<?xml version="1.0"?>
<rss version="2.0">
   <channel>
      <title>3.MB 2026. by Vesna Hustnjak</title>
      <link>https://padlet.com/vesnahustnjak/s1a52krcwmb664vx</link>
      <description>vježba</description>
      <language>en-us</language>
      <pubDate>2022-01-17 12:56:29 UTC</pubDate>
      <lastBuildDate>2026-02-19 17:00:10 UTC</lastBuildDate>
      <webMaster>hello@padlet.com</webMaster>
      <image>
         <url></url>
      </image>
      <item>
         <title>Vesna Hustnjak</title>
         <author>vesnahustnjak</author>
         <link>https://padlet.com/vesnahustnjak/s1a52krcwmb664vx/wish/3793807083</link>
         <description><![CDATA[<p>obavezno se potpišite u gornji dio i ovdje dolje napišite zadatak</p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2026-02-18 16:55:52 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/vesnahustnjak/s1a52krcwmb664vx/wish/3793807083</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Daniela Godanj, mehanizmi učenja</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/vesnahustnjak/s1a52krcwmb664vx/wish/3793841082</link>
         <description><![CDATA[<p>Mehanizmi učenja su načini na koje ljudi stječu, obrađuju i zadržavaju nova znanja i vještine.</p><p><br/></p><ol><li><p>Klasično uvjetovanje<br>Učenje putem povezivanja dvaju podražaja. Neutralni podražaj povezuje se s onim koji prirodno izaziva reakciju, pa kasnije sam izaziva tu reakciju.</p></li><li><p>Operantno uvjetovanje<br>Učenje na temelju posljedica ponašanja.</p></li></ol><ul><li><p>Pojačanje povećava vjerojatnost da će se ponašanje ponoviti</p></li><li><p>Kazna smanjuje vjerojatnost ponavljanja ponašanja</p></li></ul><ol start="3"><li><p>Učenje promatranjem<br>Učenje kroz promatranje ponašanja drugih i posljedica tog ponašanja, bez izravnog iskustva.</p></li><li><p>Učenje uvidom<br>Naglo razumijevanje problema bez pokušaja i pogrešaka; „aha“ trenutak.</p></li><li><p>Učenje pokušajem i pogreškom<br>Postupno učenje kroz isprobavanje različitih rješenja dok se ne pronađe uspješno.</p></li><li><p>Asocijativno učenje<br>Stvaranje veza između ideja, događaja ili informacija (npr. povezivanje pojmova).</p></li><li><p>Kognitivno učenje<br>Uključuje razmišljanje, pamćenje, rješavanje problema, planiranje i razumijevanje značenja, a ne samo mehaničko ponavljanje.</p></li></ol><p><br/></p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2026-02-18 17:25:31 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/vesnahustnjak/s1a52krcwmb664vx/wish/3793841082</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Tea Konjevod,3.Mb/Zadatak-pamćenje</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/vesnahustnjak/s1a52krcwmb664vx/wish/3793841901</link>
         <description><![CDATA[<p>Moj zadatak je bio pamćenje, napisati faze pamćenja i dati primjere koje sam vidjela u šetnji.</p><p><br/></p><p><br/></p>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads-usc1.storage.googleapis.com/5198500966/2ebcd1667f8bf83c3b61b76f72572759/IMG_3628.jpeg" />
         <pubDate>2026-02-18 17:26:17 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/vesnahustnjak/s1a52krcwmb664vx/wish/3793841901</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Biološke potrebe u prirodi</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/vesnahustnjak/s1a52krcwmb664vx/wish/3793842581</link>
         <description><![CDATA[<p>VODA</p><p>-bez nje čovjek može preživjeti 2-3 dana</p><p>-tijelo gubi vodu znojenjem, disanjem i mokrenjem</p><p>-u prirodi voda nije uvijek sigurna za piće jer može sadržavati bakterije i parazite</p><p>-voda se nakon prokuhavanja 5-10 minuta može piti</p><p><br/></p><p>HRANA</p><p>-u prirodi jestive su neke od borovnica kupina ili šumskih jagoda</p><p>-skupljanje jestivih biljaka( npr kopriva nakon kuhanja)</p><p><br/></p><p>ODRŽAVANJE TJELESNE TEMPERATURE</p><p>-ljudsko tijelo mora održavati stalnu temperaturu (37 C )</p><p>Primjeri zaštite od hladnoće:</p><p>•izrađivanje skloništa od grana ili lišća</p><p>•paljenje vatre za grijanje i sušenje odjeće</p><p><br/></p><p>HIGIJENA I ODRŽAVANJE NUŽDE</p><p>-udaljiti se najmanje 50-70 metara</p><p>-iskopati rupu i zatrpati je nakon korištenja</p><p><br/></p><p>SKLONIŠTE</p><p>-zaštiti tjelo od vremena( kiša, snijeg,vjetar)</p><p>-zaštiti se od opasnosti i divljih životinja</p><p>-omogućiti san i odmor</p><p><br/></p><p>Nika Rutić</p><p><br/></p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2026-02-18 17:27:00 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/vesnahustnjak/s1a52krcwmb664vx/wish/3793842581</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Marija A. Hranić</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/vesnahustnjak/s1a52krcwmb664vx/wish/3793842716</link>
         <description><![CDATA[<p>Motivacija</p><p>Motivacija je unutarnji proces koji nas pokreće na djelovanje i pomaže nam da ostvarimo ciljeve.</p><p>Postoje različite vrste motiva. Biološki motivi povezani su s osnovnim potrebama, poput potrebe za kretanjem ili odmorom. Socijalni motivi odnose se na potrebu za druženjem i prihvaćanjem, pa šetnja s prijateljima može povećati motivaciju. Osobni motivi uključuju želju za uspjehom, napretkom ili boljim raspoloženjem.</p><p>Karakteristike motiva su da imaju cilj, pokreću ponašanje i traju dok se cilj ne ostvari.</p><p>Da bismo ostali motivirani, važno je postaviti realne ciljeve i napraviti plan.</p><p>Primjeri motivacije kroz šetnju su odlazak u kratku šetnju nakon napornog dana radi opuštanja ili šetnja u prirodi koja nas motivira da razmišljamo pozitivnije i nastavimo raditi na svojim ciljevima.</p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2026-02-18 17:27:09 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/vesnahustnjak/s1a52krcwmb664vx/wish/3793842716</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Dora Crneković </title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/vesnahustnjak/s1a52krcwmb664vx/wish/3793844600</link>
         <description><![CDATA[<p>Potreba za poštovanjem </p><p>Poštovanje je temelj svakog zdravog odnosa među ljudima. Ono znači uvažavanje tuđih mišljenja, osjećaja i različitosti. Kada pokazujemo poštovanje, gradimo povjerenje i međusobno razumijevanje. Bez poštovanja nastaju sukobi i nesporazumi. Zato je važno biti ljubazan, strpljiv i obziran prema drugima.</p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2026-02-18 17:29:00 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/vesnahustnjak/s1a52krcwmb664vx/wish/3793844600</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Lana Suša, Nastanak emocija</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/vesnahustnjak/s1a52krcwmb664vx/wish/3793846223</link>
         <description><![CDATA[<p><br/></p><p><strong>1.Podražaj iz okoline</strong></p><p>Nalazimo se vani, zrak je hladan, ali nas obasjava sunčeva svjetlost. Sunce djeluje kao senzorni podražaj, svjetlost dolazi do naših očiju i kože.</p><p><strong>2.Aktivacija osjetila i mozga</strong></p><p>Svjetlost preko očiju dolazi do mozga, posebno do područja koje regulira raspoloženje .</p><p>Povećava se lučenje serotonina, neurotransmitera povezanog s dobrim raspoloženjem.Smanjuje se lučenje melatonina, hormona koji potiče pospanost. U koži započinje sinteza vitamina D, koji dugoročno doprinosi boljem raspoloženju i energiji.</p><p><strong>3.Tjelesne promjene</strong></p><p>Organizam reagira tako da;</p><p>osjećamo toplinu na licu, mišići se lagano opuštaju, disanje postaje dublje, povećava se razina energije.</p><p>Te tjelesne promjene mozak interpretira kao ugodne.</p><p><strong>4.Kognitivna procjena</strong></p><p>Razmišljam</p><p>„Baš mi je lijepo na suncu.“</p><p>„Nedostajalo mi je ovo svjetlo.“</p><p>Ta situacije dodatno pojačava pozitivnu emociju.</p><p><strong>5.Emocionalni doživljaj</strong></p><p>Rezultat svega je emocija:vedrina,osjećaj nade,optimizam,unutarnji mir.</p><p>U zimskom razdoblju, kada su dani kraći i češće smo u zatvorenom prostoru, sunce ima još jači učinak jer predstavlja kontrast sivilu i hladnoći.</p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2026-02-18 17:30:39 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/vesnahustnjak/s1a52krcwmb664vx/wish/3793846223</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Leonarda Ivanić ,zakonitosti percepcije</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/vesnahustnjak/s1a52krcwmb664vx/wish/3793848704</link>
         <description><![CDATA[<p>1. Zakon figure i pozadine</p><p>Predmete doživljavamo kao figuru (ono na što se fokusiramo) i pozadinu (okruženje).</p><p>Primjer:</p><p>Osoba koja stoji na jakom suncu jasno se ističe od svijetlog neba.</p><p>2. Zakon blizine</p><p>Elemente koji su prostorno blizu doživljavamo kao povezane.</p><p>Primjer:</p><p>Drveće koje raste jedno pored drugog doživljavamo kao šumu, a ne kao odvojena stabla.</p><p>3. Zakon sličnosti</p><p>Elemente koji su slični po boji, obliku ili veličini grupiramo zajedno.</p><p>Primjer:</p><p>Ljudi koji nose sunčane naočale ili svijetlu odjeću mogu nam djelovati kao grupa jer imaju sličan izgled.</p><p>4. Zakon perceptivne konstante (konstantnost)</p><p>Predmete doživljavamo kao stalne veličine, oblika i boje, iako se uvjeti osvjetljenja mijenjaju.</p><p>Primjer:</p><p>Iako je sunce jako i boje su svjetlije, znamo da je trava zelena.</p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2026-02-18 17:33:08 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/vesnahustnjak/s1a52krcwmb664vx/wish/3793848704</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Martina Horvat, Sastav emocija</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/vesnahustnjak/s1a52krcwmb664vx/wish/3793855751</link>
         <description><![CDATA[<p>Emocije nastaju djelovanjem živčanog sustava i uvijek su povezane s okolinom. Podražaji iz okoline putem osjetila dolaze do mozga, koji ih obrađuje i procjenjuje. Nakon toga se aktivira autonomni živčani sustav. U stresnim i bučnim uvjetima jači je simpatički živčani sustav, zbog čega je tijelo napeto. U mirnom okruženju, poput prirode, aktivira se parasimpatički živčani sustav, koji smiruje tijelo i um. Somatski živčani sustav omogućuje svjesno kretanje i ponašanje.To se jasno vidi tijekom šetnje u prirodi. Dok hodamo kroz park ili šumu, osjetila primaju mirne podražaje poput zelenila, tišine i svježeg zraka. Mozak te podražaje prepoznaje kao sigurne, parasimpatički živčani sustav preuzima ulogu, disanje se usporava, mišići se opuštaju, a emocije prelaze iz napetosti u mir i ugodu. Tako šetnja u prirodi pokazuje kako se sastav emocija mijenja pod utjecajem okoline.</p><p> </p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2026-02-18 17:39:58 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/vesnahustnjak/s1a52krcwmb664vx/wish/3793855751</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Lana Posavec- Mehanizmi učenja</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/vesnahustnjak/s1a52krcwmb664vx/wish/3793890677</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads-usc1.storage.googleapis.com/5198678268/d799c3070b8167f5d9fd068f5817be54/20260218_190947.jpg" />
         <pubDate>2026-02-18 18:14:41 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/vesnahustnjak/s1a52krcwmb664vx/wish/3793890677</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Lana Lepej,3.Mb / Zaboravljanje </title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/vesnahustnjak/s1a52krcwmb664vx/wish/3793891356</link>
         <description><![CDATA[<p><strong><em>Razlozi zaboravljanja tijekom šetnje u prirodi</em></strong></p><ul><li><p><strong><em>nedostatak pažnje</em></strong></p></li></ul><ul><li><p>osoba tijekom šetnje može razmišljati o problemima, planovima ili je zaokupljena mobitelom te se na taj način informacije nemogu kvalitetno pohraniti u pamćenje</p></li></ul><ul><li><p><strong><em>umor i fizičko stanje</em></strong></p></li></ul><ul><li><p>dugotrajno hodanje,dehidracija ili glad mogu smanjiti koncentraciju i sposobnost pamćenja, tada mozak daje veću prednost tjelesnim funkcijama a ne obradi informacija</p></li></ul><ul><li><p><strong><em>stres i emocionalno stanje</em></strong></p></li></ul><ul><li><p>ako je osoba pod stresom pažnja je smanjena što dovodi do slabije znatiželje za ostatak informacija</p></li></ul><ul><li><p><strong><em>odsutno razmišljanje</em></strong></p></li></ul><ul><li><p>tijekom šetnje osoba može radnje obavljati bez svjesne kontrole ( npr. hodanje poznatom stazom ) što može dovesti&nbsp; do zaboravljanja mjesta gdje je ostavljen predmet</p></li></ul><ul><li><p><strong><em>miješanje informacija</em></strong></p></li></ul><ul><li><p>u prirodi primamo puno podržaja poput zvuka,mirisa i vizualnih slika te na taj način novi podražaji mogu ometati prisjećanje ranije zapamćenih informacija</p></li></ul><p><br/></p><ul><li><p>zaboravljanje tijekom šetnje nije neobično i najčešće se povezuje s nedostatkom pažnje</p></li><li><p>okoliš može poboljšati mentalno zdravlje i pamćenje ovisno o usmjerenoj pažnji i aktivnoj obradi informacija</p></li></ul>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2026-02-18 18:15:31 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/vesnahustnjak/s1a52krcwmb664vx/wish/3793891356</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Somatski živčani sustav u šetnji po suncu</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/vesnahustnjak/s1a52krcwmb664vx/wish/3793921387</link>
         <description><![CDATA[<p><br/></p><p><br/></p><p>Somatski živčani sustav upravlja svjesnim pokretima skeletnih mišića i prima osjete iz kože, mišića i zglobova.</p><p><br/></p><p>Što se vidi (motorni dio):</p><p>hodanje, okretanje glave, održavanje ravnoteže, zaobilaženje prepreka, podizanje ruke da zaklonimo oči, ubrzavanje ili usporavanje hoda.</p><p><br/></p><p>Što se ne vidi (osjetni dio):</p><p>osjećaj topline sunca na koži, osjećaj podloge pod nogama, položaj nogu i tijela bez gledanja (propriocepcija) te vidne informacije o okolini.</p><p><br/></p><p>Nije somatski – autonomni živčani sustav:</p><p>znojenje, crvenilo kože, ubrzan rad srca i žeđ.</p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2026-02-18 18:45:07 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/vesnahustnjak/s1a52krcwmb664vx/wish/3793921387</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Anamarija Žepek, smanjenje boli</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/vesnahustnjak/s1a52krcwmb664vx/wish/3793936631</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads-usc1.storage.googleapis.com/5198840408/cfd94c199fdbd2696622e97b3fd04891/image.jpg" />
         <pubDate>2026-02-18 18:57:34 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/vesnahustnjak/s1a52krcwmb664vx/wish/3793936631</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Klara Mezdić, Potreba za ljubavlju i pripadanjem</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/vesnahustnjak/s1a52krcwmb664vx/wish/3793959944</link>
         <description><![CDATA[<p><strong>Potreba za ljubavlju i pripadanjem</strong> jedna je od temeljnih ljudskih potreba.Odnosi se na želju da budemo voljeni, prihvaćeni i dio neke skupine, poput obitelji, prijatelja ili razreda. Kada osjećamo ljubav i pripadnost, razvijamo samopouzdanje i osjećaj sigurnosti. Ako smo odbačeni ili usamljeni, to može negativno utjecati na naše raspoloženje i psihičko zdravlje.</p><p>Zato su bliski odnosi i osjećaj pripadanja važni za zdrav emocionalni razvoj. Primjeri: -kad se osjećaš sretno jer te prijatelji pozovu da ideš s njima van</p><p>-kad te obitelj podržava i sluša kad imaš problem</p><p>-kad si dio sportske ekipe ili školskog zbora i osjećaš da pripadaš timu</p><p>-kad te razred prihvaća i nitko te ne isključuje iz društva</p><p>-kad dobiješ zagrljaj ili lijepu poruku i osjetiš da si nekome važna/važan</p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2026-02-18 19:20:52 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/vesnahustnjak/s1a52krcwmb664vx/wish/3793959944</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Lea Dugan</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/vesnahustnjak/s1a52krcwmb664vx/wish/3793993486</link>
         <description><![CDATA[<p>PERCEPTIVNA ILUZIJA</p><p><br/></p><p>- pogrešno opažanje postojećih objekata</p><p><br/></p><p>VRSTE: vidimo nešto čega nema</p><p>              pogrešno prosuđujemo veličinu</p><p>              slike vidimo na više načina</p><p>              geometrijske oblike vidimo na više    načina</p><p><br/></p><ol><li><p> Geometrijski oblik vidimo na više načina  </p><p>- klupice u parku, pločnik izgledaju zakrivljeno ili iskrivljeno u određenom kutu</p></li><li><p> Pogrešno prosuđujemo veličinu</p><p>- prolaznici koji stoje niz ulicu izgledaju manji</p><p>- mozak koristi perspektivu pa se veličina čini drugačijom</p></li><li><p> Vidimo nešto čega nema</p><p>- sjene drveća ili grmlja mogu izgledati ko prepreka ili kao osoba</p><p> </p></li><li><p>Slike vidimo na više načina</p><p>- oblaci ili grmlje vidimo ih u raznim oblicima</p></li></ol>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2026-02-18 19:56:21 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/vesnahustnjak/s1a52krcwmb664vx/wish/3793993486</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Ivana Herendić, sastavnica i kontrola emocija</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/vesnahustnjak/s1a52krcwmb664vx/wish/3794033316</link>
         <description><![CDATA[<p>Sastavnice emocija; Najčešće se izdvajaju ove sastavnice emocija<strong>:Subjektivni doživljaj</strong>: unutarnji osjećaj (tuga, radost, strah, ljutnja, gađenje, iznenađenje itd.).<strong>Tjelesne reakcije</strong>: promjene pulsa, disanja, napetost mišića, “knedla u grlu”, znojenje, crvenilo.<strong>Kognitivna procjena:</strong> način na koji tumačimo situaciju (je li opasna, nepravedna, sramotna, prijatna…).<strong>Izražavanje</strong>: mimika, ton glasa, držanje tijela, geste – ono što drugi vide. <strong>Spremnost na ponašanje</strong>: poriv da nešto učinimo (napadnemo, povučemo se, zagrlimo, pobjegnemo); ponašanje je dio emocije koji najviše možemo svjesno kontrolirati.<br> <strong>Samosvijest</strong>: prepoznati i imenovati što osjećam (npr. “osjećam tjeskobu/ljutnju, a ne samo ‘živčan sam’”).Prihvaćanje umjesto potiskivanja: ne boriti se protiv emocije pod svaku cijenu, jer snažno potiskivanje često je pojačava i produžuje<strong>.Kognitivna reinterpretacija: </strong>svjesno mijenjanje načina na koji tumačimo situaciju (npr. izazov umjesto katastrofe), što dokazano smanjuje negativne reakcije.<strong>Uređivanje situacije: </strong>biranje ili izbjegavanje situacija koje jako trigeriraju (npr. ne ulazim u nepotrebne rasprave s osobom za koju znam da me uvijek izbaci iz takta).<strong>Mindfulness</strong> (svjesna prisutnost): usmjerena pažnja na sadašnji trenutak uz stav prihvaćanja; pokazuje se kao zaštita od problema s emocionalnom samoregulacijom.<strong>Briga o tijelu:</strong> san, kretanje, prehrana i disanje direktno utječu na limbički sustav i time na intenzitet emocija<br> </p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2026-02-18 20:40:05 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/vesnahustnjak/s1a52krcwmb664vx/wish/3794033316</guid>
      </item>
   </channel>
</rss>
