NAPOLEONOVE BITKE by Tin Šafran

Leipzig, Saska, Njemačka

tinsafran — 2024-11-23 19:56:08 UTC

Bitka kod Leipziga ili Bitka naroda započela je 16. listopada i trajala je do 19. listopada 1813. godine. Napoleonova vojska je poražena od strane snaga VI. koalicije (Rusko Carstvo, Kraljevina Pruska, Austrijsko Carstvo, Švedske) koje su predvodili Aleksandar I. i Karlo Filip. Pretpostavlja se da je u bitci na obje strane sudjelovalo više od 600.000 vojnika, Napoleonova vojska bila je manja. Bila je to najkrvavija bitka Napoleonovih ratova sa više od 100.000 žrtava. Saveznici su već sljedeće godine uspjeli zauzeti Pariz, a Napoleon je bio uhvaćen i odveden na otok Elbu. Na vlast je dovedena francuska dinastija Bourbon. Nakon odlaska Napoleona donesene su nove odredbe Bečkog kongresa. Države su podijeljene kao i prije Napoleona. Kako bi se to očuvalo, stvoren je savez Sveta alijansa, čiji je glavni cilj bio očuvanje mira u Europi.

Waterloo, Belgija

tinsafran — 2024-11-23 20:37:12 UTC

Napoleon se vratio na vlast nakon dolaska sa Elbe, kralj Luj XVIII. pobjegao je iz zemlje i počela je stodnevna Napoleonova vlast. Počeo je organizirai vojsku kako bi obranio državu od protufrancuske koalicije. Odmah nakon što je došao na vlast u Beču se sastaje koalicija i odlučuju da Napoleona treba protjerati, te prikupljaju vojsku za rat. Bitka je počela u nedjelju 18. lipnja 1815. godine, britanska vojska i njeni saveznici bili su pod vodstvom vojvode od Wellingtona, zajedno sa pruskom vojskom, pod zapovjedištvom von Bluchera. Napoleon je razvlačio do početka bitke, čekajući da se tlo osuši. Wellingtonova vojska izdržala je napade Francuza, uvečer je stigla pruska vojska koja je oslabila Napoleona. U to vrijeme Britanci i njihovi saveznici kreću u protunapad i tjeraju razbijenu francusku vojsku. Koalicijske snage ulaze u Francusku i na čelo države stavljaju kralja Luja XVIII. Napoleon se predao, te je popslan na otok Svetu Helenu, gdje je umro 1821. godine.

Borodino, Moskovskaja, Rusija

tinsafran — 2024-11-23 21:12:13 UTC

Bitka se odvijala 7. rujna 1812. godine kod sela Borodina. Jedna od najkrvavijih Napoleonovih bitaka. U bitci je sudjelovalo oko 250.000 vojnika, a u jednom danu poginulo je ili ranjeno 75.000 ludi i oko 40.000 konja. Dok je francuska vojska napredovala prema Moskvi, ruska vojska predvođena generalom Kutuzovom, odlučila se zaustaviti u blizini sela. Blokirajući oba puta prema glavnom gradu . Napoleon je rasporedio oko 130.000 ljudi, a Rusi oko 125.000 ljudi. Obje strane pretrpjele su teške gubitke. Napoleon nije uspio uništiti rusku vojsku. Kutuzove snage povukle su se sačuvavši snagu. Bitka je oslabila Napoleonove snage,koje su već bile iscrpljene bolešću,gladovanjem... Borodino je otvorio put Napoleonovoj okupaciji Moskve 14. rujna, no Rusi su grad spalili i većim djelom spalili. Car Aleksandar I. nije se predao , te su Napoleonove snage zaglavile duboko u ruskom teritoriju. Napoleon je bio prisiljen na povlačeje.

Jena-West, Jena, Njemačka

tinsafran — 2024-11-23 21:57:54 UTC

Dana 14. listopada 1806. godine odigrala se bitka kod Jene i Auerstada. Bitka u kojoj je Napoleonova vojska pobijedila ujedinjenu prusku i sasku vojsku. Bitka je imala veliku povijesnu važnost jer je tom bitkom Napoleon praktički slomio Prusku. Mjesta na kojima se bitka odigravala međusobno su udaljena dvadesetak kilometara, što znači da se bitka odigravala na vrlo širokom području. Napoleon je u bitci raspolagao sa četiri korpusa, predvođena njegovim vjernim maršalima. Francuskom konjicom zapovijedao je maršal Murat, koji je ujedno i Naoleonov šogor, a kasnije je postao i kralj Napulja. Treći korpus nazio se pod vodstvom maršala Davouta. Taj se maršal suprotstavio čitavoj jednoj pruskoj vojsci kod Auerstada, pobjedivši više od dvostruko nadmoćnije neprijatelje. Za to je kasnije nagrađen titulom vojvode od Auerstada.

rt Trafalgar, Španjolska

tinsafran — 2024-11-23 22:16:49 UTC

Bitka koja se vodila 21. listopada 1805. godine tijekom Napoleonovih ratova. Bila je to ključna pomorska bitka tokom Napoleonovih ratova. Britanska kraljevska mornarica predvođena admiralom Nelsonom , sukobila se s kombiniranom flotom Francuske i Španjolske. Koju su vodili admirali Gravina i Villeneuve. Nelon je primjetio inovativnu tehniku probijanja neprijateljske linije, što je omogućilo Britancima da razbiju formaciju francusko-španjolske flote. Iako je Nelson smrtno ranjen tokom bitke, njegova je pobjeda bila odlučujuća. Britanci su uništili ili zarobli 22 neprijateljska broda . Ova pobjeda osigurala je britansku pomorsku nadmoć i spriječila Napoleoonove planove za invaziju na Britaniju.

Spinetta Marengo, Aleksandrija, Italija

tinsafran — 2024-11-23 22:38:48 UTC

Bitka se odigala 14. lipnja 1800.godine u sjevernoj Italji. Napoleon Bonaparte, tada još Prvi konzul Francuske, suočio se s austrijskim snagama pod zapovjedništvom generala Melasa. Bitka je započela rano ujutro, a austrijske snage imale su brojčanu nadmoć. Austrijanci su iznenadili Francuze i potisnuli ih unazad. Napoleon je bio u teškoj situaciji, ali je uspio zadržati svoje trupe. Ključni trenutak dogodio se kada je Napoleon poslao generala Desaixa s pojačanjem koje je stiglo u kritičnom trenutku. General je poginuo u bitci, ali je njegova intervencija omogućila Francuzima da preokrenu tijek bitke. Austrijske snage bile su prisiljene na povlačenje. Napoleon je uspio zarobiti velik broj austrijskih vojnika te osigurati značajnu količinu vojne opreme. Ova pobjeda učvrstila je Napoleonovu poziciju u Francuskoj. Bitka je pomogla učvrstiti njegovu popularnost u Francuskoj i postaviti temelje za njegovu kasniju krunidbu kao cara Francuske.