard, endokard</strong>. <br><strong>Perikard</strong> čini dvostruka opna,&nbsp; jedna se nalazi uz miokard a spoljna je u vezi sa dijafragmom i grudnim organima. <br><strong>Miokard</strong> čini najveći masu srca. Građen je od poprečno prugastih mišića,koji se kontrahuju zahvaljujuci cemu srce obavlja svoju ulogu<br><strong>Endokard</strong> je tanak unutrašnji sloj koji oblaže srčane komore i pretkomore, a prelazi i na zaliske.&nbsp;</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/955891252/7b9e93a6881d0359cf066c339349b11d/srcani_zid.jpeg" />
         <pubDate>2021-10-16 17:19:37 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1821296336</guid>
      </item>
      <item>
         <title>KRVNI SUDOVI/ARTERIJE</title>
         <author>milijanapribic</author>
         <link>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1821301700</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Arterije</strong> su mišićne <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Krvne_%C5%BEile">krvne žile</a> koje <strong>odvode</strong> <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Krv">krv</a> iz <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Srce">srca</a>. Uvijek se uspoređuju sa <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Vena"><strong>venama</strong></a>, koje krv <strong>dovode</strong> u srce.<br><strong>Arterije </strong>su na poprečnom preseku kružnog oblika, jer su njihovi zidovi elastični, što omogućava cirkulaciju krvi i&nbsp; pomaže srčani rad. Arterije imaju elastične zidove koji su deblji od venskih. Ako se preseku ostaju otvorene dok se vene spljošte. Sastoje se od mišićnih i elastičnih vlakana, pa mogu da prime više krvi.<strong>Vene</strong> su na poprečnom preseku spljoštene. U venama se nalazi oko 60-70% od ukupnog volumena krvi, pa one predstavljaju rezervoar krvi. <br>&nbsp; Zidovi vena su tanki.&nbsp; Unutrašnji sloj je obložen endotelom <strong>Kapilari</strong> predstavljaju mreža tankih cevčica na koju se granaju arterije i vene. To su najsitniji krvni sudovi koji spajaju završne arterijske grančice sa postkapilarnim venulama. Dijametar kapilara je, ne retko manji od prečnika eritrocita. Kapilari su prisutni u svim tkivima i organima, a gustina mreže uslovljena je stepenom aktivnosti datog organa. Posebno bogata mreža kapilara nalazi se u plućima, bubrezima, jetri i digestivnom traktu. U tkivima koja su manje metabolički aktivna, kao što su kosti, glatki mišići, mreža kapilara je oskudna, dok je u rožnjači, očnom sočivu, dentinu, srčanim zaliscima, primećeno potpuno odsustvo kapilara.&nbsp;</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/955891252/59a235098a283d40cf3e23624ecc1c5e/sistem_organa_za_cirkulaciju.jpg" />
         <pubDate>2021-10-16 17:27:53 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1821301700</guid>
      </item>
      <item>
         <title>AUTORITMICNOST SRCA/PEISMEIKERI</title>
         <author>milijanapribic</author>
         <link>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1821304578</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>SA</strong> sinoaurikularni čvor nalazi se na ulazu vena u desnu pretkomoru i predstavlja <strong>prvi peismeiker</strong>. <br><strong>AV</strong> atrioventrikularni čvor nalazi se između desne pretkomore i komore i pretstavlja <strong>drugi peismeiker</strong>. <strong>HISOV </strong>snop nalazi se u zidu između leve i desne komore i on širi kontrakcije u sve delove srca. U snopovima se nalaze <strong>Purkinjeove</strong> ćelije koje provode impulse pet puta brže od kontraktilnih mišićnih ćelija. <strong><mark>Srce je i autoritmično može da radi samostalno</mark></strong>. <br>SA čvor je prvi peismeiker koji stvara akcioni potencijal ili nervni impuls koji izaziva <strong>sistolu (grčenje</strong>) pretkomora. Sistola aktivira drugi peismeiker AV čvor koji izaziva akcioni potencijal koji se prenosi na Hisov snop i dovodi do <strong>sistole </strong>komora. Srčana funkcija se sastoji iz <strong>sistole pretkomore</strong>, <strong>diastole (opuštanja) komore, sistole komore i diastole pretkomore</strong> i potom pauze. Bez obzira na njegovu autoritmičnost srce se nalazi&nbsp; pod uticajem autonomnog vegetativnog nervnog sistema. <strong>Simpatikus</strong> ubrzava rad srca a <strong>parasimpatikus </strong>usporava što reguliše nerv vagus.&nbsp;</div><div><em>&nbsp;</em></div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/955891252/073dc03e81f682dd792792f9a6cb2287/SA_I_AV_CVOR.jpeg" />
         <pubDate>2021-10-16 17:32:22 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1821304578</guid>
      </item>
      <item>
         <title>PULS</title>
         <author>milijanapribic</author>
         <link>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1821327786</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Puls je kretanje krvi perifernim arterijama</strong>. <br><strong>Kod čoveka&nbsp; normalni puls je od 60-80 otkucaja u minuti, a kod novorođenčeta je puls ubrzan i iznosi oko 90-100 otkucaja. <br></strong>Krvni pritisak se meri <strong>manometrom.</strong> Narukvica se zategne i izvrši se pritisak na arteriju&nbsp; Kada se čuju otkucaji, to je gornji pritisak. Normalan je 16 /10,7. <strong>Prva cifra je sistolni a druga dijastolni.&nbsp;</strong></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2021-10-16 18:09:28 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1821327786</guid>
      </item>
      <item>
         <title>LIMFNI SISTEM</title>
         <author>milijanapribic</author>
         <link>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1821330506</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Limfni sistem obuhvata mrežu razgranatih limfnih sudova koji komuniciraju sa venama i kroz koji cirkuliše limfa</strong>. Deo krvi ulazi u limfne kapilare i čini limfu. Limfa sadrži visoku koncentraciju proteina, i od krvnih ćelija malo leukocita. Ovaj sistem predstavlja diferencijaciju krvnog sistema i sreće se samo kod <strong>kičmenjaka</strong>. U sastav limfnog sistema ulaze limfni kapilari, sabirni limfni sudovi. Limfa se kroz limfne sudove kreće samo u jednom smeru, od tkiva prema srcu. Na putu većih limfnih sudova nalaze se limfni čvorovi i limfni organi. Najniži stepen složenosti limfnih organa imaju limfni čvorići, nešto su složeniji krajnici, a zatim limfni čvorovi. Od limfnih čvorića najprostije građe su krajnici-tonzile, to su&nbsp; limfni organi smešteni samo kod <strong>sisara u usnoj duplji.</strong>Limfni čvorovi leže na putevima limfnog sistema,&nbsp; predstavljaju filtere za limfu,&nbsp; kao i u fagocitiranju bakterija. Nalaze se u predelu vrata, prepona, ispod pazuha, oko korena pluća (hilusi), u trbušnoj duplji. Pri infekciji, limfni čvorovi otiču. <strong><mark>Slezina je najveći limfni organ </mark></strong><mark>čoveka.</mark> U slezini se u embrionalnom životu stvaraju crvena krvna zrnca. U njoj se razgrađuju ostareli eritrociti, i trombociti. Preuzima gvožđe iz razorenih eritrocita.&nbsp; <strong>Njena uloga je i u limfopoezi i imunitetu.</strong> Bez obzira na sve ove njene uloge može da se živi bez slezine. <strong>&nbsp;Drugi veliki limfni organ je </strong><strong><mark>TIMUS</mark></strong><strong> (nalazi&nbsp; se iza grudne kosti.Uloga mu je&nbsp; u rastenju.</strong>Predstavlja<strong> prvi limfopoetski organ </strong>koji nastaje tokom prenatalnog perioda. <strong>Maksimalnu aktivnost u proliferaciji i diferencijaciji T limfocita dostiže do puberteta, a zatim se smanjuje.&nbsp;</strong></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2021-10-16 18:14:10 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1821330506</guid>
      </item>
      <item>
         <title>supljine i zalisci</title>
         <author>milijanapribic</author>
         <link>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1823483966</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/955891252/6e172b6af7cfc1e9dbac1e9e9b24fcad/supljine_i_zalisci.jpg" />
         <pubDate>2021-10-18 07:49:33 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1823483966</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>milijanapribic</author>
         <link>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1886245054</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://www.youtube.com/watch?v=oIuIo9dbX88" />
         <pubDate>2021-11-12 09:25:30 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1886245054</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>milijanapribic</author>
         <link>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1886254533</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://www.youtube.com/watch?v=jBt5jZSWhMI" />
         <pubDate>2021-11-12 09:31:49 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/milijanapribic/ydhu3kw71rydi032/wish/1886254533</guid>
      </item>
   </channel>
</rss>
