International Day of Women and Girls in Science 11 February by Ivana

Luka Lauš

luka_laus4 — 2018-02-10 09:00:42 UTC

Maria Agnesi 1718. - 1799.
Autorica prve matematičke knjige koju je napisala žena i prva profesorica matematike na sveučilištu u Bologni.

Luka Lauš

luka_laus4 — 2018-02-10 09:02:40 UTC

Marie Curie 1867. - 1934.
Fizičarka i kemičarka. I
straživala je radioaktivnost te otkrila elemente radij i polonij, prirodu zračenja i beta zrake.

Luka Lauš

luka_laus4 — 2018-02-10 09:04:58 UTC

Maria Goeppert - Mayer 1906. - 1972.
Matematičarka i fizičarka. Dobitnica Nobelove nagrade za fiziku. Zaslužna je za otkriće na nukl. strukturi na ljusci.

Luka Lauš

luka_laus4 — 2018-02-10 09:13:40 UTC

Margaret Hamilton 1902. - 1985.
Matematičarka koja je započela sam razvoj softvera za kapsulu NASA-ine misije Apollo 11

Antonija Šuker

antonija_suker1 — 2018-02-11 10:36:20 UTC

Emmy Amalie Noether
Bavila se apstraktnom algebrom, s posebnim naglaskom na prstene, grupe i polja. Noetherini prsteni nazvani njoj u čast, predstavljaju vrlo važan pojam u algebri i algebarskoj teoriji o brojevima.

Antonija Šuker

antonija_suker1 — 2018-02-11 10:45:48 UTC

Julia Bowman Robinson
Prva matematičarka koja je primljena u Nacionalnu znastvenu akademiju 1975. godine.

Matea Pernar

2018-02-11 13:27:30 UTC

Hipatija(370.-415.) je bila prva žena koja je imala snažan utjecaj na matematiku. Imala je ideje o hiperbolama, parabolama i elipsama.

Hypatia was the first woman who had a strong influence on mathematics. She had ideas about hyperboles, parabolas and ellipses.

Matea Pernar

2018-02-11 13:37:51 UTC

Maria Gaetana Agnesi(1718.-1799.) bila je talijanska matematičarka, filozofkinja, teologinja i humanitaraka. Bila je prva žena koja je napisala matematički priručnik i prva žena imenovana kao profesorica matematike na sveučilištu.

Maria Gaetana Agnesi was an Italian mathematician, philosopher, theologian, and humanitarian. She was the first woman to write a mathematics handbook and the first woman appointed as a mathematics professor at a university.

Matea Pernar

2018-02-11 13:51:30 UTC

Marie-Sophie(1776.-1831.) Germain bila je francuska matematičarka, fizičarka i filozofkinja. Dokazala je Veliki Fermatov teorem.

Marie-Sophie Germain was a French mathematician, physicist, and philosopher. She proved the Great Fermat's theorem.

Matea Pernar

2018-02-11 13:59:32 UTC

Mary Everest Boole(1832.-1916.) je vjerovala da se svi temeljni pojmovi u svemiru mogu izraziti pomoću brojeva i simbola. S 50 godina počela je pisati serije knjiga i članaka, objavljujući ih sve do smrti. Svoju prvu knjigu, Priprema djece za znanost, objavila je 1904. Ta knjiga imala je velik utjecaj na razvoj školstva u Engleskoj i Sjedinjenim Državama u prvoj polovici 20. stoljeća.

Mary Everest Boole believed that all the basic concepts in the universe could be expressed by numbers and symbols. For 50 years she began to write a series of books and articles, publishing them until death. His first book, Preparing children for Science, published in 1904 This book had a great influence on the development of education in England and the United States in the first half of the 20th century.

Matea Pernar

2018-02-11 14:11:14 UTC

Sofija Vasiljevna Kovalevska (1850.-1891.). Njezin najvažniji znanstveni rad bio je potpuno rješenje zadatka o rotaciji čvrstog tijela oko fiksne točke.

Sofia Vasilyevna Kovalevskaya. Her most important scientific work was the complete solution to the task of rotating the solid body around the fixed point.

Matea Pernar

2018-02-11 14:15:54 UTC

Jedna od najvećih matematičarki 20. stoljeća bila je Emmy Amalie Noether (1882.-1935.). Bavila se apstraktnom algebrom, s posebnim naglaskom na prstene, grupe i polja.

One of the greatest mathematicians of the 20th century was Emmy Amalie Noether. She was dealing with abstract algebra, with special emphasis on rings, groups and fields.

Mary Cartwright

2018-02-11 15:28:39 UTC

Emmy Noether

doni07012016 — 2018-02-11 15:29:25 UTC

Njemačko-židovska matematičarka Noether je po mišljenju mnogih matematičara, uključujući i Alberta Einsteina, najznačajnija žena u povijesti matematike.

German-Jewish mathematician Noether is in the opinion of many mathematicians, including Albert Einstein, the most significant woman in mathematics history.

Shafi Goldwasser

doni07012016 — 2018-02-11 15:33:29 UTC

Američko-izraelska matematičarka predaje elektrotehniku i kompjuterske znanosti i matematiku. Bavi se najviše računarskom teorijom složenosti, kriptografijom i računarskom teorijom brojeva.

American-Israeli mathematician teaches electrical engineering and computer science and mathematics. He deals mostly with computational theory of complexity, cryptography and computer theory of numbers.

Ada Lovelace

doni07012016 — 2018-02-11 15:39:50 UTC

Engleska matematičarka priznata je i poznata kao prva kompjuterska programerka.Ada je opisala metodu računanja niza Bernoullijevih brojeva. To je prvi kompjuterski program uopće. Njoj u čast nazvan je programski jezik Ada.

The English mathematician was recognized and known as the first computer programmer. He described the method of counting a series of Bernoulli numbers. This is the first computer program at all. Her honor was called Ada's programming language.

Émilie du Châtelet

doni07012016 — 2018-02-11 15:43:04 UTC

Ova francuska fizičarka, matematičarka i spisateljica djelovala je u razdoblju prosvjetiteljstva. Završila je studije i sudjelovala u znanstvenim diskusijama svog vremena. Godine 1740. objavila je knjigu o filozofiji i znanosti Institutions de Physique

This French physicist, mathematician and writer acted in the Enlightenment era. She completed her studies and participated in the scientific discussions of her time. In 1740 he published a book on Philosophy and Science at Institutions de Physique

Simona Vargek

simona_vargek — 2018-02-12 09:51:32 UTC

Teano je bila Pitagorina žena, živjela je u Grčkoj u 5. stoljeću prije Krista. Nako Pitagorine smrti je održavala pitagorejsku školu. Pisala je rasprave o matematici, fizici, medicini i dječjoj psihologiji, a smatra se da je njezino najvažnije djelo Princip zlatne sredine.

Teano was a Pythagorean woman, lived in Greece in the 5th century BC. Nako Pythagoras's death was holding the Pythagorean school. She wrote a discussion on mathematics, physics, medicine and child psychology, and it is considered her most important work to be the Principle of the Gold Medal.

Simona Vargek

simona_vargek — 2018-02-12 10:07:27 UTC

Hipatija je bila kći Teona (učenjak i profesor matematike na sveučilištu u Aleksandrji). Otac ju je odgajao u znanstvenom okruženju te se još kao mala počela zanimati za matematiku i astronomiju. Njezin najpoznatiji rad o konikama, kao presječnicama stošca ravninom, što je dovelo do ideje o hiperbolama, parabolama i elipsama.

Hipatija was the daughter of Teon (a scholar and professor of mathematics at the University of Alexandria). Her father raised her in a scientific environment and as a little she started interesting in math and astronomy. Her most famous work on conics, as a flat conical cross section, which led to the idea of hyperbolism, parabola and ellipse.

Simona Vargek

simona_vargek — 2018-02-12 10:21:07 UTC

Maria Gaetana Agnesi je rođena u obitelji intelektualaca i već u ranom djetinjstvu su u njoj prepoznali čudo od djeteta. Zahvaljujući ocu, koji je bio profesor matematike, omogućeno joj je visoko obrazovanje. 1738. godine je objavila zbirku eseja o prirodnim znanostima i filozofiji. Kroz svoj život se bavila raznim djelima poput: diferencijalni i integralni račun, djela o konačnoj i beskonačnoj analizi... Jedna od krivulja koju je proučavala su nazvali po njoj u njenu čast, a zove se Agnesijin uvojak.

Maria Gaetana Agnesi was born in a family of intellectuals and in her early childhood, they recognized the miracle of child. Thanks to her father, who was a professor of mathematics, she was given higher education. In 1738 she published a collection of essays on natural sciences and philosophy. Through her life she has dealt with various works such as: differential and integral account, works of final and infinite analysis ... One of the curves she studied was called in her honor, Witch of Agnesi.

Simona Vargek

simona_vargek — 2018-02-12 10:46:26 UTC

Louise Szmir Hay je rođena 1935. godine u Metzu, Francuskoj. U početku svoga školovanja nije pokazivala veliki talent za matematiku, no sve se promijenilo u 10 razredu za što je zaslužan profesor David Rosenbaum. Kroz svoj život je objavila razne članke o matematičkoj logici, teoriji funkcija i teorijskog računarstva. Prije nego što je umrla od raka 1989. godine je održala govor u kojem mladim matematičarkama poručuje: "Izvori inspiracije i mogućnosti da promijenite svoj život mogu doći neočekivano i ne smijete ih ignorirati; i ne smijete zanemariti karijeru, riskirajte ako je potrebno jer nikad ne znate što donosi budućnost."

Louise Szmir Hay was born in 1935 in Metz, France. At the beginning of her schooling she did not show great talent for mathematics, but everything changed in the 10th class what the cause was professor David Rosenbaum. Through her life she published various articles on mathematical logic, theory of functions, and theoretical computing. Before she died of cancer in 1989 she held a speech in which she mentions young mathematicians: "The sources of inspiration and the ability to change your life can come unexpectedly and you should not ignore them, and you should not neglect your career, risk if necessary because you never you know what brings the future."

Jana Filipović

2018-02-16 09:21:54 UTC

Maria Agnesi - talijanska matematičarka, filozofkinja i teologinja Maria Gaetana Agnesi prva je žena koja je imenovana profesoricom na jednom univerzitetu i prva žena autorica jednog matematičkog priručnika. Rođena je 1718. godine, a umrla 1799. godine.

Jana Filipović

2018-02-16 09:28:44 UTC

Sophie Germain - francuska matematičarka, fizičarka i filozofkinja Marie-Sophie Germain jedna je od pionirki teorije elastičnosti, a ostvarila je i značajne rezultate u teoriji brojeva. Rođena je 1776. godine, a umrla je 1831. godine.

Jana Filipović

2018-02-16 09:33:24 UTC

Julia Robinson - američka matematičarka Julia Hall Bowman Robinson poznata je po svom radu na Hilbertovom desetom problemu i problemima odluke iz domena teorije izračunljivosti i kompjuterskih nauka. Iako je imala puno zdravstvenih problema tokom života, uspjela je postati prva matematičarka u Nacionalnoj akademiji znanosti kao i prva predsjednica Američkog matematičkog društva. Rođena je 1919. godine, a umrla je 1985. godine.