2. Plemstvo (stečeno po rođenju i ono koje je stečeno po zaslugama. Neki plemići su bili bogati dok su drugi bili siromašni. Oni koji su bili na dvoru živjeli su najraskošnije i njih su prezirali oni koji nisu bili na dvoru. Život na dvoru je imao visoke troškove (skupa odjeća, velika plaća, svečanosti i zabave). Prije revolucije ih je bilo oko 350 000.

   
   

3. Građanstvo i seljaštvo je činilo treći stalež i bilo ih je više od 26 milijuna. Manji dio se mogao mjeriti s visokim plemstvom( poduzetnici, bankari i veletrgovci) dok je veći dio najbrojniji i sastojao se od seljaka i kmetova. Slobodnih seljaka je bilo više nego kmetova, nisu imali puno svoje zemlje pa su morali dodatno raditi.

Građanstvo i seljaci osnivaju Narodnu skupštinu koja je trebala održati prvi sastanak u dvorani koja ih je dočekala zaključana.

Sastanak je održan na teniskom igralištu gdje im se pridružio i veći broj pripadnika prvog i drugog staleža te su se zakleli da se neće razići sve dok Francuskoj ne podare Ustav. Tada je treći stalež prvi puta dobio većinu. Kralj planira vojskom rastjerati Narodnu skupštinu. Dolazi do skupljanja žena i muškaraca s oružjem i dolazi do pobune i sukoba.

Okuplja se Generalni stalež koji raspravlja o prodaji crkvenih dobara kako bi se pokrio deficit. Jedan dio dobara je podijeljen kako bi poslužilo siromašnom narodu za vraćanje duga. Seljaci nisu mogli kupiti navedena dobra pa su ponovno bogatiji imali prednost u tome. dolazilo je do nezadovoljstva. Osniva se Ustavotvorna skupština kada treći stalež prekoračuje svoje ovlasti. Treći stalež osniva Narodnu skupštinu čiji je glavni zadatak bio donijeti Ustav. Osnivanje tih skupština je početak revolucionarnih događaja. Kralj osjeća slabljenje svoje vlasti i saziva vojsku da rastjera skupštinu. Poziva se stanovništvo na pobunu. 1791. godine Ustavotvorna skupština donosi Ustav i raspušta se.

Stanovništvo, koje su predvodili jakobinci, optužuje kralja za suradnju s neprijateljem te 10. kolovoza 1792. bude oružani ustanak u Parizu. Narodne mase traže svrgavanje kralja i počinje druga faza revolucije. Zakonodavna skupština suspendirala je kralja. Dolazi do rata protiv Austrije i njezinih saveznika. Ukinut je Ustav od rujna 1791., kralj je suspendiran i uspostavljen je republički način vladanja.

Sve snažniji glasovi za završetak terora čuli su se od ljeta 1794. nakon pobjede francuske narodne vojske protiv Austrije, kod Fleuresa, čime je nestalo vanjske opasnosti za Francusku.

Robespierre još jače kreče na neprijatelje Revolucije i to giljotinom (smrt odrubljivanjem glave). Zastupnici Konventa su se prestrašili za vlastite živote pa idu u sukob (kao tihi termidorci) prema Robespierreu i Jakobincima. Robespierre ostaje bez života na giljotini. Termidorci preuzimaju vlast u Konventu i donose Termidorski ustav 1795. Izvršnu funkciju vlasti ima tijelo od pet članova - Direktorij. Na kraju 1799. godine dolazi do idealnog političkih i društvenih uvjeta kojima će se uspostaviti mir u Francuskoj i na granicama.

prije nje donesena je i Deklaracija iz 1789. godine koja je bila prvi i najkraći pisani dokument koji je bio posljedica revolucije.

treća Deklaracija iz 1795. je posljednja i njome su detaljno uređena sva prava i dužnosti čovjeka i građanina. Nedostatak joj je što je bila po sadržaju siromašnija od prethodne.

Savka od tri Deklaracije je prethodila donošenju Ustava.

Prvi Ustav donesen je 1791. godine te je time označen početak suvremenih ustava u Europi.

Ustav iz 1793. donesen je nakon ukidanja monarhije, započelo je razdoblje konventske vladavine te je taj ustav bio izraz volje naroda.

Ustavom iz 1795. godine prekinut je sistem konventske vladavine te je počelo razdoblje vladavine Direktorija.