Ovogodišnji moto: "Male odluke za zeleniju budućnost. Odaberi održivost svaki dan."

Učenici 4.a i 4.b Ekonomske škole Sisak pridružili su se ovoj inicijativi istražujući temu rashodovanja i zbrinjavanja poslovne imovine, elektroničkog otpada i kružnog gospodarstva — povezujući struku računovodstva s pitanjima održivosti. Učenici 2.b uključili su se kroz aktivnosti na satu razrednika, provodeći u djelo ovogodišnji moto kroz male svakodnevne odluke. Rezultate njihovog rada možete pogledati u nastavku ove izložbe.

Kada neko naše poduzeće odluči baciti staru elektroničku opremu, kao što su pokvareni laptopi, monitori ili stari printeri, to se po zakonu smatra opasnim otpadom. Prema novom Zakonu o gospodarenju otpadom, poduzeća te stare uređaje nikako ne smiju samo tako baciti u obično smeće u kontejner s ostalim komunalnim otpadom iz ureda. 

Prvo što svaka tvrtka mora napraviti jest donijeti službenu odluku o rashodovanju i isknjižiti svu tu opremu iz svojih poslovnih knjiga. Nakon toga, e-otpad se odvaja na stranu i predaje isključivo ovlaštenim sakupljačima koji imaju državnu dozvolu, a kod nas su to poznate firme poput M SAN EKO ili CE-ZA-R. Kada se uređaji predaju, obavezno se ispunjava Prateći list za otpad (PLO) u sustavu e-ONTO, što im je glavni dokaz za inspekciju da je sve odrađeno legalno. 

To je važno jer se tako sprječava opasno zagađenje tla i vode toksičnim tvarima. Ti sakupljači kasnije rastavljaju uređaje i sigurno izvlače bakar ili zlato, čime kroz kružno gospodarstvo zajedno štitimo okoliš.  

Takav način poslovanja dio je kružnog gospodarstva jer se postojeći resursi koriste što dulje. Poduzeće pritom može smanjiti troškove nabave nove opreme, ostvariti dodatni prihod prodajom rabljene opreme i smanjiti troškove zbrinjavanja otpada. Ekološka korist je također važna jer se smanjuje potrošnja sirovina i energije.

Primjer hrvatske tvrtke je INA d.d., koja nakon obnove svoje informatičke opreme ispravna računala donira školama, udrugama, vrtićima i sportskim klubovima. Na taj se način oprema koristi dulje umjesto da postane elektronički otpad, čime INA pridonosi kružnom gospodarstvu i smanjuje količinu otpada.

Zara Arabadžić i Klara Muža, 4.a

Održiva potrošnja odnosi se na odgovorno korištenje proizvoda i prirodnih resursa te promicanje efikasnosti u korištenju istih, uz stvaranje što manje nepotrebnog otpada i stvaranje bolje kvalitete života za sve. Cilj održive potrošnje i proizvodnje je „s manje postizati više i bolje".To možemo postići kupovanjem samo onoga što nam je zaista potrebno, izbjegavanjem nepotrebne ambalaže i odgovornim postupanjem s otpadom.

U svakodnevnom životu važno je znati što možemo učiniti s našim otpadom. Ponovna uporaba znači da isti proizvod koristimo više puta, umjesto da ga odmah bacimo. Primjerice, staklenu teglicu možemo ponovno koristiti za spremanje hrane, najčešće zimnica. Recikliranje je postupak prerade otpada u novi materijal ili proizvod, pa se tako papir, plastika, staklo i metal mogu ponovno iskoristiti. Zato većina ljudi plastične boce vraća u trgovine i reciklira.Odlaganje je zbrinjavanje otpada koji se više ne može ponovno upotrijebiti ili reciklirati.U kućanstvu otpad razvrstavamo prema vrsti u kante za odlganje( papir,plastika,staklo,biootpad), dok je u poduzećima postupanje složenije zbog većih količina otpada.

Poduzeća ga moraju pravilno razvrstavati, evidentirati i predavati ovlaštenim sakupljačima. Tvrtka HŽ Cargo učinkovitim planiranjem korištenja i održavanja vučnih i vučenih vozila povećava radni vijek vozila i smanjuje negativan utjecaj na okoliš, dok odgovornom nabavom, korištenjem i odlaganjem uredskog i ostalog materijala te sakupljanjem i recikliranjem proizvoda, smanjuje štetni utjecaj na okoliš.

Petra Beketić i Dolores Barišić, 4.a

Lana Franjić 4.a

Zeleni kredit je kredit namijenjen financiranju projekata koji pridonose zaštiti okoliša i smanjenju potrošnje energije. Za razliku od običnog kredita, koristi se za ekološki prihvatljive projekte, a može imati povoljniju kamatnu stopu ili druge pogodnosti.

U Hrvatskoj poduzeća mogu istražiti mogućnosti financiranja preko Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Sredstva se mogu koristiti za postavljanje solarnih panela, energetsku obnovu poslovnih zgrada, ugradnju učinkovitijih sustava grijanja te nabavu energetski učinkovite opreme i strojeva.

HBOR nudi programe kreditiranja za ulaganja poduzeća, dok Fond objavljuje javne pozive za određene projekte, ovisno o raspoloživim sredstvima i uvjetima poziva. Potrebni uvjeti mogu uključivati prihvatljivost poduzeća i projekta, odgovarajuću dokumentaciju te dokaz o namjeni ulaganja. Kamatne stope, iznosi financiranja i mogućnost dobivanja bespovratnih sredstava razlikuju se ovisno o programu. Zato prije prijave treba provjeriti aktualne uvjete na službenim stranicama institucija.

Dora Orešković i Dora Tkalec

Primjer mjere za E je smanjenje potrošnje energije i emisija CO₂. Za S to mogu biti sigurni i pravedni uvjeti rada, zaštita zaposlenika te jednake mogućnosti. Za G primjer je transparentno upravljanje, odgovorno donošenje odluka i sprječavanje sukoba interesa.

ESG izvještavanje nije obvezno za sva poduzeća u Hrvatskoj. Prema izmjenama Zakona o računovodstvu iz 2026., obveza se među ostalim odnosi na poduzetnike koji prelaze 450 milijuna eura netoprihoda i imaju više od 1.000 zaposlenih. Ostala poduzeća mogu izvještavati dobrovoljno. (Narodne Novine)

Lana Lažnjak i Tea Mirenić

Takav način rada u praksi dovodi do smanjenja otpada na najmanju razinu. Kada neki proizvod dosegne kraj svog životnog vijeka, materijali od kojih je nastao taj proizvod se recikliraju kada god je to moguće. Time se udaljavamo od linearnog modela u kojem se proizvodi bacaju nakon korištenja. Takav model zahtijeva velike količine jeftinih materijala i energije. Umjesto stvarnja otpada, cilj je da materijali što duže ostanu u uporabi kroz recikliranje, popravak i ponovnu uporabu. Ovakvim pristupom poduzeće drastično smanjuje potrebu za novim sirovinama, štedi energiju i vodu te direktno utječe na smanjenje zagađenja okoliša.

Primjer u Hrvatskoj: Humana Nova

Humana Nova iz Čakovca. Oni se bave prikupljanjem otpadnog tekstila koji bi inače završio na odlagalištima. Umjesto da taj tekstil postane smeće, oni ga sortiraju i transformiraju. Očuvana odjeća se prodaje u second-hand trgovinama, a od oštećenih komada izrađuju potpuno nove proizvode poput torbi, ruksaka ili industrijskih krpa za brisanje.

Ovakvim pristupom poduzeće drastično smanjuje potrebu za novim sirovinama, štedi vodu i energiju te potrebu za proizvodnju novog tekstila te smanjuje zagađenje okoliša.

Humana Nova pokazuje kako se ekološka osviještenost može pretvoriti u uspješan poslovni model koji stvara potpuno novu vrijednost iz onoga što ostali ljudi smatraju otpadom.

Humana Nova je društveno poduzeće koje ne gleda samo profit već zapošljavaju i osobe s invaliditetom i dugotrajno nezaposlene osobe. Te osobe stvaraju novu vrijednost, primaju plaću i doprinose gospodarstvu.

Ujedinjeni narodi donijeli su 17 Ciljeva održivog razvoja u okviru Agende 2030 kako bi se poboljšala kvaliteta života ljudi, zaštitio okoliš i potaknuo gospodarski razvoj. Za poslovanje su posebno važni ciljevi 8, 9, 12 i 13.

Cilj 8 – Dostojanstven rad i

gospodarski rast promiče zapošljavanje, primjerene uvjete rada i gospodarski napredak. Primjer u Hrvatskoj je Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), koji provodi mjere za poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja.

Cilj 9 – Industrija, inovacije i infrastruktura potiče tehnološki razvoj, inovacije i modernizaciju industrije. Primjer je hrvatska tehnološka tvrtka Infobip, koja razvija digitalna komunikacijska rješenja.

Cilj 12 – Odgovorna potrošnja i proizvodnja usmjeren je na štedljivo korištenje resursa, smanjenje otpada i recikliranje. Primjer je Coca-Cola HBC Hrvatska, koja provodi aktivnosti povezane s recikliranjem ambalaže i smanjenjem utjecaja na okoliš.

Cilj 13 – Klimatska akcija usmjeren je na borbu protiv klimatskih promjena. Primjer je HEP, koji ulaže u obnovljive izvore energije, poput sunčanih elektrana i vjetroelektrana. Provedba ovih ciljeva pridonosi odgovornijem poslovanju, očuvanju okoliša i dugoročnom razvoju hrvatskog gospodarstva.

Erna Rekić i Tin Kral 4.b

Cirkularna ekonomija je model gospodarstva kojim se nastoji smanjiti količina otpada i što dulje zadržati vrijednost proizvoda i materijala. Za razliku od linearnog modela „uzmi – proizvedi – upotrijebi – baci“, u cirkularnoj ekonomiji materijali se ponovno koriste, popravljaju, prerađuju i recikliraju. Cilj je smanjiti potrošnju prirodnih resursa, količinu otpada i negativan utjecaj na okoliš.

Jedan od hrvatskih primjera dobre prakse je Premifab d.o.o., poduzeće koje se bavi regeneracijom otpadnih otapala i oporabom opasnog otpada. Otpadna otapala obrađuju se posebnim postupkom te se iz njih dobivaju ponovno uporabljiva otapala koja se vraćaju na tržište. Na taj način otpad postaje vrijedna sirovina za nove proizvode. Premifab navodi da godišnje oporabljuje više od 2.000 tona otpada. Takav način poslovanja smanjuje količinu otpada, štedi prirodne resurse i produžuje životni vijek materijala, zbog čega je Premifab dobar primjer primjene cirkularne ekonomije u Hrvatskoj.

Damjan Bučar 4.a

• Redovito rashodovanje događa se kada imovina potpuno odsluži svoj vijek trajanja. Tada je njezina neto knjigovodstvena vrijednost jednaka nuli jer je u cijelosti amortizirana.

• Izvanredno rashodovanje nastupa prije isteka vijeka uporabe, najčešće zbog oštećenja, kvara ili tehničke zastarjelosti. Imovina tada nije potpuno amortizirana, što stvara neotpisani trošak.

U oba slučaja, proces prati dokumentacija poput zapisnika povjerenstva za popis i odluke o rashodovanju.

Glavna razlika je u tome što redovito rashodovanje ne utječe na troškove tekućeg razdoblja jer je vrijednost imovine već prenesena na gotove proizvode. Kod izvanrednog rashodovanja, neotpisani dio vrijednosti izravno smanjuje dobit poduzeća kao izvanredni rashod.

Izračuna neto knjigovodstvene vrijednosti (NKV)

• NKV= Trošak nabave - Trošak amortizacije

Sto nam govori NKV? Neto knjigovodstvena vrijednost pokazuje kolika je preostala vrijednost imovine u poslovnim knjigama. Kada je imovina potpuno amortizirana, njezina NKV je 0.

Odluka o rashodovanju i uloga povjerenstva

• Odluku donosi povjerenstvo za popis (inventuru) koje tijekom pregleda imovine utvrđuje njeno stvarno stanje.

• Na temelju njihovog zapisnika o popisu, uprava poduzeća donosi službenu odluku o rashodovanju.

Popratna dokumentacija pri rashodovanju

Cijeli proces mora biti dokumentiran kako bi bio pravno i knjigovodstveno ispravan. Ključni dokumenti su:

1. Zapisnik povjerenstva za popis – glavni dokaz o zatečenom stanju imovine.

2. Odluka o rashodovanju – službeni nalog uprave za isknjižavanje.

3. Potvrda o uništenju ili odvozu na otpad – dokaz o ekološkom zbrinjavanju.

4. Odluka o darovanju – koristi se ako se imovina poklanja udrugama.

5. Izlazni račun – izdaje se ako se rashodovana imovina prodaje kao sekundarna sirovina.

Ana Čorak i Stella Babić 4.b

Obnovljivi izvori energije su izvori koji se prirodno obnavljaju i koriste za proizvodnju električne i toplinske energije. Glavni obnovljivi izvori u Hrvatskoj su energija vode, vjetra, Sunca, biomasa, bioplin i geotermalna energija.

Prema podacima HERA-e za 2024. godinu, u proizvodnji električne energije najveći udio imala je energija vode s 44,1 %, zatim vjetar s 18,8 %, biomasa s 4,4 %, Sunce s 4,3 % i bioplin s 2 %. Eurostat navodi da je 73,7 % neto električne energije proizvedene u Hrvatskoj 2024. godine dolazilo iz obnovljivih izvora (objavljeno 19. ožujka 2025.).

Njihove prednosti su smanjenje onečišćenja, niži troškovi električne energije na duži rok i veća energetska neovisnost. Ograničenja su visoki početni troškovi ulaganja i ovisnost proizvodnje o vremenskim uvjetima.

Primjer je hrvatsko poduzeće Plinacro, koje je na svom objektu u Zagrebu izgradilo solarnu elektranu snage 80 kW. Očekuje se da će ona pokrivati oko 30 % potreba objekta za električnom energijom i smanjiti emisije CO₂ za približno 30 tona godišnje.

Izvori: Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), Eurostat, Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske, Plinacro

Prema podacima Eurostata, objavljenima 2. veljače 2026., obnovljivi izvori činili su 27,5 % bruto konačne potrošnje energije u Hrvatskoj u 2024. godini. To znači da još uvijek velik dio energije dobivamo iz drugih izvora. Obnovljivi izvori imaju prednosti za poduzeća jer mogu smanjiti račune za struju i onečišćenje okoliša, ali početna ulaganja mogu biti skupa, a proizvodnja energije ovisi o vremenskim uvjetima. Primjer hrvatskog poduzeća je CEMEX Hrvatska, koje je postavilo solarne panele na krovove hala svojeg pogona u Podsusedu kako bi smanjilo potrošnju električne energije i emisije stakleničkih plinova.

Prednosti i ograničenja za poduzeća

Prednosti: manje plaćanje električne energije tijekom vremena, manja ovisnost o promjenama cijena struje i manje onečišćenje okoliša.

Ograničenja: postavljanje solarnih panela zahtijeva početno ulaganje, potrebno je imati odgovarajući krov ili prostor, a količina proizvedene energije ovisi o sunčevoj svjetlosti. Ponekad su potrebni i dodatni troškovi za održavanje ili pohranu energije.

IZVORI:

1. Eurostat – službena statistika Europske unije

Energy from renewable sources – statistički podaci

Podaci za 2024. godinu; službeni podaci objavljeni 2. veljače 2026. Hrvatska je imala udio od 27,5 % obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji energije.

2. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Obnovljivi izvori energije

Objašnjenja vrsta obnovljivih izvora energije.

3. CEMEX Hrvatska – Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora

Opis projekta solarnih elektrana

Konkretan primjer poduzeća koje je postavilo solarne panele na krovove proizvodnog pogona u Podsusedu. Stranica navodi očekivane uštede električne energije i smanjenje emisija.

4. Europska agencija za okoliš (EEA)

Udio obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj

Dodatni podaci i objašnjenja o korištenju obnovljivih izvora u Hrvatskoj.

Prema Europskoj agenciji za okoliš, udio obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji energije u Hrvatskoj iznosio je 28,1 % u 2023. godini. To je podatak koji je potvrđen u njihovu izvješću Europe’s Environment 2025. Za usporedbu, Eurostat je u siječnju 2026. objavio da su obnovljivi izvori pokrivali 58 % hrvatske bruto potrošnje električne energije u 2024. godini.

Klimatske promjene sve više utječu na poslovanje poduzeća jer donose češće suše, poplave, toplinske valove, požare i druge ekstremne vremenske događaje. Zbog toga poduzeća mogu imati veće troškove proizvodnje, energije, vode, osiguranja i popravaka, a mogu nastati i problemi u nabavi sirovina i prijevozu robe. Klimatske promjene posebno pogađaju poljoprivredu, turizam i energetiku.

Poljoprivreda je posebno osjetljiva jer promjene temperature i količine oborina mogu smanjiti količinu i kvalitetu prinosa. Zbog suša poljoprivredna poduzeća imaju veće troškove za vodu i navodnjavanje, a poplave mogu uništiti usjeve. Jedan od načina prilagodbe je uvođenje sustava za navodnjavanje, kojim se tijekom sušnih razdoblja osigurava potrebna količina vode.

Osim rizika i troškova, klimatske promjene mogu donijeti i prilike. Poduzeća mogu razvijati nove proizvode i tehnologije koje štede vodu i energiju te tako smanjiti troškove i dugoročno postati otpornija.

Imovina se prodaje kada je postala suvišna i poduzetnik je povlači iz upotrebe s namjerom prodaje. Kod prodaje se uspoređuju prodajna cijena i neto knjigovodstvena vrijednost. Ako je prodajna cijena veća, nastaje dobit i prihod na kontu 780 – prihodi od prestanka priznavanja, a ako je manja, nastaje gubitak i rashod na kontu 730. Kod prodaje se mogu koristiti i konta 120 – kupci u tuzemstvu, 282 – isporuke dobara i usluga po općoj stopi te 1000 – transakcijski račun. Potpuno otpisana imovina ne iskazuje se kao prihod ni rashod jer je njezina vrijednost već u cijelosti prenesena u rashode kroz amortizaciju.

Lea Bačani, Lucija Mirenić 4.a

Pitanja za istraživanje

Što znači "održiva potrošnja"?

Održiva potrošnja znači korištenje proizvoda i usluga na način da se smanji negativan utjecaj na okoliš, uz očuvanje prirodnih resursa za buduće generacije.

Kako se upravlja otpadom u svakodnevnom životu, a kako u poduzećima?

-U kućanstvima je naglasak na promjeni navika pojedinca i pravilnom korištenju javne infrastrukture. Nastanak otpada sprječavamo kupnjom proizvoda s manje ambalaže, korištenjem višekratnih vrećica i izbjegavanjem bacanja hrane. Otpad pravilno razvrstavamo tako da papir, plastiku, staklo, metal i biootpad odvajamo u odgovarajuće spremnike. Poseban otpad, poput baterija, elektronike i lijekova, odlažemo u reciklažna dvorišta ili na druga predviđena mjesta. Biootpad možemo kompostirati i tako dobiti koristan kompost.

-Poduzeća ne mogu jednostavno odložiti svoj otpad u ulične kante. Ona moraju uspostaviti cjelovit unutarnji sustav sukladan zakonu.

Poduzeća moraju imati osobu zaduženu za nadzor nad otpadom. Otpad se razvrstava prema vrsti, odnosno na opasni i neopasni otpad. Zatim se pravilno skladišti i predaje ovlaštenim tvrtkama za zbrinjavanje. Poduzeća također nastoje ponovno koristiti i reciklirati materijale kako bi smanjila količinu otpada i troškove.

Koje su razlike između odlaganja, recikliranja i ponovne uporabe?

Ponovna uporaba znači korištenje predmeta više puta bez prerade ili uz minimalan popravak. Primjer je korištenje platnene vrećice, staklene boce ili darivanje starih stvari.

Recikliranje je proces prerade otpada u nove proizvode, materijale ili sirovine. Primjer je prerada starog stakla u nove boce ili starog papira u karton.

Odlaganje je trajno zbrinjavanje neupotrebljivog otpada na odlagalištima.

Primjer je bacanje miješanog komunalnog otpada na gradsko odlagalište.

Cilj 8, Dostojanstven rad i gospodarski rast, znači poticanje trajnog i uključivog gospodarskog rasta, otvaranje novih radnih mjesta te osiguravanje poštenih plaća i sigurnih uvjeta rada. U Hrvatskoj se provodi, primjerice, kroz mjere zapošljavanja mladih koje sufinanciraju fondovi Europske unije.

Cilj 9, Industrija, inovacije i infrastruktura, potiče razvoj otporne infrastrukture, moderne industrije i istraživanja. Poduzeća koja ulažu u nove tehnologije postaju konkurentnija i otvaraju nova radna mjesta. Primjer je Rimac Automobili, koji razvija električna vozila i baterijsku tehnologiju.

Cilj 12, Odgovorna potrošnja i proizvodnja, traži manje otpada i učinkovitije korištenje prirodnih resursa u proizvodnji i potrošnji. Primjer su trgovački lanci koji neprodanu hranu doniraju bankama hrane, čime smanjuju bacanje hrane i pomažu potrebitima.

Cilj 13, Klimatska akcija, traži smanjenje emisija stakleničkih plinova i prilagodbu klimatskim promjenama, a poduzeća ga ostvaruju prelaskom na čišće izvore energije. HEP, primjerice, ulaže u obnovljive izvore energije poput sunčanih elektrana.

Poduzeća ove ciljeve sve češće uključuju u svoje strategije jer smanjuju poslovne rizike, otvaraju nova tržišta i jačaju ugled kod kupaca, ulagača i zaposlenika.

Gabriel Cavrić, 4.a

Tatjana Peškir i Nika Marijan

1. Video o održivosti – pogledali smo video i razgovarali o tome što održivost znači za nas i naše svakodnevne navike. Video je priložen uz ovu objavu.

2. Kahoot kviz – riješili smo kviz o održivosti

https://create.kahoot.it/solo?quizId=8cf04015-b3a0-44a0-892a-b9e9ddfa91ae&gameMode=normal

3. Tjedan malih odluka – svaki učenik odabrao je jednu konkretnu malu odluku koju će provoditi tjedan dana, u duhu ovogodišnjeg gesla "Male odluke za zeleniju budućnost. Odaberi održivost svaki dan."

Povezano s ciljevima održivog razvoja: SDG 12 (Odgovorna potrošnja i proizvodnja) i SDG 13 (Klimatska akcija).

#ESDW2026 #BiramOdrživost

Our exhibition is officially registered as a European Sustainable Development Week (ESDW 2026) activity on the European Sustainable Development Network website.

Dobar primjer je poduzeće koje koristi računala starija nekoliko godina. Umjesto da ih odmah baci i kupi nova, može zamijeniti tvrdi disk, povećati radnu memoriju ili popraviti neispravne dijelove. Na taj način računala mogu još nekoliko godina normalno raditi.

Poduzeća mogu također obnoviti i ponovno koristiti opremu koja više nije potrebna u jednom odjelu te je prebaciti u drugi. Na taj način smanjuju troškove, količinu otpada i negativan utjecaj na okoliš. Smatram da je produživanje vijeka opreme korisno jer poduzeće štedi novac i istovremeno odgovornije koristi resurse.

Nika Malčić