Bitka na Kolubari dogodila se zato što je Austro-Ugarska htjela osvojiti Srbiju i kazniti je zbog uloge u Sarajevskom atentatu kada je ubijen Franjo Ferdinand. Glavni razlog zašto se bitka dogodila je taj da je Austro-Ugarska htjela brzo poraziti Srbiju i zauzeti njezin teritorij.

Tijek bitke na Kolubari:

16. studenoga 1914. godine Austro-Ugarska vojska napada Srbiju. Srpska vojska je umorna i nema dovoljno snage za napad, nema dovoljne hrane i oružja. Austro-Ugarska vojska zauzima gradove Valjevo i Lazarevac. Srpska vojska se povlači prema planini Suvobor da se odmori i pripremi. Kraj studenoga 1914. godine vojnici Srpske vojske su spremni za napad, dobivaju novu opremu, hranu i oružja( metke). Vojni vođa, Živojin Mišić odlučuje da je vrijeme za iznenadan napad.

    2. prosinca 1914. godine Srpska vojska kreće u veliki napad. Bore se po lošim uvjetima, po kiši, snijegu i blatu. Nakraju uspijevaju osloboditi Valjevo i Lazarevac.

    15.prosinca 1914. godine Srpska vojska ulazi u Beograd i protjeruje Austro-Ugarske vojnike iz cijele zemlje.

    Nakraju bitka završava velikom pobjedom Srbije. Narod slavi jer je zemlja spašena od Austro-Ugarski osvajanja. Broj poginulih i ranjenih:

    Srpska vojska: oko 22.000 poginulih i više od 90.000 ranjenih i bolesnih

    Austro-Ugarska vojska: oko 30.000 poginulih, a više od 120.000 vojnika je ranjeno ili zarobljeno.

    
    

Tijek bitke:

24. listopada 1917. godine Njemačka i Austro-Ugarska vojska izvela je iznenadni napad kod Kobarida. Koristili su novo oružje, otrovne plinove i brze napade s malim brojem vojnika. Nakon toga Talijanska je vojska bila iznenađena i u velikoj panici. Neprijatelji brzo osvajaju velike dijelove teritorija. Talijani se povlače unatrag, čak i 150 kilometra, sve do rijeke Piave. Veliki poraz Italije, Talijanska vojska gubi više od 250.000 vojnika( poginuli, ranjeni i zarobljeni). Ovo je bila najveća Talijanska vojna nesreća u Prvom svjetskom ratu.

    Broj poginulih u Bitci kod Kobarida:

    Talijanska vojska: 11.000 poginulih vojnika, 30.000 ranjenih i više od 265.000 zarobljenih.

    Njemačka i Austro-Ugarska vojska: oko 70.000 stradalih, poginulih, ranjenih i nestalih.

Jedna od najvećih pobjeda Njemačke i Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu. Njemačka i Austro-Ugarska iznenadile su Italiju i postigle veliku pobjedu.

Bitka kod Galipolja trajala je od 25. travnja 1915. godine do 9. siječnja 1916. godine. Bitka kod Galipolja dogodila se na Galipoljskom poluotoku, Turskoj i na Dardenelima. Vođena između Savezničkih sila i Osmanskog Carstva. Savezničke sile su bile: Velika Britanija, Francuska, Austrija i Novi Zeland i indijski i i kanadski vojnici, a Osmansko Carstvo( Turska) uz pomoć njemačkih časnika. U bitci kod Galipolja najvažniji zapovjednik bio je Mustafa Kemal, a s britanske strane glavni je bio Sir lan Hamilton i Sir William Birdwood. Do Bitke kod Galipolja došlo je zato što su saveznici željeli osvojiti tjesnac Dardanela da bi osigurali put prema Rusiji, zauzeli Carigrad i izbacili Osmansko Carstvo iz rata.

Tijek bitke:

25. travnja 1915. godine saveznici se iskrcavaju na obalu Galipolja. Osmanska vojska, dobro utvrđena, odmah pruža jaku snagu. Vojnici se bore u rovovima, u vrućini, blatu i bez dovoljno hrane i vode. Poginulo je mnogo vojnika na obje strane i saveznici nisu uspjeli probiti obranu Osmanlija. Povlačenje 9. siječnja 1916. godine. Saveznici se povlače i priznaju poraz. Bitka završava velikom pobjedom Osmanskog Carstva. Broj poginulih u Bitci kod Galipolja:

    Saveznici: oko 56.000 poginulih i više od 100.000 ranjenih

    Osmansko Carstvo: oko 57.000 poginulih i više od 100.000 ranjenih. Bitka kod Galipolja bila je jedna od najkrvavijih i najpoznatijih bitaka Prvog svjetskog rata. Saveznici su željeli osvojiti važan tjesnac, ali ih je Osmansko Carstvo zaustavilo.

Bitka na Somi trajala je od 1. srpnja do 18. studenoga 1916. godine. Bitka na Somi dogodila se na rijeci Somme, sjeverna Francuska. Vođena između savezničkih sila i protivnika. Savezničke sile su bile Velika Britanija i Francuska, a dok je protivnik bio Njemačko Carstvo. Glavni zapovjednik britanske vojske bio je Douglas Haig, francuski general bio je Ferdinand Foch i njemački zapovjednici bili su Fritz von Below i Erich von Falkenhayn. Do bitke je došlo zbog toga što su saveznici htijeli probiti njemačke obrambene linije na Zapadnoj bojišnjici. Također su htjeli olakšati pritisak na francusku vojsku, koja je tada teško branila grad Verdun. Cilj je bio oslabiti Njemačku i napredovati kroz okupiranu Francusku.

Tijek bitke:

1. srpnja 1916. godine najkrvaviji dan u britanskoj vojnoj povijesti. Poginulo je preko 19.000 britanskih vojnika u jednom danu. Vojnici su se borili u rovovima, po blatu, kiši i pod teškim uvjetima za rat. Britanske i francuske snage napale njemačke rovove uz rijeku Sommu u sjevernoj Francuskoj. Saveznici su sporo napredovali, i uz velike gubitke osvojili samo mali dio teritorija. U bitci su prvi put korišteni tenkovi ali nisu bili jako učinkoviti. Bitka je trajala do 18. studenoga 1916. godine, kada su se obje strane zaustavile bez jasnog pobjednika.

   Broj poginulih u Bitci na Somi:

   Saveznici: oko 620.000 vojnika

   Njemačka: oko 465.000 vojnika.

   Bitka na Somi bila je jedna od najkrvavijih bitaka Prvog svjetskog rata. Saveznici su htjeli probiti njemačke linije, ali su ostvarili mali pomak uz ogromne žrtve.

Bitka kod Verduna trajala je od veljače do prosinca 1916. godine. Bitka kod Verduna dogodila se na Verdunu, sjeveroistočnoj Francuskoj. Vođena između Njemačke vojske i Francuske vojske. Glavni zapovjednici Philippe Petain( francuski zapovjednik obrane Verduna) i Erich von Falkenhayn( glavni njemački zapovjednik). Do bitke je došlo zbog toga što je Njemačka htjela slomiti Francusku i uništiti što više njezinih vojnika. Cilj te bitke bio je napasti Verdun, grad s važnim tvrđavama, i natjerati Francuze da ga obrane.

Tijek bitke:

Bitka je počela 21. veljače 1916. godine, snažnim njemačkim napadom. Francuzi su se žestoko branili, iako su imali velike gubitke. Borbe su bile jako krvave, a vojnici su živjeli u rovovima i blatu.

Francuski zapovjednik Philipe Petain postao je poznat po riječima koje je izgovarao a neke od tih su ( " Oni ne smiju proći! "). Bitka je trajala do prosinca 1916. godine. Na kraju bitke Francuska je obranila Verdun, ali su obje strane izgubile puno vojnika.

Broj poginulih u Bitci kod Verduna:

Francuska: oko 380.000 vojnika

Njemačka: oko 340.000 vojnika

Bitka kod Verduna bila je najduža bitka Prvog svjetskog rata. Postale je simbol Francuske hrabrosti i obrane.

Bitka na Marni trajala je 5.-12. rujna 1914. godine. Bitka na Marni dogodila se na rijeci Marni, blizu Pariza, Francuska. Vođena između Francuske vojske, Britanske vojske i Njemačke vojske. Glavni francuski zapovjednik bio je Joseph Joffre, britanski zapovjednik bio je John French i njemački zapovjednik bio je Helmuth von Moltke. Do bitke je došlo zbog toga što je Njemačka htjela brzo osvojiti Francusku na početku Prvog svjetskog rata. Plan im je bio zaobići francusku vojsku kroz Belgiju i doći do Pariza. Francuzi i Britanci su odlučili zaustaviti Nijemce kroz rijeku Marne.

Tijek bitke:

5.rujna 1914. godine Francuska i britanska vojka kreću u napad protiv njemačkih snaga. Borbe su bile žestoke i krvave i trajale su danima. Francuska vojska je poslala vojnike na bojište taksijima iz Pariza jer su bili pod velikim pritiskom, oko 600 taksija pomoglo je brzo prevesti vojnike. Njemačka vojska nije bila spremna za tako jak otpor. Počela se povlačiti prema rijeci Aisne, gdje su se ukopali u rovove. Kraj bitke 12. rujna 1914. godine Njemačko napredovanje je zaustavljeno. Bitka na Marni završava pobjedom saveznika ( Francuske i Velike Britanije).

Broj poginulih: sve strane zajedno oko 500.000 vojnika ranjeno ili poginulo.

Bila je jedna od najvažnijih bitaka cijelog rata.

Bitka na Ceru trajala je od 15.-24. kolovoza 1914. godine

Bitka na Ceru dogodila se na planini Cer i zapadnoj Srbiji. Vođena između Srbije i Austro-Ugarske vojske. Glavni zapovjednik Srpske vojske bio je Živojin Mišić i Oskar Potiorek Austro-Ugarski zapovjednik. Do bitke je došlo zbog toga što je Austro-Ugarska nakon atentata u Sarajevu objavila rat Srbiji. Cilj im je bio osvojiti Srbiju brzo i lako. Srbija se odlučila braniti kod planine Cer.

Tijek bitke:

Početak napada (12. kolovoza 1914. godine)
Austro-Ugarska vojska prijelazi rijeku Drinu i ulazi u Srbiju. Cilj im je bio brzo zauzeti Srbiju.

(15. kolovoza 1914. godine)
Srpska vojska se brzo organizirala i pružila jak otpor kod planine Cer. Borbe su bile teške, uglavnom po noći i u planinskim uvjetima

(16.–19. kolovoza 1914. godine)
Srbija šalje pojačanja i uspijeva potisnuti neprijatelja s planine Cer. Austro-Ugarski vojnici počinju gubiti položaje i povlače se.

Povlačenje Austro-Ugarske vojske (19.–20. kolovoza 1914.godine)
Poraženi i iscrpljeni, austro-ugarske vojske se povlače natrag preko Drine u Bosnu. Srpska vojska slavi pobjedu.

Broj poginulih:

Srpska vojska: oko 3.000 poginulih i više od 15.000 ranjenih i nestalih.

Austro-Ugarska vojska: oko 6.000 poginulih, više od 30.000 ranjenih i 4.500 zarobljenih vojnika.

To je bila prva pobjeda saveznika u Prvome svjetskom ratu.

Bitka kod Ypresa trajala je u četiri glavna dijela tijekom Prvog svjetskog rata, ali najvažnija prva bitka bila je od 19. listopada do 22. studenoga 1914. godine.

Vođena je između saveznika( Britanci i Francuzi) i Njemačke vojske.

Glavni zapovjednik savezničkih sila bio je (general) John French, a kasnije general Sir Douglas Haig i Njemačke vojske bio je (general) Erich von Falkenhayn.

Do bitke je došlo zbog toga što je Njemačka htjela osvojiti područje oko grada Ypresa u Belgiji jer je to bila važna prometna točka. Također su htjeli probiti savezničke linije i doći do francuske obale.

Tijek Prve bitke kod Ypresa (19. listopada – 22. studenog 1914.)

Početak bitke (19. listopada 1914.)
Njemačka vojska pokušava zauzeti belgijski grad Ypres kako bi probila obranu savezničkih snaga (Britanaca, Francuza i Belgijanaca).

Teške borbe i dolazak pojačanja
Saveznici dobivaju pojačanja i žestoko brane grad. Borbe su vrlo krvave, a vojnici kopaju rovove jer nema pomicanja bojišnice.
Njemačka stalno napada, ali ne uspijeva probiti obranu. Vremenski uvjeti su loši, a teren postaje blatnjav i težak za kretanje.

Kraj bitke (22. studenog 1914.)

Borbe prestaju zbog velikih gubitaka i dolaska zime. Grad Ypres ostaje u rukama saveznika

Broj poginulih – Prva bitka kod Ypresa (1914.)

• Saveznici (Britanija, Francuska, Belgija):
  oko 85.000 poginulih, ranjenih ili nestalih

• Njemačka vojska:
  oko 130.000 poginulih, ranjenih ili nestalih

  
  

Bitka je bila vrlo krvava, s velikim gubicima na obje strane. Mnogi vojnici su poginuli, a grad Ypres je gotovo potpuno razrušen. Ovo je bila jedna od bitaka koja je pokazala koliko će Prvi svjetski rat biti dug i strašan.