<?xml version="1.0"?>
<rss version="2.0">
   <channel>
      <title>Irina Jordović by Irina Jordovic</title>
      <link>https://padlet.com/irinajordovic/tn36a1yrku74etzg</link>
      <description>Drvo, papir, tekstil i koža</description>
      <language>en-us</language>
      <pubDate>2021-04-09 21:33:48 UTC</pubDate>
      <lastBuildDate>2025-12-08 14:34:21 UTC</lastBuildDate>
      <webMaster>hello@padlet.com</webMaster>
      <image>
         <url></url>
      </image>
      <item>
         <title>Drvo</title>
         <author>irinajordovic</author>
         <link>https://padlet.com/irinajordovic/tn36a1yrku74etzg/wish/1401603972</link>
         <description><![CDATA[<div>Drvo se sastoji od <em>žila, stabla, grana</em> i<em> lišća</em>. Stablo predstavlja glavnu masu drveta i predstavlja 50 - 90 % njegove kubature; žile i grane sačinjavaju 10 — 50% mase drveta.<br><br></div><div>U&nbsp; stablu postoje sledeći osnovni delovi: srce, srčika, kambijum i kora. Kora je spoljašnji deo drveta, koji se izrazito razlikuje od srčike. Između kore i srčike nalazi se tanak prsten, koji se ne vidi golim okom i koji se naziva<em> kambijum</em>. Ćelije kambijuma, putem deljenja, svake godine izdvajaju unutar stabla drveta ćelije srčike, a po spoljašnosti stabla — ćelije kore. Pošto kambijum izdvaja više ćelija srčike, nego ćelija kore, to srčike ima mnogo više nego kore.<br><br></div><div>Srčika je najvredniji deo stabla; ona se nalazi između srca i kore. Srce se nalazi u središtu stabla. Ono se sastoji od mekog, poroznog tkiva, koje ima veoma slabe mehaničke osobine. Kad u daskama, letvama ili gredama ima srca, onda ovaj materijal sa vremenom dobija pukotine. Stoga se za mnoge važnije elemente ne dozvoljava prisustvo srca u materijalu.<br><br></div><div>Pravilna predstava o drvetu može se dobiti kad se ono posmatra u tri preseka: <em>poprečnom, radijalnom</em> i <em>tangencijalnom</em>.<br><br></div><div><em>Poprečni presek</em> je onaj koji je upravan na osu stabla, <em>radijalni presek</em> ide duž stabla, prolazeći kroz srce, a <em>tangeneijalnî</em> je onaj, koji ide duž stabla izvan srca (Sl. 1).<br><br></div><div><br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1129335726/554277e66ecc92ac742b477699684c09/download__2_.jfif" />
         <pubDate>2021-04-09 21:34:43 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/irinajordovic/tn36a1yrku74etzg/wish/1401603972</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Papir</title>
         <author>irinajordovic</author>
         <link>https://padlet.com/irinajordovic/tn36a1yrku74etzg/wish/1401610093</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Papir</strong> ili ‘’’hartija’’’ je sloj tankih celuloidnih vlakana koji uglavnom služi za <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/%C5%A0tampanje">štampanje</a>, <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Pisanje">pisanje</a> i <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Crtanje">crtanje</a>. Pravi se raznih oblika i <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Formati_papira">formata</a>, kao i raznih <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Boja">boja</a>. Najbolji papir se pravi od biljaka koje sadrže mnogo celuloze u svojim vlaknima ili od krpa od prirodnih materijala kao što su <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Pamuk">pamuk</a> i <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Lan">lan</a>. Kinezi su tvrdili da im je jeftinije da proizvode hartiju nego svilu i da je ona pogodnija za pisanje od traka <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Drvo">drveta</a> ili <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Bambus">bambusa</a>, naročito za neke dugačke knjige. Na <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Zapad">zapad</a>u je papir zamenio pergament kao najpogodnija podloga za pisanje.</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1129335726/71d940ee59f7c7d5b02b91c4d4004ebd/250px_ManilaPaper.jpg" />
         <pubDate>2021-04-09 21:38:48 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/irinajordovic/tn36a1yrku74etzg/wish/1401610093</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Tekstil</title>
         <author>irinajordovic</author>
         <link>https://padlet.com/irinajordovic/tn36a1yrku74etzg/wish/1401611481</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Tekstil</strong> je elastični materijal sastavljen od sitnih <a href="https://bs.wikipedia.org/wiki/Vlakno">vlakana</a> koje čine <a href="https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Predivo&amp;action=edit&amp;redlink=1">predivo</a>. Predivo se proizvodi tako što se sirova <a href="https://bs.wikipedia.org/wiki/Vuna">vuna</a>, <a href="https://bs.wikipedia.org/wiki/Svila">svila</a>, <a href="https://bs.wikipedia.org/wiki/Pamuk">pamuk</a>, <a href="https://bs.wikipedia.org/wiki/Lan">lan</a>, ili drugi prirodni ili vještački <a href="https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Materijal&amp;action=edit&amp;redlink=1">materijal</a> obrađuje na vretenu da bi se proizvele velike kanape prediva. Tekstil se proizvodi miješanjem, sjeckanjem i presovanjem vlakna zajedno.</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1129335726/e0c6e02dacccf9f84584ab54e8fa4092/220px_Karachi___Pakistan_market.jpg" />
         <pubDate>2021-04-09 21:39:38 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/irinajordovic/tn36a1yrku74etzg/wish/1401611481</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Koža</title>
         <author>irinajordovic</author>
         <link>https://padlet.com/irinajordovic/tn36a1yrku74etzg/wish/1401613492</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Koža</strong> je materijal koji se dobiva <a href="https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%A0tavljenje&amp;action=edit&amp;redlink=1">štavljenjem</a> sirove životinjske <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Ko%C5%BEa">kože</a>. Uporaba životinjske kože je počela je još u prapovijesti <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Covjek">čovjeka</a>. Kako sirova koža postaje vremenom kruta i lomljiva, ljudi su razvili razne metode obrade. Najraniji oblik prerade kože se sastojao u dimljenju i podmazivanju <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Masti">masnoćom</a>. Iz ovih djelatnosti je razvijen <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Zanat">zanat</a>, a zatim i industrijska grana - kožarstvo. Kožarstvo je uznapredovalo pronalaskom <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Krom">kromnog</a> štavljenja. Pojedini umjetni materijali danas zamjenjuju kožu, ali nemaju toliko dobre osobine kao prirodna koža.<strong><br></strong><br></div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1129335726/829b60a8ed4a40f105750a3a94864dc1/images__1_.jfif" />
         <pubDate>2021-04-09 21:40:53 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/irinajordovic/tn36a1yrku74etzg/wish/1401613492</guid>
      </item>
   </channel>
</rss>
