Tradicionalno se vjerovalo da je Panteon sagrađen kao hram svim bogovima.

Izgradnja monumentalnih građevina kao što je Panteon bila je način da carevi pokažu snagu i veličinu Rimskog carstva.

Publius Aelius Traianus Hadrianus (24. siječnja 76. - 10. srpnja 138.), rimski car Publius Aelius Traianus Hadrianus, poznatiji i kao Hadrijan, je bio rimski car u periodu od 117. do 138. godine. Bio je iz roda Aelia. Hadrijan je bio treći od Pet dobrih careva. Od prijašnjeg cara Trajana nasljedio je golemo carstvo.

Za njegove vladavine obnovljen je i najpoznatiji (i najbolje očuvani) rimski hram - Panteon.

Raniji hram je bio pravokutan, gledao je na jug i bio je sagrađen od travertina. Restaurirao ga je Domicijan nakon požara 80. g., bio je potpuno ponovno izgrađen nakon razaranja u drugom požaru tijekom Trajanove vladavine. Hadrijanova rekonstrukcija 125. g. radikalno je preobrazila raniju zgradu: pročelje je bilo okrenuto za 180° da bi bilo okrenuto prema sjeveru, a rotonda je sagrađena u praznom prostoru koji je ležao ispred prvog hrama.

Sadašnja inačica – prepoznatljiva po svom ugrađenom kolonadnom trijemu koji gleda na trg i visokom, izoliranom i vidljivom valjku iznad kojeg se diže kupola - potpuno je drugačija od Panteona iz Hadrijanovog doba. Okruglo tijelo je nekada bilo okruženo drugim zgradama, a ispred impozantnog pročelja podignutog na stubištu, nalazio se dugi trg s trijemovima na tri strane. Slavna rotonda nije bila vidljiva izvana jer je bila skrivena arkadama i mogla se bolje procijeniti iznutra. Zgrada je bila jednodijelna, velika i kružna prostorija promjera 43,5 metra, na vrhu pokrivena polutkom.

Brončana vrata su drvena, ali su bila intenzivno restaurirana: možda nisu ni izvorna.

Da bi se rasteretila težina, zid rotonde (visok 21,7 m, debeo 6,2 m) sagrađen je pomoću posebnih arhitektonskih tehnika i od sve lakših materijala kako se diže u visinu, sve dok ne dođe do malog, vulkanskog kamenja oko okulusa. Raspored masivnih lukova podupire strukturu, pojačanu radijalnim potpornim stupovima. Oni raspoređuju težinu na osam masivnih, ali djelomično šupljih lukova koji unutra izgledaju kao osam velikih niša (eksedre i ulaz) u zidnoj konstrukciji. Polukružne ili pravokutne eksedre, izmjenjuju se s osam kioska na stupovima, od kojih svaki sadrži tri niše i stoji iza dva izbrazdana, monolitna plava ili stara korintska stupa.

Većina poda je izvorna; napravljena je od višebojnog mramora i kamena raspoređenog u dijagonalne redove kvadrata i krugova upisanih unutar kvadrata. Savršeno polukružna kupola napravljena je od jednog dijela promjera 43,5 metara: to je najveća kupola ikad izgrađena uporabom zidne konstrukcije. Unutrašnje lice kupole podijeljeno je na pet redova šiljaka, koncentrični kesoni koji završavaju u glatkom prstenu. Okulus ima promjer od 8,9 m. Vanjsko lice kupole je ukrašeno pomoću sedam prstenastih stuba, ali samo najviši dio je vidljiv. Proporcije ove zgrade su uzorne: cilindar i kupola imaju isti promjer što je u skladu s Arhimedovom simetrijom.

Angels & Demons (2/10) Movie CLIP - The Pantheon (2009) HD

https://youtu.be/99dOPdlLIw0?si=DOPiC0oaDNF05kiX

Rome’s Pantheon: The Secrets of the World’s Largest Dome of Its Time I SLICE HISTORY

https://youtu.be/YPumOC0P1Us?si=nc0luWiFxlnkjhej

Panteon u Rimu – Hrvatska internetska enciklopedija

Pantheon Historical Facts and Pictures | The History Hub

Page Not Found

Ancient Rome | History, Government, Religion, Maps, & Facts | Britannica

1. Funkcija i svrha

• Panteon (Rim):

  • Religijska funkcija: Izgrađen kao hram posvećen svim rimskim bogovima (Pan-theon znači "svi bogovi").

  • Cilj: Stvaranje prostora za obožavanje i simbol univerzalnosti Rimskog Carstva.

• Roden krater:

  • Umjetnička instalacija: Preoblikovani vulkanski krater u Arizoni koji omogućuje promatranje neba i svemira kroz posebno osmišljene otvore.

  • Svrha: Introspektivno iskustvo promatranja svjetlosti i svemira, bez religijskog konteksta.

  • Cilj: Povezivanje posjetitelja s prirodom i svemirom.

    
    

2. Arhitektonski stil i tehnologija

• Panteon:

  • Klasični rimski stil: Kombinacija grčkih elemenata (stupovi, trokutasti zabat) i rimskih inovacija (kupola od betona).

  • Tehničko dostignuće: Njegova betonska kupola bila je najveća na svijetu gotovo 2000 godina.

  • Fokus na monumentalnosti, trajnosti i funkcionalnosti.

• Roden krater:

  • Zemljana umjetnost: Minimalistički projekt koji integrira prirodne oblike i pejzaž.

  • Tehničko dostignuće: Precizno dizajnirani otvori koji usmjeravaju svjetlost i prate kretanje nebeskih tijela.

  • Fokus na integraciji s prirodom i stvaranju osjetilnog iskustva.

    
    

3. Svjetlost kao ključni element

• Panteon:

  • Okulus: Otvor na vrhu kupole kroz koji ulazi prirodna svjetlost, osvjetljavajući unutrašnjost i simbolizirajući povezanost neba i zemlje.

  • Svjetlost je korištena za isticanje sakralne funkcije i monumentalnosti.

• Roden krater:

  • Svjetlost nije samo element prostora, već središnji dio umjetničkog djela.

  • Dizajn omogućuje da posjetitelji dožive promjene u kretanju svjetlosti, sjena, Sunca, Mjeseca i zvijezda.

    
    

4. Povijesni kontekst

• Panteon:

  • Izgrađen u 2. stoljeću, u doba vrhunca Rimskog Carstva.

  • Odraz moći i univerzalizma Rima, uz visoku razinu političke i kulturne stabilnosti.

  • Prostor za zajedničko obožavanje i političku simboliku.

• Roden krater:

  • Razvija se od 20. stoljeća nadalje i još uvijek je u procesu dovršavanja.

  • Dio suvremenog pokreta land art, koji naglašava povezanost umjetnosti i prirode.

  • Umjetničko djelo osmišljeno za individualno iskustvo i meditaciju.

    
    

5. Simbolika

• Panteon:

  • Simbol svemira, vječnosti i moći.

  • Središnji prostor za spajanje svjetovnog i božanskog.

• Roden krater:

  • Simbol introspektivne povezanosti s svemirom.

  • Pruža osobno iskustvo beskonačnosti kroz promatranje svjetlosti i neba.

    
    

Zaključak

Panteon zadivljuje svojom monumentalnošću i univerzalnošću kao simbol vječnosti i božanskog, dok je Roden krater intimno umjetničko djelo koje istražuje svjetlost i povezanost s prirodom i svemirom. Iako različiti u funkciji i obliku, oba djela dijele fascinaciju svjetlom, prostorom i transcendentnim iskustvom.

Tijekom desetljeća rada uz pomoć inženjera i arhitekata isklesao je i oblikovao sustave tunela, komore i prostore unutar kratera. Svaki prostor precizno je dizajniran kako bi hvatao i usmjeravao svjetlost na specifičan način – od sumraka do zore, od solsticija do ekvinocija.

Roden krater nije „umjetničko djelo“ koje se promatra izvana. Posjetitelji postaju dio njega, doživljavajući svjetlost i prostor na gotovo meditativan način. Turrell želi da ljudi osjete vezu između sebe i svemira kroz promatranje neba, promjene svjetlosti i kretanja planeta. Projekt podsjeća na ljudsku želju za razumijevanjem kozmičkih pojava kroz povijest.

Rad je osmišljen za funkcioniranje na duge vremenske skale – dani, godine, pa čak i stoljeća. Na primjer, tuneli su orijentirani prema položajima nebeskih tijela koji se mijenjaju tijekom tisućljeća.

Krater Roden je ulaz u kontemplaciju svjetla, vremena i krajolika. To je magnum opus karijere Jamesa Turrella, djelo koje, osim što je spomenik land artu, funkcionira i kao opservatorij zemaljskih i nebeskih događaja golim okom koji su i predvidljivi i neprestano se mijenjaju. Konstruiran da traje stoljećima koja dolaze, krater Roden povezuje fizičko i efemerno, objektivno sa subjektivnim, u transformativnom osjetilnom iskustvu.

Prva velika faza izgradnje uključivala je kretanje preko 1.3 milijuna kubičnih metara zemlje za oblikovanje Crater Bowla i izgradnju istočnog tunela 854′. Dovršeno je šest prostora, uključujući dva najteža, oblikovanje Crater Bowla i tunela Alpha (Istok). Komori Sunca i Mjeseca, Istočnom portalu i Oku Kratera pridružuju se Alfa (Istočni) tunel i spojni tunel s Kraterskom zdjelom. Kada bude dovršen, projekt će sadržavati 24 prostora za gledanje i šest tunela.

Budući da je izgradnja kratera Roden u tijeku, trenutno je zatvoren za javnost.

James Turrell | Biography, Art, Skyspace, Roden Crater, & Facts | Britannica

Krater Roden

https://youtu.be/nPI65cEXbXI?si=s5s9ww7JzbOChIRH

Svake godine, deset dana prije i deset dana nakon zimskog solsticija (11. prosinca i 31. prosinca s dodatnim snimanjem tri dana prije i poslije tih datuma), na zapadnoj strani kamena snima se najjužniji zalazak sunca, pomaknut gornjim datumima. Slika je uvećana i posvijetljena prilagođenom lećom od brušenog stakla postavljenom na sredini tunela.

Alfa tunel također služi kao teleskop golim okom za gledanje zalazećeg mjeseca. Svakih 18.61 godinu (posljednja je bila 2006.) Mjesec doseže svoj najsjeverniji i najjužniji maksimum poznat kao Veliki Mjesečev zastoj. Gledano kroz tunel, najjužniji zalazak mjeseca formirat će obrnutu sliku na zapadnoj strani kamena slike. Sljedeći veliki mjesečev zastoj trebao bi biti na vrhuncu 2025. godine.

Buduća gradnja osigurat će svjetlost s istoka kako bi se usredotočilo izlazeće sunce zimskog solsticija na istočnu stranu Sunca | Kamen slike Mjesečeve komore.

Južni prostor poravnat je sa Sjevernjačom koja koncentrira pažnju gledatelja na noćno nebo. Središnja značajka je struktura koja tvori astronomski instrument sličan Jai Prakash Yantri u nebeskom opservatoriju u Jaipuru u Indiji. Pomoću ovog instrumenta može se pratiti nebeska tijela i događaje (kao što su pomrčine Mjeseca i Sunca) kako se događaju unutar vremenskog okvira 18-godišnjeg, 11-dnevnog Sarosovog ciklusa. Jedno sjedalo pruža pogled usredotočen na Sjevernjaču. Južni prostor je, zapravo, i prostor sa svojim posebnim karakteristikama i kalendar za nebeska kretanja i događaje koji su u središtu različitih prostora projekta kratera Roden.

https://rodencrater.com/spaces/east-portal/

https://rodencrater.com/about/

https://www.telegraph.co.uk/art/artists/james-turrells-volcanic-masterpiece-trip-inside-crater-kanye/