Sva djela u svojim kompozicijama imaju temu proučavanja i prikazivanja geologije tj. svaki umjetnik na svoj način prikazuju razne oblike stijena.

Slikarske tehnike

Leonardo i Dürer svoja djela prikazuju slikarskim tehnikama.

Boje

Leonardo i Heizer koriste akromatske boje u prikazu svojih djela. Leonardo slika pomoću olovke i tinte što ostavlja crnu boju, dok je monolit koji je Heizer postavio napravljen od granita koji je bijelo-sive boje.

Razdoblje stvaranja

Leonardo i Dürer su stvarali u sličnom periodu tj. u razdoblju renesanse (15. i 16. stoljeće)

Smrt: dvorac Cloux (Francuska), 2. svibanj 1519.

Osnovno o Leonardu

• talijanski slikar, kipar, graditelj, inženjer, pisac...

• živio u doba renesanse

• svestran duh (uomo universale), jedan od najvećih umjetnika u povijesti

Obrazovanje

• u Firenci kod poznatog majstora Andrea del Verrocchia

Slikarska djela

• najranije poznato djelo: Krajolik s vodopadom

• ranija slikarska djela; Portret Ginerve Benci, Poklonstvo kraljeva, Sveti Jeronim u pustinji, Majka Božja u pećini, Portret dame s hermelinom i zidna slika Posljednja večera

• slikarska djela drugog firentinskog razdoblja: Mona Lisa i izgubljeni karton Bitke kod Anghiarija

• slikarska djela drugog milanskog razdoblja: Sveta Ana s Majkom Božjom, Isusom i anđelom

• koristio se sfumatom (način slikanja mekim zamagljenim tonovima i rasplinutim obrisima

• većina slikarskih dijela se nalaze u Louvreu i u londonskoj National Gallery

O ostalim djelima

• nije sačuvano niti jedno kiparsko djelo

• književna djela: Bestijarij, Dosjetke, Takt o slikarstvu...

• proučavao prirodu te bilježio znanja iz matematike, fizike, anatomije

• inspirirao mnoge umjetnike (od Rafaela i Michelangela, pa sve do A. Dürera, H. Baldunga i dr.)

https://www.leonardodavinci.net/landscape-drawing-for-santa-maria-della-neve.jsp

https://enciklopedija.hr/clanak/leonardo-da-vinci

https://enciklopedija.hr/clanak/sfumato

https://news.artnet.com/art-world/leonardo-da-vinci-drawing-hometown-592118

https://www.britannica.com/biography/Filippo-Brunelleschi

Samo djelo bi trebalo prikazivati da Vincijev krajolik iz djetinjstva. Neki pretpostavljaju da se radi o dolini Arno i dvorcu Montelupo. Također su stručnjaci uspjeli odrediti kako je da Vinci crtež napravio s obje ruke.

Perspektive

Linearna perspektiva

Da Vinci u ovom djelu primjenjuje linearnu i atmosfersku perspektivu. Linearna perspektiva nije bila toliko popularna u njegovo vrijeme jer ju je tek tridesetak godina prije toga uveo Filippo Brunelleschi (po uzoru na grčku i rimsku linearnu perspektivu). Time se vidi kako je da Vinci poigravao i eksperimentirao pokušavajući izraziti svoj unutarnji pogled na svijet koji ga okružuje. Također prije da Vincija nije bilo "zanimljivo" prikazivati pejzaže bez ljudskih figura ili simbolike. Unatoč tomu, da Vinci je težio objektivnosti i pokušavao je prikazati prirodu oko sebe na znanstveni način.

Atmosferska perspektiva

Dok se kod linearne perspektive vidi točka nedogleda u daljini (na njegovom djelu je prikazano kod polja), u Leonardovom djelu se još primjećuje utjecaj atmosferske perspektive. Karakteristike atmosferske perspektive koje možemo uočiti u djelu su: gustoća linija se smanjuje kako promatrač svraća pogled na "udaljenije" dijelove slikovna prikaza te da ton polako, skoro neprimjetno blijedi što se postiže sfumatom. Također se ta udaljenost postiže smanjenjem detalja koje je Leonardo nanosio na djelo.

Oblikovanje

Ovo djelo je napravljeno figurativno. U djelu možemo prepoznati sadržaj koji ima tematsku određenost. Također Leonardo se u ovom djelu koristi naturalističko oblikovanje. Ovo oblikovanje se ističe kao objektivno i istinito, teži da što neposrednije pokaže stvarnost uz mnogo detalja.

Motivi i tematika

U prvom planu se nalazi brdo s vodopadom, gradić s utvrdom dok u pozadini prevladavaju brežuljci i polja. Motiv vodopada se najviše istječe zbog gustoće i oštrine linija od kojih je prikazan. Leonardo je htio naglasiti kako vodu koja teče vodopadom ne gleda kao vizualni dodatak djelu, već razumije njezino ponašanje i ulogu u stvarnom životu te je time samo opisuje, a ne uljepšava. Da Vinci je u svom djelu osim navedenih motiva imao i vegetacijske motive. Analizirajući djelo vidljivo je da je da Vinci promatrao biljke jer nisu sva drveća prikazana na jednak način tj. prikazivao je lišće i visine drveća onako kako ih je vidio u stvarnosti. Tematika koja prevladava u djelu je krajolik/pejzaž jer je prikazana priroda.

Linije

Leonardo je djelo prikazao krivuljama, ravnim linijama koje imaju obrisno i teksturno značenje. Također se u djelu primjećuje kontrast između debelih i tankih, dugačkih i kratkih te jednoličnih i nejednoličnih linija.

Boja

S obzirom na to što je da Vinci koristio samo olovku i crnu tintu, djelo je napravljeno od akromatskih boja.

Leonardo da Vinci i Albrecht Dürer se koriste slikarskim tehnikama za prikazivanje svojih djela, dok se Michael Heizer koristi kiparskim tehnikama (land art). Da Vinci i Dürer se pak razlikuju po tome što je da Vinci koristio crtačke tehnike olovke i tinte pri izrađivanju svoga djela dok je Dürer upotrebljavao slikarske tehnike u užem smislu tj. akvarel.

Boje

Dok se u Durerovom djelu vide kromatske boje, u djelima Leonarda i Heizera se vide akromatske boje.

Vremenski period

Leonardo i Dürer su umjetnici 15. i 16. stoljeća, dok je Heizer moderan umjetnik.

Pogled na stijene

da Vinci i Dürer stijene prikazuju kao objekte koje promatraju dok nam Heizer daje mogućnost osjećanja stijene tj. možemo vidjeti kolika je stijena u usporedbi s nama.

Svrha

da Vinci i Dürer svoje radove koriste kako bi objasnili i proučavali stvari oko sebe, dok se Heizer više brine kakvo je iskustvo posjetitelja koji vidi njegovo djelo.

Obrazovanje:

• učio u obiteljskoj zlatarskoj radionici

• proučavao talijanske majstore (osobito A. Mantegnu) i stvarao za njemačku crkvu u Veneciji.

• skice donosio iz Nizozemske

Stil i utjecaj:

• Prelazak s linijske na tonsku obradu volumena.

• Velik utjecaj na njemačko slikarstvo, često uspoređivan s Leonardom da Vincijem

  
  

• Teorijski rad: proučavao proporcije i pisao o umjetnosti od 1500. godine

• Najpoznatiji radovi: Apokalipsa, Vitez, smrt i vrag, Melankolija, Četiri apostola

Naglasak na teksturu i strukturu stijena Albrecht Dürer nam želi prenijeti svoju fascinaciju prema geometriji i zakonitosti prirode što kod promatrača budi strahopoštovanje te želju za daljnjim proučavanjem.

Unatoč tome što je studija, djelo sadrži estetsku slobodu i može se doživjeti kao dovršeno umjetničko djelo.

https://www.metmuseum.org/toah/hd/durr/hd_durr.htm

Smrt:-

Osnovno o Michaelu

• poznati američki umjetnik

• koristi se tehnikama land-arta

Obrazovanje

• napustio srednju školu nakon što je godinu dana proveo u Francuskoj

• pohađao San Francisco Art Institute od 1963. do 1964.

O Heizeru prije nego što je postao poznati umjetnik

• preselio se u New York 1966.g. gdje je zarađivao ukrašavajući stanove

• u New Yorku upoznao Waltera da Mariju koji će u budućnosti postati njegov suradnik u umjetnosti land-arta

• Heizer i se Marija su 1968. g izlagali na izložbi "Earthworks" u galeriji Virginije Dawn

• Heizer napušta New York u potrazi za mjestima gdje može prikazati svoje radove te odlazi živjeti u Nevadu

Neki Hrizerovi radovi

• "City" - jedan od njegovih prvih radova, nije otvoren za javnost, sastoji se od 5 faza

• "Levitaded Mass" - Hrizerovo najpoznatije djelo, nalazi se u muzeju moderne umjetnosti Los Angeles

https://www.theartstory.org/artist/heizer-michael/

https://enciklopedija.hr/clanak/land-art

Heizer je svoju prvu priliku da ideju provede u djelo dobio iste te godine kada je pronašao stijenu tešku 120 tona u Sierrrasu iznad Rena na području savezne države Nevade. Stijena je bila preteška te je slomila jednu od dvije dizalice koje su je trebale nositi. Time je trenutno bio zaustavljen Heizerov pokušaj za ostvarenjem svojeg djela.

Svoju drugu priliku Heizer je dobio 2007. godine. Bio je u kamenolomu Pyrite-Hubbs brizi Riverside-a, kada se zbog detonacije odvojila stijena teška 340 tona. Heizer je u dogovoru s direktorom Muzeja moderne umjetnosti u Los Angelesu (LACMA), Michaelom Govanom, odlučio premjestiti na prostor muzeja.

Put koji je stijena trebala proći bio je dugačak 105 milja (169 km). Zbog svoje težine bio je potreban poseban način transporta, koji je započeo 28. veljače 2012. godine. Stijena je prešla taj put u 11 dana s time da je samo putovala tijekom noći. Taj put je bio prethodno određen te se protezao kroz 22 grada gdje su stanovnici mogli gledati kako dizalice pomiču ogromnu stijenu do svoga odredišta u Los Angelesu.

Stijena je smještena na vanjskom prostoru muzeja iznad puta (utora) koji je dugačak 456 stopa (139 metara). Putem se može doći sve do dubine 15 stopa (oko 5 metara) ispod gromade.

Levitirajuća masa, kao i većina Heizerovih radova, je land-art (negdje zvan i earthworks). Land-art kao smjer u likovnoj umjetnosti se krenuo razvijati 1960-ih u SAD, Italiji i Nizozemskoj te je karakterističan po tome što umjetnici pokušavaju izraditi djela od onoga što mogu pronaći u okolišu koji ih okružuje.

Stijena je postavljena te čvrsto osigurana tako da daje dojam lebdenja. Okoliš muzeja djelo koristi kao prirodnu pozadinu u koju se uklapa, stvarajući dojam koji se mijenja ovisno o kutu gledanja i kretanja posjetitelja.

Kameni hodnik koji prolazi ispod stijene je usmjeren prema svjetlosti, što pojačava osjećaj prostora i perspektive. Promatranjem donji dio stijene, osvjetljenje i sjene stvaraju dramatičan prizor koji dodatno naglašava masivnost djela.

Kontrast stijene i hodnika

Stijena, nepravilnog i prirodnog oblika te pravocrtni i ravni betonski hodnik stvaraju kontrast koji izaziva napetost i dinamičnost dijela. Masivnost stijene naglašena je u odnosu na ljudsku mjeru, točnije posjetitelji koji se nalaze u hodniku osjećaju se maleni i ranjivi, što simetrija hodnika pojačava usmjeravajući pogled prema njoj.

Površina stijene ima grubu i prirodnu teksturu te zemljane tonove sive i smeđe što ukazuje na jedinstvenost i geološku starost, dok je hodnik gladak i pod pravim kutovima što ukazuje na suprotnost prirodnog i ljudskog.

Kroz činjenicu da je fokus na osnovnim elementima (oblik, masa, prostor) možemo zaključiti da je stil djela minimalizam, točnije da odražava filozofiju "manje je više", a korištenjem prirodnim materijala djelo također možemo svrstati u land art.