<?xml version="1.0"?>
<rss version="2.0">
   <channel>
      <title>Fosilna goriva by Paula Pavun</title>
      <link>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1</link>
      <description>Napravilo se znatiželjnim umom</description>
      <language>en-us</language>
      <pubDate>2021-11-09 15:59:15 UTC</pubDate>
      <lastBuildDate>2025-11-12 03:54:39 UTC</lastBuildDate>
      <webMaster>hello@padlet.com</webMaster>
      <image>
         <url></url>
      </image>
      <item>
         <title>Svojstvo</title>
         <author>paulapavun</author>
         <link>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508938494</link>
         <description><![CDATA[<div>Prema sastavu, nafta može biti: parafinska, parafinsko-naftenska, naftenska, aromatsko-prijelazna, aromatsko-naftenska i aromatsko-asfaltna. Hrvatska nafta ubraja se u skupinu laganih i srednje teških nafti, ugl. parafinske baze.</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2023-03-08 17:08:05 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508938494</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Kako nastaje</title>
         <author>paulapavun</author>
         <link>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508940255</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>nafta ne nastaje razlaganjem fosilnih ostataka biljaka i životinja pod visokom temperaturom i pritiskom na područjima gdje su bogati fosilni ostaci organskog svijeta ostali duboko pod zemljom, a koji su izumrli prije nekoliko milijuna godina (kako se i danas uči u školama), već je ona neorganskog (abiotičkog) porijekla.</strong></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2023-03-08 17:09:13 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508940255</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Svojstvo</title>
         <author>paulapavun</author>
         <link>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508941763</link>
         <description><![CDATA[<div>Aktivni ugljen se koristi zbog svojih terapijskih svojstava (čišćenje probavnog trakta, liječenje pražnjenja crijeva itd.). U vrtu, umjesto toga koristimo uobičajeni drveni ugljen (nije aktiviran), jeftiniji, ali ipak dijelotvoran protiv razvoja bakterija (antibakterijsko djelovanje) i gljive (antifungalno djelovanje).</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2023-03-08 17:10:15 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508941763</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Kako nastaje</title>
         <author>paulapavun</author>
         <link>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508942562</link>
         <description><![CDATA[<div>Nastao je raspadanjem i kompakcijom biljne <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Tvar">tvari</a> u <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Mo%C4%8Dvara">močvarama</a> tijekom milijuna godina.</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2023-03-08 17:10:50 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508942562</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Najveće nalazište ugljena</title>
         <author>paulapavun</author>
         <link>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508946839</link>
         <description><![CDATA[<div>Rudnik Ombilin je poznat kao najstarije nalazište ugljena u <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Jugoisto%C4%8Dna_Azija">jugoistočnoj Aziji</a>. Bogata ležišta smeđeg ugljena prostiru se u širokom pojasu, od Azije preko srednje i južne Europe do Sjeverne, Srednje i Južne Amerike. U Hrvatskoj se ležišta čvrstoga sjajnog smeđeg ugljena nalaze u Hrvatskom zagorju (Golubovec, Krapina, Ljubelj, Mali Tabor, Pregrada, Putkovec, Radoboj, Zajezda) i u Dalmaciji (Siverić, Velušić), a ležišta lignita u nizu mjesta: Konjščina, Ivanec-Ladanje, Ludbreg-Koprivnica, Bilogora i pokupsko-vukomerički bazen.</div><div>Kameni ugljen raširen je po cijeloj Zemlji, često u obilnim naslagama. Poznata su svjetska ležišta u SAD-u (Pennsylvania, Virginia i dr.), Ukrajini, Rusiji, Kini, Velikoj Britaniji (Južni Wales, Midlands), Njemačkoj (Ruhr, Saarland), Poljskoj (Gornja Šleska), sjeveroist. Indiji, DNR Koreji i Republici Koreji, zap. Australiji, Južnoafričkoj Republici i dr. U Hrvatskoj kamenog ugljena ima u istarskom ugljenonosnom bazenu (Raša, Koromačno, Podlabin, Ripenda, Pićan, Tupljak); taj ugljen sadrži velik udjel sumpora (oko 7%), a u jami Tupljak 10%, ponegdje čak do 11%. Ima kvalitetu koksnoga ugljena, ali zbog velikog udjela sumpora nije uporabljiv u metalurške svrhe. U velikom dijelu hrv. ležišta geološke su prilike složene pa je otkopavanje otežano.<br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2023-03-08 17:13:51 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508946839</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Proizvodi i za što se rabi</title>
         <author>paulapavun</author>
         <link>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508955829</link>
         <description><![CDATA[<div>U svojoj najširoj primjeni ugljen služi kao izvor energije, koja se kao toplinska energija dobiva njegovim izgaranjem. Udjel ugljena u ukupnoj svj. potrošnji primarnih oblika energije iznosi 25%, a u proizvodnji el. struje 40%. Osim kao izvor energije, ugljen ima iznimno široku primjenu, ponajprije kao sirovina u proizvodnji sirovoga željeza te niza kem. spojeva i proizvoda (→ <a href="https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=30442">karbokemija</a>). Bogat je izvor različitih org. spojeva katran kamenoga ugljena (→ <a href="https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=30916">katran</a>). Kameni ugljen rabi se za dobivanje koksa suhom destilacijom. U novije se doba u te svrhe dijelom rabi i smeđi ugljen. Termičkom preradbom ugljena dobivaju se generatorski plinovi, a hidrogenacijom tekući ugljikovodici, ugl. benzin i plinsko ulje. Ekstrakcijom otapalima koja otpuštaju vodik provodi se blaga neizravna hidrogenacija, a dobivaju se ekološki vrijedna tekuća pogonska goriva bez sumpora i mineralnih tvari, no taj je postupak složen i skup. Bitumen se iz ugljena ekstrahira benzenom, a među proizvodima je i montan-vosak. Niskotemperaturno isplinjavanje ugljena je <a href="https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=60073">švelanje</a>. Od ugljena se mogu dobiti i mnogi drugi proizvodi kao grafit, čađa, polimerni materijali itd. Ugljena se prašina rabi u termoelektranama ili se briketira.</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2023-03-08 17:19:58 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508955829</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Vrste ugljena</title>
         <author>paulapavun</author>
         <link>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508957403</link>
         <description><![CDATA[<div>Brojne su podjele ugljena. U podjeli po <em>matičnoj tvari</em> postoje tri skupine: <em>humusni ugljen,</em> nastao od biljne mase, <em>liptobioliti,</em> nastali od biljnih dijelova otpornih na preobrazbu i pougljenjivanje, te <em>sapropeliti,</em> nastali od životinjskih ostataka, pretežno zooplanktona i fitoplanktona.</div><div>Najčešća je podjela ugljena po stupnju pougljenjenja, i to na smeđi i kameni. Tom je podjelom u stanovitoj mjeri iskazana i kakvoća ugljena, posebno s obzirom na toplinsku vrijednost.<br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2023-03-08 17:21:11 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508957403</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Prednosti i nedostatci</title>
         <author>paulapavun</author>
         <link>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508965014</link>
         <description><![CDATA[<div>&nbsp;Prednosti:<br><strong>&nbsp;Intestinalni (crijevni) plin<br></strong><br></div><div>Smatra se da prah aktivnog ugljena može poremetiti plinove crijeva, iako istraživači i dalje ne razumiju kako. Tekućine i plinovi uhvaćeni u crijevu lako prolaze kroz milijune sitnih rupa u aktivnom ugljenu, a taj proces ih može neutralizirati.<br><br><strong>Filtriranje vode<br></strong><br></div><div>Ljudi su dugo koristili aktivni ugljen kao prirodni filtar za vodu. Kao i kod crijeva i želuca, aktivni ugljen može uzajamno djelovati apsorbirajući niz toksina, lijekova, virusa, bakterija, gljivica i kemikalija pronađenih u vodi.<br><br><strong>Izbjeljivanje zubi i oralno zdravlje<br></strong><br></div><div>Dosta proizvoda za izbjeljivanje zubi sadrže aktivni ugljen. Mnogi proizvodi za oralno zdravlje koji sadrže aktivni ugljen tvrde da imaju različite i svojstva<br><br><strong>Njega kože<br></strong><br></div><div>Aktivni ugljen navodno može pomoći da se mikročestice, poput prljavštine, prašine, kemikalija, toksina i bakterija, povuku na površinu kože kako bi ih lakše uklonili.<br><br><strong>Dezodoransi<br></strong><br></div><div>Razni dezodoransi s aktivnim ugljenom su široko dostupni. Drveni ugljen može apsorbirati mirise i štetne plinove. Također se govori da aktivni ugljen može apsorbirati višak vlage i kontrolirati razinu vlažnosti na mikro razini.<br><br><strong>Kožne infekcije<br></strong><br></div><div>Širom svijeta, mnogi različiti praktičari tradicionalne medicine koriste aktivni prah od ugljena od kokosovih školjaka za liječenje infekcija kože. Aktivni ugljen može imati antibakterijski učinak apsorpcijom štetnih mikroba iz rana.<br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2023-03-08 17:26:31 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508965014</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Nedostatci</title>
         <author>paulapavun</author>
         <link>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508969091</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Otpušta otrovne tvari.</strong></div><div>Termoelektrane, poput termoelektrana na ugljen, ispuštaju otrovne tvari u atmosferu. Među ostalim su živa, sumporov dioksid, ugljikov monoksid, živa, selen i arsen.<br>Takve otrovne tvari ne samo da uzrokuju kisele kiše, već su i vrlo štetne za ljude.<br><strong>Proizvodnja milijuna tona otpada</strong></div><div>Milijuni tona otpadnih proizvoda koji se više ne mogu ponovno upotrijebiti nastaju iz postrojenja na ugljen. Osim što ovi otpadni materijali dodaju probleme gospodarenju otpadom, oni također sadrže opasne tvari.<br><strong>Emisija stakleničkih plinova</strong></div><div>Ne može se poreći da nakon izgaranja ugljena ostaju otrovni nusproizvodi. Takvi nusproizvodi uzrokuju značajnu količinu emisija i dovode do <a href="https://suntrustblog.com/bs/december-global-holidays/">globalnog</a> zatopljenja.<br><strong>Uništavanje rudarstva.</strong></div><div>Eksploatacija ugljena ne samo da doprinosi uništavanju staništa i krajolika, već i raseljava ljude. Nekoliko ljudi raseljeno je u velikom broju u mnogim zemljama u kojima se intenzivno vadi ugljen, što je dovelo do urušavanja zemlje nastale podzemnom eksploatacijom.</div><div><br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2023-03-08 17:29:36 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508969091</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Najveće nalazište</title>
         <author>paulapavun</author>
         <link>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508975103</link>
         <description><![CDATA[<div>Rijetka su otkrića nafte u matičnoj stijeni, tj. u stijeni njezina nastanka. Tektonskim poremećajima u Zemljinoj kori i zbog svoje manje gustoće u odnosu na vodu, nafta se tijekom vremena premještala od mjesta svojega nastajanja u pliće <em>zamke</em> ili čak do površine. Zamka je izolirana pokrovnim naslagama koje sprječavaju migraciju nafte prema površini, čime se stvara <em>ležište nafte,</em> koje ima dovoljno šupljina (tzv. porni prostor) koje su međusobno povezane i omogućuju premještanje nafte s velikih udaljenosti do bušotina pod normalnim gradijentima tlaka. Takva se ležišta nalaze u pješčenjacima, karbonatima i dolomitima, dakle u sedimentnim stijenama. Dubina naftnih ležišta iznosi od nekoliko stotina metara do nekoliko kilometara; većina komercijalnih ležišta otkrivena je do dubine od 3000 m.</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2023-03-08 17:34:09 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508975103</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Proizvodi i za što se rabi</title>
         <author>paulapavun</author>
         <link>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508975381</link>
         <description><![CDATA[<div><br>Nafta se najviše koristi za pokretanje vozila (obično u obliku <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Benzin">benzina</a> i drugih derivata) te za dobivanje <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Elektri%C4%8Dna_energija">električne energije</a> u <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Termoelektrane">termoelektranama</a>. Također je značajna sirovina za mnoge proizvode (<a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Plastika">plastika</a>, <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Goriva">umjetno gorivo</a>, razni razrjeđivači i ostale kemikalije). Industrija koja se bavi preradom nafte naziva se <a href="https://hr.m.wikipedia.org/w/index.php?title=Petrokemijska_industrija&amp;action=edit&amp;redlink=1">petrokemijska industrija</a>.<br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2023-03-08 17:34:23 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508975381</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Prednosti</title>
         <author>paulapavun</author>
         <link>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508975803</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Lako je izvući</strong></div><div>Trenutno, zahvaljujući tehnološkom napretku, tehnologije koje su uključene u procese vađenja i rafiniranja nafte razvijene su na vrlo dobar način, a naftna polja vrlo je lako iskoristiti bez obzira na geografske uvjete..<br><br></div><div>Osim konvencionalnih ekstrakcijskih metoda, posljednjih godina otkrivene su i druge nekonvencionalne metode, kao npr <em>fracking</em> ili hidrauličko lomljenje, što je tehnika za dobivanje plina i ulja iz stijena tako duboko da je njihovo ekstrakcija kroz mehanizme koji se općenito koriste nemoguće.<br><br></div><div><strong>Lako je transportirati</strong></div><div>Budući da je u tekućem obliku, može se lako transportirati i skladištiti. Može se mobilizirati iz mjesta ekstrakcije do rafinerija ili elektrana putem cjevovoda kao što su naftovodi i cjevovodi, ili brodovima ili spremnicima.<br><br></div><div>Naftovodi su cjevovodi u kojima se transportira nafta kada je udaljenost između točke ekstrakcije i rafinerije velika, a to je najbrži način za to..<br><br></div><div>Cjevovodi rade na isti način kao i naftovodi, ali osim nafte mogu transportirati i druge vrste ugljikovodika, kao što su benzin, naftu i plin..<br><br></div><div>Tankeri se koriste kada se ulje mora transportirati na neko mjesto s druge strane oceana, a taj se put koristi jer cjevovodi to ne mogu učiniti zbog velike opasnosti koja bi predstavljala.<br><br></div><div>U slučaju tankera, oni se obično koriste kada se naftni proizvodi moraju isporučiti krajnjim potrošačima, kao i benzin do benzinske postaje..<br><br></div><div><strong>Ima različite primjene</strong></div><div>Osim što je glavni izvor energije za elektrane koje iz dana u dan ispunjavaju potrebe za energijom, koristi se i kao izvor energije za strojeve, kao i za vozila..<br><br></div><div>Također se koristi za proizvodnju sintetičkih materijala, kao i petrokemijskih proizvoda kao što su pesticidi i deterdženti. Trenutno se razni proizvodi kao što su otapala i goriva proizvode s naftnim komponentama kao što su eten i propen..<br><br></div><div>Iznenađujuće, jedna od najvažnijih primjena ulja je destilat kao što je fenol koji se koristi u farmaceutskoj industriji za proizvodnju aspirina, na primjer.<br><br></div><div><strong>Pruža stalnu energiju</strong></div><div>Za razliku od izvora energije sunca i vjetra, nafta podupire stalnu proizvodnju energije.<br><br></div><div>Primjerice, solarna energija ovisi o temperaturi okoliša i sunčevom zračenju; što je manje svjetla, manje energije se može generirati. Iz tog razloga, u sezonama kao što je zima, proizvodnja energije se smanjuje, jer ovo godišnje doba predstavlja manje sati sunčeve svjetlosti od ostalih \ t.<br><br></div><div>Isto tako, kada se otkrije polje sirove nafte, bit će dostupno za ekstrakciju bez obzira na doba dana ili sezone.<br><br></div><div><strong>Poslovna prilika</strong></div><div>Tijekom procvata naftne industrije u dvadesetom stoljeću bio je izvor prihoda od velike važnosti za one zemlje koje su ga proizvele. Zapravo, u trenutku kada je i dalje u istom obliku, nekoliko je ekonomija širom svijeta koje ovise u različitim omjerima nafte.<br><br></div><div>Mnoge zemlje su se uspjele razviti u prošlom stoljeću zahvaljujući tom poslu koji je bio tako profitabilan; zato je poznat i kao "crno zlato". Njegovo iskorištavanje nije komplicirano ako imate pravu tehnologiju, a ako se uspoređuje s dohotkom koji generira, to nije skupo; Osim toga, velika je potražnja u svijetu.<br><br></div><div><strong>Visoka gustoća energije</strong></div><div>Gustoća energije je raspoloživa energija koju možemo iskoristiti resursom. Ulje karakterizira vrlo visoka gustoća energije od 42.000 Kj / kg, što je 97 puta više od litijskih i fosfatnih baterija koje se trenutno koriste.<br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2023-03-08 17:34:34 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508975803</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Nedostatci</title>
         <author>paulapavun</author>
         <link>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508976049</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Mogući zdravstveni problemi</strong></div><div>Neki naftni spojevi (kao što su ugljikovodici) predstavljaju visok stupanj toksičnosti za zdravlje. Oni koji su uključeni u rafineriju ili vađenje nafte, ili koji borave u blizini mjesta gdje se ta praksa događa, izloženi su pretrpljenoj šteti za njihovo zdravlje..<br><br></div><div>Prema nevladinoj organizaciji Greenpeace, studije su pokazale da je kod radnika izloženih benzenu, ovaj ugljikovodik ušao u vaše tijelo kroz kožu u 20% ili 40% slučajeva, uzrokujući time iritaciju u očima iu dijelu kože. probavnog trakta, kao i depresije, mučnine i vrtoglavice ako je izloženost veća.<br><br></div><div>Benzen se smatra kancerogenim za čovjeka i pokazan je na isti način, u studijama o radnicima izloženim tom ugljikovodiku, povećanju razvoja raka u krvi ili leukemiji..<br><br></div><div>Kao i benzen, postoje i druge komponente ulja koje generiraju bolesti kod onih koji su im izloženi, kao što su toluen (uzrokuje umor, nadraženost tijela, mentalnu konfuziju i slabost mišića), ksilen (izaziva iritaciju očiju i nosa, pneumonitis i bubrega) i benzopirena (uzrokuje rak kože i pluća).<br><br></div><div><strong>To je neobnovljiv resurs</strong></div><div>Kao i sva prirodna fosilna goriva, nije obnovljiva. Odnosno, ne može se obnoviti, a budući da se i dalje koristi kao glavni izvor energije i dalje se eksploatira, rezerve koje ostaju u budućnosti bit će manje. Ništa ne osigurava koliko vremena je preostalo da istekne.<br><br></div><div>Zbog toga je vrlo važno nastaviti s primjenom drugih izvora energije kao što su sunce ili vjetar, kroz koje se ne stvara šteta za okoliš. Oba koriste neiscrpne prirodne resurse i pomažu u promicanju tehnoloških inovacija.<br><br></div><div><strong>Moguća izlijevanja ugljikovodika</strong></div><div>Kada se nafta transportira, može doći do izlijevanja uslijed nezgoda ili nepravilne prakse u vodenim tijelima, primjerice, uzrokujući pustoš u morskoj fauni ako je izlijevanje vrlo opsežno, kao što je smrt milijuna riba i drugih organizama..<br><br></div><div>Prvo što se dogodi u izlijevanju ulja je to što se na površini vode stvara film koji sprječava ulazak svjetlosti kroz njega i brzo se širi zahvaljujući morskim strujama i vjetru. To stvara vrlo visoku razinu kontaminacije, jer su komponente ulja vrlo toksične.<br><br></div><div>Najviše alarmantno je vrijeme potrebno za oporavak ekosustava. Vrijeme oporavka će varirati ovisno o ekosustavu, veličini izljeva i vrsti ulja prema njegovom stupnju; ipak, uobičajeno je da ekosustav traje između 10 i 20 godina.<br><br></div><div><strong>Održava rast korupcije</strong></div><div>Kao što filozof Leif Wenar objašnjava u svojoj knjizi Ulje krvi, većina međunarodnih sukoba posljednjih 40 godina bila je posljedica kontrole nafte. Također ističe da većina naftnih država nije u boljim uvjetima nego u 1980-ima; to se pripisuje vladama u tim zemljama.<br><br></div><div>Mnoge od tih vlada karakterizira njihov loš učinak u smislu upravljanja javnim prihodima i korupcije, zbog čega Wenar u svojoj knjizi sugerira da je više od polovice nafte kojom se trguje u svijetu "ukradeno dobro"..<br><br></div><div><strong>zavisnost</strong></div><div>Toliko je prednosti crnog zlata za društvo da je postala ovisna o njemu. Dovoljno je reći da je gotovo sve oko nas napravljeno od nafte ili je to zahtijevalo za njegov razvoj, situaciju koja ga čini nužnim u gotovo svim našim svakodnevnim aktivnostima..<br><br></div><div>Osim toga, globalno se gospodarstvo temelji na stalnom rastu koji je uglavnom pod pokroviteljstvom nafte. Svijet troši 30 milijardi barela godišnje kako bi proizveo 40% svjetske energije, a 97% energije koja se koristi za prijevoz dolazi iz nafte.<br><br></div><div>Ako eliminiramo samo transport (benzin i asfalt), bili bismo u ozbiljnim teškoćama, jer mnoge stvari koje su osnovne za svakodnevni život, kao što su hrana ili odjeća, zahtijevaju velike udaljenosti od mjesta proizvodnje.<br><br></div><div>Prema Murphyju i Hallu (2011), ne postoji zamjena za konvencionalno ulje iste količine, kvalitete i dostupnosti za istu cijenu. Ako se odlučimo za alternativne izvore energije, shvaćamo da još uvijek ovisimo o nafti. Potrebna nam je, na primjer, u proizvodnji solarnih panela te u proizvodnji, transportu i ugradnji vjetroturbina.<br><br></div><div><strong>Oštećenje ekosustava</strong></div><div>Iskorištavanje i izgaranje nafte, osim što je vrlo složeno, također vrlo zagađuje okoliš. Ovi procesi stvaraju stakleničke plinove koji doprinose globalnom zagrijavanju.<br><br></div><div>Isto tako, uporaba njegovih derivata (kao što je benzin) također doprinosi onečišćenju, jer se uz to sagorijevaju štetni plinovi kao što su ugljični dioksid, dušikov oksid i ugljični monoksid..<br><br></div><div>Također se događa s dizelskim gorivom, također poznatim kao dizel. U izvješću Instituta Paul Scherrer (Švicarska) otkriveno je da automobili koji koriste ovaj derivat kao izvor energije emitiraju više dušikovog oksida - kisele kiše i dima - od onih potrošača benzina.<br><br></div><div><strong>Zagađenje mora</strong></div><div>Budući da se ekstrakcija nafte odvija uglavnom u moru, mnoge nesreće nafte dogodile su se tijekom godina, što je imalo snažan utjecaj na ekosustave.<br><br></div><div><strong>Zemaljsko onečišćenje</strong></div><div>Petrokemikalije dobivene iz nafte uključuju anorganska gnojiva i pesticide. Prekomjerna uporaba tih kemikalija ima ozbiljne posljedice na okoliš koji može biti trenutna <br><br></div><div>Samo 0,1% primijenjenih insekticida dopire do štetočina, dok je ostatak raspršen u okolišu, kontaminirajući tlo, vodu i utječući na živa bića.<br><br></div><div>Trenutno se smatra da je od 6 milijuna agrokemikalija koje su potencijalno toksične za ljude, otprilike 100 tisuća karcinogenih učinaka i samo 10% njih ima srednjoročni učinak na zdravlje<br><br></div><div>Kopneno onečišćenje se također događa u procesima ekstrakcije ulja. Kanada je jedna od zemalja s najviše rezervi na svijetu, ali problem je što te rezerve nisu konvencionalne, jer se nafta otopi u katranskom pijesku..<br><br></div><div>Kanadski proces vađenja i rafiniranja zahtijeva provedbu otvorenog kopa i velike količine vode za odvajanje nafte od pijeska, što uključuje uklanjanje vegetacije, korištenje značajnih količina vode i vrlo visoko zagađenje. ispuštanje hidroloških bazena.<br><br></div><div><strong>Zagađenje zraka</strong></div><div>Osim onečišćenja na kopnu, proces ekstrakcije bitumenskog ulja također dovodi do značajnog oslobađanja stakleničkih plinova koji zagađuju atmosferu.<br><br></div><div>Velike količine energije potrebne za obradu uljnog škriljca, u kombinaciji s termokemijom procesa, proizvode ugljični dioksid i druge emisije stakleničkih plinova.<br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2023-03-08 17:34:45 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508976049</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Svojstvo</title>
         <author>paulapavun</author>
         <link>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508976286</link>
         <description><![CDATA[<div>Prirodni plin smjesa je metana (<a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Mol_(mjerna_jedinica)">molni</a> udjel veći od 90%) s manjim udjelima <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Etan">etana</a>, <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Propan">propana</a> i viših ugljikovodika, a može sadržavati i nešto <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Ugljikov_dioksid">ugljikova dioksida</a>, <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Sumporovodik">sumporovodika</a> (takav se plin naziva kiselim), <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Du%C5%A1ik">dušika</a>, a katkad i <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Helij">helija</a> i <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/%C5%BDiva">žive</a>.&nbsp;</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2023-03-08 17:34:56 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508976286</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Kako nastaje</title>
         <author>paulapavun</author>
         <link>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508976376</link>
         <description><![CDATA[<div>U plinskim i plinsko-kondenzatnim podzemnim ležištima prirodni plin se nalazi pod <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Tlak">tlakom</a>, pa se izradbom bušotina i kontroliranim eruptiranjem dovodi na površinu (<a href="https://hr.m.wikipedia.org/w/index.php?title=Bu%C5%A1enje_na_veliku_dubinu&amp;action=edit&amp;redlink=1">bušenje na veliku dubinu</a>). Ležišta koja su izolirana od ostalih naslaga i fluida iskorištavaju se samo zahvaljujući energiji stlačenoga plina i stijena, koja se smanjuje s odvođenjem plina iz ležišta (volumetrijski režim iskorištavanja); tako se postiže vrlo velik iscrpak zaliha plina (70 do 90%). Međutim, u ležištima koja su okružena vodenim bazenima (akviferima ili <a href="https://hr.m.wikipedia.org/w/index.php?title=Vodonosni_sloj&amp;action=edit&amp;redlink=1">vodonosnim slojevima</a>) primjenjuje se takozvani vodonaporni režim: s početkom iskorištavanja počinje u njih prodirati voda iz akvifera, čime se <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Energija">energija</a> stalno nadoknađuje. Zato se tlak u ležištima snizuje sporije, a voda djelomično zarobljava plin pod visokim tlakom, pa je njegov iscrpak manji (40 do 60%).</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2023-03-08 17:35:01 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508976376</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Najveće nalazište</title>
         <author>paulapavun</author>
         <link>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508976667</link>
         <description><![CDATA[<div>Prirodni plin, kao i nafta, nalazi se u prirodnim zamkama, izoliranima pokrovnim naslagama iz kojih plin ne može migrirati prema površini. To su <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Le%C5%BEi%C5%A1ta_nafte_i_plina">ležišta prirodnoga plina</a>, koja se nalaze uglavnom u <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Sedimentne_stijene">sedimentnim stijenama</a> (<a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Pje%C5%A1%C4%8Denjak">pješčenjacima</a>, <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Karbonati">karbonatima</a> i <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Dolomit">dolomitima</a>), na dubinama od nekoliko stotina do nekoliko tisuća metara. S povećanjem dubine povećava se, u odnosu na naftu, i količina prirodnoga plina. Ležišta se razvrstavaju prema <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Fizika">fizikalnim</a> i <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Termodinamika">termodinamičkim</a> značajkama na nekoliko tipova: ležišta suhoga plina, iz kojih se dobiva samo plin; ležišta vlažnoga plina, iz kojih se uz plin dobiva i manja količina kondenzata (<a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Kondenzacija">kondenziranih</a> viših ugljikovodika), koji se stvara tek pri <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Tlak">tlaku</a> i <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Temperatura">temperaturi</a> koji vladaju na površini; plinsko-kondenzatna ležišta, iz kojih se uz plin dobivaju i velike količine kondenzata.</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2023-03-08 17:35:16 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508976667</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Proizvodi i za što se rabi</title>
         <author>paulapavun</author>
         <link>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508977197</link>
         <description><![CDATA[<div>Rabi se prvenstveno kao <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Gorivo">gorivo</a> u kućanstvima i gospodarstvu, te u <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Petrokemija">petrokemijskoj industriji</a> za proizvodnju <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Amonijak">amonijaka</a>, <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Metanol">metanola</a>, <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Formaldehid">formaldehida</a>, <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Vodik">vodika</a>, <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Ugljikov_monoksid">ugljikova monoksida</a> i mnogih drugih kemijskih proizvoda.&nbsp;</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2023-03-08 17:35:37 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508977197</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Prednosti</title>
         <author>paulapavun</author>
         <link>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508977371</link>
         <description><![CDATA[<div>Ugodnost</div><div>Korištenje je praktično, sigurno i učinkovito. Količina energije je gotovo neograničena i izravno se isporučuje 24 sata na dan. Potrošnja plina može se precizno kontrolirati i mjeriti, a toplina je odmah dostupna.<br><br>&nbsp;</div><div>Ekonomičnost</div><div>Učinkovitost plinskih bojlera gotovo je nemoguće nadmašiti. Zemni plin ima izvrsna svojstva izgaranja i može se pretvoriti u toplinu bez daljnje obrade. Način opskrbe zemnim plinom štedi prostor jer kao druga goriva ne zahtijeva posebno skladištenje. Dodatna prednost su niski troškovi održavanja.&nbsp;<br><br>&nbsp;</div><div>Ekološka prihvatljivost</div><div>EVN - Zemni plin je za okoliš najprihvatljivije fosilno gorivo. Njegovim sagorijevanjem nastaju vodena para i u usporedbi s drugim fosilnim gorivima, znatno manje količine ugljičnog dioksida. Tako smanjujemo negativni utjecaj klimatskih promjena na okoliš.&nbsp;<br><br>&nbsp;</div><div>Sigurnost</div><div>Zemni plin do korisnika putuje podzemnim cjevovodima. Cijela plinska infrastruktura je izuzetno sigurna i pouzdana, uz kontinuirane mjere održavanja i nadzora.</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2023-03-08 17:35:45 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508977371</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Nedostatci</title>
         <author>paulapavun</author>
         <link>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508977621</link>
         <description><![CDATA[<div>Kisela kiša</div><div><br>Proizvodnja <a href="https://environmentgo.com/hr/utjecaj-kiselih-ki%C5%A1a-na-okoli%C5%A1/">kisela kiša</a> također se podrazumijeva ispuštanjem opasnih plinova. Ovisno o intenzitetu emisija, kisele kiše mogu uzrokovati značajne ekološke probleme u određenom području.<br><br></div><div><br>Na primjer, budući da su biljke obično iznimno osjetljive na razine kiselosti tla, kisele kiše mogu dramatično smanjiti prinose usjeva, što može rezultirati ekstremnim razinama siromaštva i pothranjenosti, posebno u nerazvijenim zemljama gdje lokalno stanovništvo ovisi o žetvi usjeva kao izvoru hrane .<br><br></div><div>Oštećenje ozonskog omotača</div><div><br>Korištenje električnih romobila ističe <a href="https://environmentgo.com/hr/uzroci-o%C5%A1te%C4%87enja-ozonskog-omota%C4%8Da/">oštećenje ozonskog omotača</a> također mogu biti uzrokovani elementima u emisijama iz proizvodnje energije prirodnog plina.<br><br></div><div><br>Ozonski omotač ne štiti samo nas od štetnog zračenja, već i našu floru i životinje. Ako <a href="https://environmentgo.com/hr/u%C4%8Dinci-o%C5%A1te%C4%87enja-ozonskog-omota%C4%8Da/">ovaj sloj nestaje</a>, teške bolesti poput raka mogu se početi javljati češće.<br><br></div><div>Uništavanje staništa rudarenjem</div><div><br>Budući da je prirodni plin iskopan iz zemlje pomoću <a href="https://environmentgo.com/hr/utjecaj-rudarenja-na-okoli%C5%A1/">rudarstvo</a> or <a href="https://environmentgo.com/hr/efekti-frackinga/">tehnike frackinga</a>, mora se iskoristiti i pripremiti znatna količina zemlje.<br><br></div><div><br>Budući da mnoge vrste mogu izgubiti svoje trenutno stanište i možda se moraju preseliti, to bi u konačnici moglo rezultirati <a href="https://environmentgo.com/hr/7-utjecaj-prirodnog-plina-na-okoli%C5%A1/">velika degradacija staništa</a>. Može doći do masovnog izumiranja biljaka u pogođenim područjima.<br><br></div><div><a href="https://environmentgo.com/hr/uzroci-gubitka-biolo%C5%A1ke-raznolikosti/">Gubitak bioraznolikosti</a></div><div><br>Ekstrakcija prirodnog plina uključuje uništavanje prirodnih okoliša ljudskim djelovanjem, što također znači <a href="https://environmentgo.com/hr/utjecaj-one%C4%8Di%C5%A1%C4%87enja-na-biolo%C5%A1ku-raznolikost/">veliki gubitak bioraznolikosti</a>. Mnoge bi biljke mogle doživjeti drastičan pad populacije ako se ne budu mogle prilagoditi ovim novim okolnostima. Osim toga, kako bi mnoga bića izgubila svoja izvorna staništa, mogla bi izumrijeti ili postati ugrožena.<br><br>Potresi<strong> mogu biti posljedica plinskog frakiranja</strong></div><div><br>Smatra se da fracking u kontekstu vađenja prirodnog plina ima potencijal za stvaranje <a href="https://environmentgo.com/hr/posljedice-potresa/">potresa</a>, iako to još nije potvrđeno. Stoga vađenje prirodnog plina može neizravno rezultirati smrću velikog broja ljudi, a može i uništiti značajnu infrastrukturu.<br><br></div><div><strong>Fracking uzrokuje onečišćenje vode i tla</strong></div><div><br>Smatra se da je naš okoliš ozbiljno oštećen procesom frackinga. Krivnici ove metode često navode mogućnost značajnog zagađenja kao nedostatak.<br><br></div><div><br>Proces frackinga koristi mnogo kemikalija koje mogu ozbiljno zagaditi vodu i tlo. To šteti lokalnoj flori i divljini, a također ima potencijal <a href="https://environmentgo.com/hr/one%C4%8Di%C5%A1%C4%87enja-podzemnih-voda/">zagađuju naše podzemne vode</a>.<br><br></div><div><strong>Oslanjanje na druge nacije</strong></div><div><br>Zemlje koje nemaju mnogo rezervi prirodnog plina mogu se osloniti na druge nacije da im osiguraju dovoljno prirodnog plina.<br><br></div><div><br>No, ta ekonomska ovisnost nerijetko podrazumijeva i političku ovisnost, što često ima vrlo neugodne rezultate za naciju koja ovisi o određenom izvoru prihoda.<br><br></div><div><br>Stoga bi prelaskom na obnovljiva alternativna goriva nacije mogle smanjiti svoje oslanjanje na druge nacije i time ojačati svoju političku slobodu.<br><br></div><div>Ovisnost o cijenama plina na svjetskom tržištu</div><div><br>Oslanjanje na fosilna goriva, poput prirodnog plina, podrazumijeva oslanjanje na cijene tih resursa na globalnom tržištu.<br><br></div><div><br>Stoga, ako cijene plina naglo porastu na globalnom tržištu, države koje još uvijek koriste prirodni plin kao glavni izvor energije mogle bi se suočiti s velikim poteškoćama.<br><br></div><div><br>Stoga bi prelazak s fosilnih na obnovljive izvore energije mogao biti mudar potez iu političkom i u ekonomskom smislu.<br><br></div><div><strong>Prijevoz plina može biti opasan</strong></div><div><br>Također može biti problema s načinom na koji se prirodni plin transportira. Budući da je plin izuzetno zapaljiv, nesreće u transportu mogu rezultirati velikim eksplozijama koje uzrokuju brojne ozljede ili čak smrtne slučajeve.<br><br></div><div><strong>Početni troškovi izgradnje cjevovoda su relativno visoki</strong></div><div><br>Unatoč relativno jeftinoj jediničnoj cijeni energije proizvedene plinom, početni troškovi izgradnje plinskih cijevi mogu biti prilično značajni. Kao rezultat toga, ukupni troškovi povezani s lancem proizvodnje i distribucije mogu biti daleko veći od onoga što bi većina ljudi očekivala.<br><br></div><div><strong>Visoki početni troškovi za vlasnike kuća</strong></div><div><br>Osim toga, početni troškovi instalacije za kućanstva povezani s grijanjem na prirodni plin mogu biti znatni. Kupnja i ugradnja sustava grijanja na prirodni plin može koštati do 30,000 USD.<br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2023-03-08 17:35:54 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/paulapavun/s07cd371b9b46qf1/wish/2508977621</guid>
      </item>
   </channel>
</rss>
