Izvor: [Wikipedia - Coleoptera](https://en.wikipedia.org/wiki/Coleoptera)

Štekavac

Crna lunja

Crkavica

Izvor:https://www.haop.hr

Izvori:

- Wilson, D. E., & Mittermeier, R. A. (Eds.). (2011). Handbook of the Mammals of the World. Volume 2. Hoofed Mammals. Lynx Edicions.

- IUCN Red List of Threatened Species. Sus scrofa.

Smreka i jela pripadaju golosjemenjačama jer imaju sjemenke koje nisu skrivene u plodu, već su otvorene i vidljive na sjemenkama. To je jedna od karakteristika golosjemenjača koje odvajaju tu skupinu biljaka od kritosjemenjača. Golosjemenjače se često prepoznaju po tome što imaju otvorene sjemenke, poput smreke i jele.

Izvor:https://www.wikipedia.org/ 06.06.2024

Bijela lista se odnosi na popis vrsta koje su prepoznate kao sigurne i koje nemaju negativan utjecaj na ekosistem, zdravlje ljudi ili ekonomiju. Ove vrste su provjerene i odobrene za uvoz, sadnju ili uzgoj.( Ailanthus altissima)

Siva lista uključuje vrste za koje nije dovoljno poznato jesu li štetne ili ne. Ove vrste su predmet daljnjeg istraživanja i procjene. Do završetka procjene, s njima se postupa s oprezom ( Procambarus clarkii)

Zahida

Španjol, Ž. (2012). “Parkovi prirode Hrvatske.” Zagreb: Školska knjiga.

BAKIRRRR HADZIJIN

Medvednica, planina u blizini Zagreba, dio je mreže NATURA 2000. Ova mreža štiti ključne prirodne vrijednosti Europske unije, a na Medvednici uključuje rijetke i ugrožene vrste te staništa. NATURA 2000 osigurava očuvanje biološke raznolikosti i omogućuje održivi razvoj, istovremeno podržavajući ekoturizam i tradicionalne aktivnosti.

1. Smeđi medvjed (Ursus arctos) - rijetko viđen, ali povremeno zalazi na područje Medvednice.

2. Velika potkovica (Rhinolophus ferrumequinum) - vrsta šišmiša.

3. Vučja stopa (Lilium martagon) - rijetka i zaštićena biljka.

4. Šumski rezak (Circus cyaneus) - rijetka ptica grabljivica.

5. Obični jelen (Cervus elaphus) - značajna vrsta za ekosustav Medvednice.

6. Šumski bukva (Fagus sylvatica) - ključna vrsta drveća koja dominira šumama Medvednice.

Literatura

1. European Commission. (2013).

The EU Birds and Habitats Directives: For nature and people in Europe. Luxembourg: Publications Office of the European Union.

2. European Commission. (2019). Natura 2000: A network for life. Luxembourg: Publications Office of the European Union.

3. McKenna, J., & Cooper, A. (2006). Nature conservation in Northern Ireland: Beyond the 'Natura 2000' designation. Journal of Environmental Planning and Management

4. Jones-Walters, L., & Čivić, K. (2013). Natura 2000: Connecting people with biodiversity. Journal for Nature Conservation

Ammar Krasnič

kritosjemenjače. Hrvatska enciklopedija , mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 5.6.2024.

Postoji oko 10.000 poznatih vrsta ptica koje žive u različitim staništima širom svijeta, od Arktika do Antarktike. Njihovi kljunovi dolaze u različitim oblicima, prilagođeni specifičnim prehrambenim navikama, bilo da je riječ o lovu, ishrani biljkama ili filtriranju vode. Ptice su poznate po svojim migracijama, često prelazeći velike udaljenosti između mjesta gniježđenja i zimovališta. Njihov pjev i glasanje igraju važnu ulogu u komunikaciji, označavanju teritorija i privlačenju partnera.

Mnoge ptice sudjeluju u ekološkim procesima poput oprašivanja cvjetova i raspršivanja sjemena. One također reguliraju populacije insekata i drugih štetnika. Kompleksno ponašanje ptica uključuje gradnju gnijezda, brigu za mlade i učenje pjesama. Neke vrste ptica, poput papiga, imaju visoku razinu inteligencije i sposobnost oponašanja zvukova. Ptice su ključni indikatori zdravlja ekosustava i često se koriste u ekološkim istraživanjima. Njihova raznolikost u boji, obliku i veličini čini ih jednim od najfascinantnijih i najproučavanijih skupina životinja.

Ptice pripadaju sljedećoj sistematskoj kategoriji:

- Carstvo (Regnum): Animalia (životinje)

- Koljeno (Phylum): Chordata (strunaši)

- Potkoljeno (Subphylum): Vertebrata (kralježnjaci)

- Razred (Classis): Aves (ptice)

Mahovine (Bryophyta) su skupina nesvjetlosnih biljaka koje uključuju tri glavne skupine: prave mahovine (Bryopsida), jetrenjarke (Marchantiophyta) i rogače (Anthocerotophyta). Ove biljke su među najprimitivnijim kopnenim biljkama, što ih čini značajnim za razumijevanje evolucije biljaka.

Sistematska kategorija:

Mahovine (Bryophyta) pripadaju carstvo Plantae (biljke). U sistematskoj hijerarhiji biljaka, mahovine se nalaze u slijedećim taksonomskim kategorijama:

Kraljevstvo: Plantae

Koljeno: Bryophyta

Sarah Maslic 1.a

Izvor:

https://proleksis.lzmk.hr/40556/

https://www.enciklopedija.hr/clanak/papratnjace

Crna lista je popis invazivnih stranih vrsta koje pri unošenjem u nepripadajuće stanište mogu napraviti veliku štetu.Invazivna vrsta je vrsta koja negativno utječe na bioraznolikost, usluge ekosustava i zdravlje ljudi.

Izvor: https://invazivnestranevrste.haop.hr

Wikipedija

pristupljeno 6.lipnja

Imran Bašić