<?xml version="1.0"?>
<rss version="2.0">
   <channel>
      <title>Naselja i oblici naseljenosti by Ana Martinjak</title>
      <link>https://padlet.com/martinjak14167/ust8g89ogo6ayb23</link>
      <description></description>
      <language>en-us</language>
      <pubDate>2020-06-09 01:15:45 UTC</pubDate>
      <lastBuildDate>2020-08-04 08:38:51 UTC</lastBuildDate>
      <webMaster>hello@padlet.com</webMaster>
      <image>
         <url>https://padlet.net/icons/png/1f33b.png</url>
      </image>
      <item>
         <title>Vrste naselja i seosko naselje</title>
         <author>martinjak14167</author>
         <link>https://padlet.com/martinjak14167/ust8g89ogo6ayb23/wish/617913716</link>
         <description><![CDATA[<div>Naselje čini jedna ili više nastamba u kojima borave ljudi. Postoje 2 tipa naselja: seoska i gradska.<br><br><strong><mark>Seoska nasaelja</mark></strong><br>- glavna zanimanja su poljodjelstvo i stočarstvo<br>- prema stalnosti dijele se na: stalna, periodična i privremena seoska naselja<br>-prema veličini dijele se na: osamljeno gospodarstvo, zaselak i selo<br>- oblik i izgled ovise o prirodnim uvjetima i obliku seoskih polja i zemljišne raspodjele<br>- 2 tipa seoskih polja: blokovi i izdužene čestice<br>- 2 oblika zemljišne raspodjele: sustav okupljenog posjeda i sustav rasprešene razdiobe posjeda<br>- glavni oblici seoskih naselja: osamljena gospodarstva, dispenzirana/raspršena naselja i grupirana naselja<br><br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="http://www.tzbbz.hr/images/uploads/770/stefanje_11__watermark.jpg" />
         <pubDate>2020-06-09 01:18:03 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/martinjak14167/ust8g89ogo6ayb23/wish/617913716</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Gradsko naselje</title>
         <author>martinjak14167</author>
         <link>https://padlet.com/martinjak14167/ust8g89ogo6ayb23/wish/617920999</link>
         <description><![CDATA[<div>Grad određuju 3 skupine obilježja: populacijsko-demografska, funkcionalna, fizionomska-morfološka i povijesno pravni kriteriji.<br>Svaki grad ima područje na koje utječe i to područje ovisi o tom gradu. To se područje zove gravitacijsko područje.<br>Gradovi se mogu stupnjevati ovisno o nodalitetu.<br>Izdvaja se 5-8 stupnjeva centraliteta - najmanje jedinice teriotorijalne organizacije, glavni gradovi i svjetske metropole.<br>Prvi gradovi su nastali u Egiptu, a nakon toga u Mezopotamiji i prostorima u dolini Inda, Žute rijeke i Srednjoj Americi.<br>Organizirani gradovi nastaju u antičko doba na prostoru Sredozemlja te se mreža gradova širi u unutrašnjost Europe.<br>Srednjovjekovni europski gradovi niču u 12. i 14. st., a njihove jezgre čine dvorci i samostani.<br>Na drugim kontinentima gradovi nastaju kao upravna ili vjerska središta uglavnom u unutrašnjosti u plodnim područjima.<br>Vrijeme industralizacije (18.st.) je povećalo proizvodnju i potrebe za radnom snagom što je poticalo urbanizaciju te prvi industrijski gradovi nastaju u Velikoj Britaniji, a nakon otga i u ostalim dijelovima svijeta.<br><br><strong><mark>Urbanizacija</mark></strong><strong><br>&gt;razvojni proces grada i povećanje gradskog stanovništva<br>&gt;primarna i sekundarna urbanizacija<br>&gt;primarna-nastanak i širenje grada na nenaseljene prostore<br>&gt;sekundarna-preobražaj seoskih naselja u gradska<br>&gt;stupanj urbaniziranosti je udio/postotak gradskog stanovnisštva u ukupnom stanovništvu nekog područja<br>&gt;proces urbanizacije teče usporedno s industralizacijom<br>&gt;u Hrvatskoj se stupanj urbaniziranosti mijenjao tijekom posljednjih 50 godina<br>&gt;usporedno s urbanizacijom odvija se i proces deagrarizacije<br>&gt;prostorna struktura gradova se mijenjala - neplanirani gradovi -&gt; planirani gradovi<br>&gt;centar grada formira se na tradiciji/navici stanovništva, dobroj prometnoj dostupnosti iz svih dijelova grada, kompletnoj ponudi<br>&gt;grad čine: stambena, industrijska i sportsko-rekreacijska zona</strong></div>]]></description>
         <enclosure url="https://www.livetradingnews.com/wp-content/uploads/2017/05/dubai-33488291-1476718880-ImageGalleryLightboxLarge.jpg" />
         <pubDate>2020-06-09 01:26:26 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/martinjak14167/ust8g89ogo6ayb23/wish/617920999</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Gradski ekosustavi </title>
         <author>martinjak14167</author>
         <link>https://padlet.com/martinjak14167/ust8g89ogo6ayb23/wish/617933723</link>
         <description><![CDATA[<div>*grad kao ekosustav veliki je potrošač hrane, vode, energije, sirovina i sl,, ali je i proizvođač.<br>*gradski ekosustavi troše 100 puta više energije od okolnih područja<br>*u gradsku atmosferu odlazi velika količina neiskorištene toplinske energije i drugih onečišćenja (plinovi, krute čestice...)<br>*smog- tip magle put ugljikova dioksida i drugih otrovnih tvari, česta je pojava u gradovima<br>*gradski ekosustav ističe se velikim količinama unesenog građevnog materijala<br>*uvezene robe i usluge pretpostavka su funkcioniranja prometnih i drugih infrastrukturnih sastavnica<br>*gradska konfiguracija, urbani sadržaji i funkcije važan su klimatski modifikatora<br>*gradska područja imaju veće količine oborina, ali su siromašna podzemnim vodama<br>*za širenje starih i gradnju novih gradova koriste se poljoprivredno kvalitetna i prikladna polja<br>*u gradovima je smanjena zelena površina i reduciran je broj životinjskih vrsta<br>*gradske biljne zajednice: parkovi, vrtovi, groblja, slobodne zelene površine<br>*gradski ekosustavi odlikuju posebnostima životinjskih vrsta jer je smanjen jedna broj vrsta, a povećan drugi broj vrsta<br>*interes geografa za istraživanje ovog ekosustava raste<br>*problemi ovog ekosustava su: velike gužve, usporeno kretanje pješaka, opterećenje masom ljudi, velik broj ljudi živi na 1km<sup>2<br></sup>* probleme treba rješiti usporenijim razvojem gradova i poboljšanjem kvalitete života u njima<br>* policentrični razvoj gradova treba zamijeniti monocentrični razvoj</div>]]></description>
         <enclosure url="https://img.ev.mu/images/villes/6972/1605x642/6972.jpg" />
         <pubDate>2020-06-09 01:41:06 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/martinjak14167/ust8g89ogo6ayb23/wish/617933723</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Urbani sustavi</title>
         <author>martinjak14167</author>
         <link>https://padlet.com/martinjak14167/ust8g89ogo6ayb23/wish/617952661</link>
         <description><![CDATA[<div>+urbani sustavi nekog područja ili neke zemlje čine svi gradovi međusobno i funkcionalno povezani<br>+svaki od njih obavlja neku funkciju i svi gravitiraju prema većem gradu<br>+urbani sustavi ne funkcioniraju na svim stupnjevima društveno-gospodarskog razvoja<br>+postoje pravilni i nepravilni urbani sustavi<br>+pravilni - pravilan red veličine gradova, razvijeni poslije sekundarne faze urbanizacije<br>+nepravilni - slabo povezani urbani sustavi<br>+prema veličini urbani sustavi se dijele na: dnevne/lokalne, regionalne, nacionalne i međunarodne<br>+U Hrvatskoj - općinska središtva (lokalni sustavi), gradovi Split, Rijeka i Osijek su regionalni sustavi, a graad Zagreb regionalni i nacionalni sustav<br>+globalni gradovi imaju veliku snagu kontrole u upravljanja svjetskim gradovima<br>+najvažniji globalni gradovi su u razvijenom dijelu svijeta, a megagradovi u siromašnom dijelu svijeta suočavaju se s mnogo problema</div>]]></description>
         <enclosure url="https://www.urlaubsguru.at/wp-content/uploads/2016/12/tokyo-tower-japan-istock_000086196123_large-2.jpg" />
         <pubDate>2020-06-09 02:03:10 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/martinjak14167/ust8g89ogo6ayb23/wish/617952661</guid>
      </item>
   </channel>
</rss>
