Najmanje ispitanika se zapravo bavi plesom,to pokazuje da ih dosta nije u plesu ali se ipak bave drugom aktivnošću.

Iznenađuje me što više učenika ne trenira ples.

Općenito možemo zaključiti da dosta djece ne pleše ali zato se bave drugim sportovima.

Najmanje ispitanika ima 3-4 uređaja u stanu.

To pokazuje da ljudi imaju mnogo uređaja u stanu.

Iznenađuje nas što neki ljudi imaju 2 ili manje uređaja u kući.

Općenito možemo zaključiti da ljudi imaju mnogo uređaja u stanu.

Najmanje ispitanika ne zna gdje je Brazil.

To pokazuje da ljudima ide dobro geografija.

Izneneđuje nas što je jedna osoba bila u Brazilu.

Općenito možemo zaključiti da puno ljudi voli Brazil.

Najmanje ispitanika je probalo drogu.

Iznenađuje nas što ih je vrlo malo želi probati drogu.

Općenito možemo zaključiti da ispitanike ne zanima droga.

najmanje ispitanika igra off line zato što im je dosadno igrat sami

iznenađuje nas to što ima ljudi koji igraju off line

opčenito možemo zaključiti da ljudi nevole igrati igrice sami

Najmanje ispitanika ne koristi tehnologiju.

To pokazuje da skoro svi koriste tehnologiju.

Iznenađuje me što 6% učenika najviše koriste tehnologiju za učenje.

Općenito možemo zaključiti da najviše učenika koriste tehnologiju za zabavu i komunikaciju.

broju ispitanika nije zanimljiv sport s kojim se bave.To pokazuje da većina trenira iz svoje volje.Iznena

• Značajan dio učenika navodi „ne bavim se sportom” ili „ne treniram ništa”.

• Čak i oni koji su trenirali ranije često su prestali.
  👉 Trend: interes za sport postoji, ali kontinuitet treniranja je slab.

2. Nogomet i odbojka su daleko najpopularniji sportovi

• Nogomet je dominantan, posebno kod muških ispitanika.

• Odbojka je najčešći izbor kod ženskih ispitanika.

• Ostali sportovi (boks, rukomet, plivanje, karate…) pojavljuju se znatno rjeđe.
  👉 Trend: sportovi koji su najvidljiviji u medijima i školi imaju najveći odaziv.

3. Sportski uzori su uglavnom svjetske zvijezde, a ocjene interesa su visoke

• Najčešće se spominju Messi, Ronaldo, Modrić, Tyson, Phelps.

• Velik broj ocjena je 4 ili 5, čak i kod onih koji ne treniraju.
  👉 Trend: interes i pozitivan stav prema sportu su visoki, ali se to ne pretvara uvijek u aktivno bavljenje sportom.

• Najčešće korištene mreže su TikTok, Snapchat, Instagram i YouTube.

• Zabava je daleko najčešća svrha korištenja tehnologije, zatim komunikacija, dok se učenje rjeđe navodi kao primarna aktivnost.

• To pokazuje da tehnologija kod većine ispitanika ima rekreativnu i društvenu ulogu, a manje obrazovnu.

2. Dugo vrijeme pred ekranima povezano je s negativnim osjećajima

• Ispitanici koji provode 4–5 sati ili 9 i više sati pred ekranima češće navode osjećaje poput:

  • umorno

  • napeto, nervozno

  • bez osjećaja

  • tužno

• Kraće korištenje (do 1–3 sata) češće se povezuje s osjećajima dobro i opušteno.

• To upućuje na mogući negativan utjecaj pretjeranog korištenja tehnologije na emocionalno stanje.

3. Tehnologija često ometa učenje, iako se percipira kao djelomično korisna

• Mnogi ispitanici odgovaraju da ih ekrani “ponekad” ili “da” ometaju tijekom učenja ili pisanja zadaće.

• Istodobno, velik dio njih smatra da tehnologija “onako” ili “da” poboljšava učinkovitost u učenju.

• Također, značajan broj ispitanika kaže da bi želio/la manje koristiti mobitel, što ukazuje na svijest o prekomjernoj uporabi.

Najčešće spominjani predmeti su:

• Glazbeni

• Likovni

• Tjelesni

• Tehnička kultura

👉 To pokazuje da ispitanici najčešće izdvajaju kreativne i praktične predmete u odnosu na „akademske“ (npr. matematiku, biologiju, njemački – koji se pojavljuju rijetko).

Trend: veća emocionalna i interesna povezanost s predmetima koji omogućuju izražavanje, kretanje i praktičan rad.

2️⃣ Većina ispitanika ima pozitivan stav („Da“), ali uz prisutnu nesigurnost

• U većini redaka pojavljuje se odgovor „Da“

• Ipak, nekoliko ispitanika navodi: „Nisam nikad razmišljao o tome“

• Samo jedan jasan „Ne“ uz obrazloženje da su svi predmeti jednako vrijedni

Trend:
Većina ima formiran stav, ali značajan dio učenika nema jasno mišljenje, što može upućivati na:

• nedovoljno promišljanje o sustavu ocjenjivanja

• slabu uključenost u rasprave o obrazovanju

3️⃣ Pozitivan stav prema promjenama, ali ne i potpuni konsenzus

U kasnijim stupcima (Da/Ne odgovori):

• često se ponavlja kombinacija Da – Da – Da

• ali postoji i primjetan broj „Ne“ odgovora, posebno u srednjem stupcu

👉 To sugerira da:

• postoji otvorenost prema promjenama (npr. drukčije vrednovanje predmeta)

• ali ne postoji potpuno slaganje oko načina ili opsega tih promjena

Trend: podrška ideji postoji, ali je podijeljena u detaljima.

1. Vrlo pozitivan stav prema Brazilu

Većina ispitanika navodi da je zainteresirana za Brazil ili barem „malo“, a velik broj bi ga želio posjetiti u budućnosti. Ocjene Brazila su uglavnom visoke (7–10), što pokazuje da ispitanici Brazil doživljavaju kao atraktivnu i zanimljivu državu.

2. Brazil se najčešće povezuje s nogometom i poznatim simbolima

Najčešća prva asocijacija na Brazil je nogomet, a zatim Krist Otkupitelj (Isusov kip). To pokazuje da je percepcija Brazila snažno oblikovana sportom i globalno poznatim znamenitostima, dok su kulturni i društveni aspekti manje zastupljeni.

3. Postoje praznine u geografskom i jezičnom znanju

Iako većina ispitanika zna da se Brazil nalazi u Južnoj Americi i da je službeni jezik portugalski, primjetan je broj netočnih ili nesigurnih odgovora (pogrešan kontinent, španjolski jezik). To ukazuje na djelomično površno znanje, unatoč pozitivnom stavu prema državi.

• Sudjeluju djevojke i mladići, uz dosta odgovora „ne želim reći“

• Blago više odgovora od ženskih ispitanika

2. Voli li većina učenika čitati?

Ne.
Jasan trend:

• Velika većina odgovara: „Ne volim čitati“, „Dosadno mi je“, „Ne čitam“

• Manji, ali vidljiv dio kaže: „Volim čitati“

➡️ Zaključak: Čitanje nije popularna aktivnost među većinom ispitanika.

3. Omiljene vrste knjiga (kod onih koji ipak čitaju)

Najčešće se ponavljaju:

• 📘 Fantazija

• 💕 Ljubavni romani

• 📓 Dnevnici (npr. Gregov dnevnik)

• 🕵️ Krimići

• ⚔️ Akcija

➡️ Učenici vole lakše, zanimljive i radnjom bogate knjige, često suvremene.

4. Pomažu li lektire?

• Većina odgovora: NE

• Manji broj smatra da DA, posebno oni koji ionako vole čitati

➡️ Zaključak: Lektira se uglavnom doživljava kao obveza, a ne poticaj.

5. Što bi moglo zamijeniti lektire?

Najčešći prijedlozi:

• 🎬 Filmovi

• 📚 Izborne lektire (da učenik sam bira)

• 🎮 Igrice / digitalni sadržaji

• ❌ Neki: „da nema lektire“

➡️ Učenici žele više slobode izbora i moderniji pristup.

6. Zašto (ne) čitaju?

Razlozi ZA čitanje:

• zanimljive priče

• karakterizacije likova

• osobni interes

Razlozi PROTIV:

• dosada

• prisila (škola)

• nezanimljive knjige

• radije gledaju filmove ili igraju igrice

7. Najčešće spominjane knjige

• Mali princ

• Dom iza žice

• Divlji konj

• Gregov dnevnik

• Vlak u snijegu

• Ubojstvo u Orient Expressu

➡️ Uglavnom lektire, rijetko knjige izvan škole.

8. Postoji li knjiga koja bi im se mogla svidjeti?

• Mnogi kažu DA, ali nisu sigurni

• To znači da interes postoji, ali nije potaknut

9. Opći zaključak

📌 Većina učenika:

• ne voli čitati

• ne vidi smisao u lektirama

• želi filmove, izbor ili moderniji pristup

📌 Manjina:

• voli čitanje

• zanima se za književnost, poetiku i pjesme

Ako želiš, mogu ti:

• ✍️ napisati zaključak za školski rad

• 📊 pretvoriti ovo u statistiku / grafove

• 🧠 predložiti novi model lektire

• 🗣️ složiti usmeno izlaganje

Samo reci što ti treba 😊

analizirajte mi anketu, izdvoji 3 najvažnija trenda

Na temelju odgovora iz ankete mogu se izdvojiti tri najvažnija trenda:

1. Većina učenika ne voli čitati i čita samo zbog škole

Najizraženiji trend je negativan stav prema čitanju:

• Često se ponavljaju odgovori poput „Ne volim čitati“, „Dosadno mi je“, „Ne čitam“.

• Čitanje se uglavnom povezuje s obvezom (lektira), a ne s osobnim interesom ili užitkom.

➡️ Zaključak: Čitanje se doživljava kao prisila, što stvara otpor prema knjigama općenito.

2. Lektire se uglavnom ne doživljavaju kao korisne

Drugi snažan trend je nezadovoljstvo lektirama:

• Većina ispitanika smatra da im lektire ne pomažu.

• Česti su prijedlozi da se lektire:

  • zamijene filmovima

  • uvedu izborne knjige

  • smanji ispitivanje ili potpuno ukinu

➡️ Zaključak: Učenici žele više slobode izbora i suvremeniji pristup obradi književnosti.

3. Interes postoji samo za određene, učenicima bliske žanrove

Kod učenika koji ipak čitaju jasno se ističu određeni žanrovi:

• najčešće: fantazija, dnevnici, ljubavni romani, akcija i krimići

• popularne su kraće, dinamične i suvremene knjige (Mali princ, Gregov dnevnik, Dom iza žice)

➡️ Zaključak: Učenici nisu protiv čitanja kao takvog, već protiv nezanimljivih i nametnutih sadržaja.

Kratki završni zaključak

Anketa pokazuje da problem nije čitanje, nego način na koji se čitanje nameće. Kada učenici imaju izbor i sadržaj koji im je blizak, interes za knjige se povećava.

Ako želiš, mogu ovo preoblikovati u školski zaključak (5–6 rečenica) ili skratiti za prezentaciju.

1️⃣ Većina ispitanika nije probala drogu i nema želju probati

• U velikom broju redaka odgovori su „Ne“ na pitanja:

  • Jeste li probali drogu?

  • Želite li probati drogu?

  • Jeste li ovisnici?

• To pokazuje da prevladava negativan stav prema drogama i relativno visoka razina svjesnosti o rizicima.

2️⃣ Ako su droge probane, najčešće su to legalne ili društveno prihvaćene supstance

• Najčešće spominjane:

  • Alkohol

  • Duhanski proizvodi

  • Vape / nikotinski proizvodi

• Teške droge se pojavljuju rijetko, ali postoje pojedinačni slučajevi, što je zabrinjavajuće, iako nisu dominantni.

• To upućuje na trend normalizacije alkohola i nikotina u odnosu na druge droge.

3️⃣ Glavni razlozi konzumacije su znatiželja i utjecaj vršnjaka

• Najčešće navođeni razlozi:

  • „Iz znatiželje“

  • „Prijatelji su vas nagovorili“

  • „Neki drugi razlog“

• Često se pojavljuje i stav „Mogu prestati kad god želim“, što može ukazivati na:

  • podcjenjivanje rizika

  • ranu fazu potencijalne ovisnosti ili poricanje problema

🔎 Zaključak

Podaci sugeriraju da većina mladih ne koristi droge, ali znatiželja i društveni pritisak igraju ključnu ulogu kod onih koji ih isprobaju, prvenstveno alkohol i nikotin. Preventivne mjere bi trebale biti usmjerene upravo na ta dva faktora.

Ako želiš, mogu ti:

• izraditi grafički prikaz trendova

• pomoći s zaključkom za školski rad ili prezentaciju

• pojednostaviti analizu za mlađu publiku

Većina ispitanika provodi 1–2 sata dnevno, ali velik dio njih 3–4 sata ili više od 4 sata, što upućuje na čestu i dugotrajnu upotrebu društvenih mreža.
Najčešće korištene platforme su TikTok, Instagram i Snapchat, a glavni razlog korištenja je zabava, zatim komunikacija.

Trend: Društvene mreže postale su svakodnevna navika, a kratki i vizualni sadržaj (posebno video) ima dominantnu ulogu u privlačenju pažnje.

2. Svijest o negativnim posljedicama, posebno ovisnosti

Iako ih većina i dalje koristi intenzivno, ovisnost se uvjerljivo ističe kao najveći problem društvenih mreža.
Mnogi ispitanici navode da su im se navike promijenile (najčešće „malo”, ali kod težih korisnika i „značajno”), što pokazuje da su negativni učinci prepoznati, ali ne nužno i kontrolirani.

Trend: Korisnici su svjesni problema prekomjernog korištenja, no to ne dovodi do smanjenja vremena provedenog na mrežama.

3. Ambivalentan utjecaj na mentalno zdravlje i osjećaj pritiska

Najčešći odgovor o utjecaju na mentalno zdravlje je „i pozitivno i negativno”.
Iako većina pritisak zbog uspoređivanja s drugima osjeća rijetko ili ponekad, on je i dalje često naveden kao jedan od glavnih problema.

Trend: Društvene mreže istovremeno pružaju zadovoljstvo i povezanost, ali stvaraju i psihološki pritisak, osobito kod onih koji ih koriste duže vrijeme.

• Velik broj učenika ne trenira ples i često navodi odgovore poput „ne bavim se“, „ne plešem“ ili „ponekad“.

• Unatoč tome, mnogo ispitanika smatra da je ples važan za zdravlje i tijelo ili barem odgovara s „da“ ili „ne znam“, što pokazuje da su svjesni njegove koristi, iako ga osobno ne prakticiraju.

2. Briga o zdravlju najčešće se ostvaruje kroz trening ili šetnju

• Najčešći načini brige o tijelu su:

  • „treniramo nekoliko puta tjedno“

  • „šetam“

  • „jedem zdravo“

• Čak i oni koji ne plešu često redovito treniraju neki drugi oblik tjelesne aktivnosti, što pokazuje da je fizička aktivnost općenito prisutna i važna u njihovim životima.

3. Ples je popularniji među djevojkama nego među mladićima

• Djevojke češće plešu, navode konkretne vrste plesa (folklor, hip hop, samba, tango, rock’n’roll) i češće treniraju ples.

• Mladići uglavnom ne plešu ili plešu rijetko, a često navode da se plesom uopće ne bave, iako redovito treniraju druge sportove.

• Folklor se pojavljuje kao najčešća plesna vrsta među onima koji treniraju ples.

Ako želiš, mogu ti od ovoga napraviti kratki zaključak za školski rad, grafički prikaz (opis) ili analizu po spolu.

Zanimljivo je da, unatoč prevladavajućem stavu, i dalje postoji dio ispitanika koji igra offline, što može značiti da neki igrači cijene mir, priču ili igranje bez pritiska drugih. Općenito, rezultati pokazuju da većina ljudi ne voli igrati igrice sama te da društvena interakcija ima važnu ulogu u iskustvu igranja.

Tekst jasno prenosi glavnu poruku:

• većina ispitanika jako voli sport kojim se bavi

• vrlo mali broj ispitanika ne smatra sport zanimljivim

• iz toga zaključuješ da većina trenira iz vlastite volje

Zaključak je logičan i u skladu s navedenim podatcima.

2. Struktura

Tekst ima:

• uvodnu tvrdnju (rezultati istraživanja),

• objašnjenje (zašto je to važno),

• zaključak.

Međutim, neke se rečenice ponavljaju po značenju (npr. više puta navodiš da većina voli sport), pa bi tekst mogao biti kraći i povezaniji.

3. Jezik i stil

• Postoji manji problem s razmacima i interpunkcijom (npr. nedostaje razmak nakon točke).

• Stil je jednostavan i razumljiv, ali može biti malo formalniji ako je tekst za školski rad.

• Izraz „sport s kojim se bave” se često ponavlja – može se povremeno zamijeniti (npr. svoj sport).

4. Opći dojam

Tekst je jasan, razumljiv i primjeren za analizu rezultata ankete. Uz malo kraćenja i stilske dorade, bio bi vrlo dobar.