<?xml version="1.0"?>
<rss version="2.0">
   <channel>
      <title>REPREZENTACIJA SLOBODE u postmodernim djelima by </title>
      <link>https://padlet.com/evagrgic4/rfpn6cqbx7hb4z3y</link>
      <description>U odabranim djelima uočite kako se pojam slobode reprezentira. Možete li ih povezati s nekom od filozofskih misli? (odabrano djelo popratite vizualnim materijalom)</description>
      <language>en-us</language>
      <pubDate>2025-05-17 21:59:47 UTC</pubDate>
      <lastBuildDate>2025-06-09 19:52:18 UTC</lastBuildDate>
      <webMaster>hello@padlet.com</webMaster>
      <image>
         <url></url>
      </image>
      <item>
         <title>Primjer: Joseph Beuys, I like America and America likes me, 1974.</title>
         <author>evagrgic4</author>
         <link>https://padlet.com/evagrgic4/rfpn6cqbx7hb4z3y/wish/3455336602</link>
         <description><![CDATA[<p>Beuys je sletio u New York, ne stupivši nogom na američko tlo, već je odmah prevezen ambulantnim vozilom u galeriju (izolira se). Proveo je tri dana zatvoren u prostoru s kojotom (divlji simbol Amerike), koristeći filc i štapove (simboli iscjeljenja i vođenja), u prostoru pokrivenom novinskim papirom. Na kraju, napustio je Ameriku na isti način, bez “doticaja” s vanjskim svijetom.</p><p>Njegova interpretacija slobode je pod utjecajem R. Steinera koji tvrdi da čovjek postaje istinski slobodan kad razvije individualnu moralnu intuiciju  i djeluje iznutra, a ne iz vanjskih normi. Za Beuysa je sloboda unutrašnja imaginacija, volja i odgovornost za društvo. </p><p>Kroz performans s kojotom, Beuys pokušava iscijeliti duhovne rane Amerike — rat, kolonizaciju, potiskivanje domorodačkih identiteta, gubitak povezanosti s prirodom.</p><p><br/></p><p>E. Grgić</p>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1219155669/b8db39a394a3413c6997869f50e70dab/Beuys_J___I_like_America_and_America_likes_me_1.jpg" />
         <pubDate>2025-05-17 22:08:37 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/evagrgic4/rfpn6cqbx7hb4z3y/wish/3455336602</guid>
      </item>
      <item>
         <title>JEFF KOONS, PLAY-DOH, 1994. - 2014., 3m</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/evagrgic4/rfpn6cqbx7hb4z3y/wish/3455349592</link>
         <description><![CDATA[<ul><li><p>Skulptura se sastoji od komada obojanog aluminija, stvarajući iluziju plastelina. </p></li><li><p>Jeff Koons koristi se dječjom igrom koja može  simbolizirati kreativnost, slobodu izražavanja i nesputanu maštu. U djelu ona može biti ironija na slobodu u kojoj se ne smije ništa dotaknuti (igra za odrasle u muzeju) i može biti slavlje nove estetike gdje trivijalno može postati uzvišeno.</p></li><li><p>Po Jeanu Baudrillard ljudi su zamijenili stvarnost s njenom hiperrealnom kopijom. Po tome ova skulptura je  lažni, savršeni, monumentalni plastelin izrađen od aluminija, a sloboda je samo vizualna i površinska, jer je prava igra je zamijenjena simulacijom stvarne igre (simulakrum).</p></li></ul><p>M. Aračić, L. Pavković</p>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/3854244332/1b198ca6005bc6be35bddb8991025c5f/Koons_J__Play_doh_2.jpg" />
         <pubDate>2025-05-17 22:52:51 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/evagrgic4/rfpn6cqbx7hb4z3y/wish/3455349592</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Anselm Kiefer: The Renowned Orders of the Night, 1997.</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/evagrgic4/rfpn6cqbx7hb4z3y/wish/3455354957</link>
         <description><![CDATA[<ul><li><p>inspiracija: Emmanuel Kant -  "Zvjezdano nebo nada mnom i moralni zakon u meni" </p></li><li><p>povezivanje vanjskog svijeta s  moralnom sviješću</p></li><li><p>sloboda je rezultat racionalnog promišljanja i morala </p></li><li><p>autoportret kao usamljena figuru koja leži na suhom, ispucalom tlu ispod golemog zvjezdanog neba</p></li><li><p>Martin Heidegger - bivanje</p></li><li><p>tvrdi da čovjek ostvaruje autentičnost i slobodu kroz suočavanje s vlastitom egzistencijom i smrću, a figura ležeći pod zvjezdanim nebom simbolizira suočavanje i potragu za smislom</p><p><br></p></li></ul><p>M. Martinović i G. Lukić</p>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/3854276195/2a55094ee93e67cac8ad5da7aa21c72d/Kiefer_A__The_Renowned_Orders_of_the_Night.jpg" />
         <pubDate>2025-05-17 23:15:52 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/evagrgic4/rfpn6cqbx7hb4z3y/wish/3455354957</guid>
      </item>
      <item>
         <title>AI WEIWEI: Ai Weiwei on Alcatraz (2014–2015)</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/evagrgic4/rfpn6cqbx7hb4z3y/wish/3455356687</link>
         <description><![CDATA[<ul><li><p>pretvorio zatvor u prostor za dijalog o tome kako se definira sloboda, pravda i osobna odgovornost</p></li></ul><p><br/></p><p>K. Mišić, K. Lisec</p>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/3854307852/cd462c26a8e98bfb3c7e901b20b3dbe1/Ai_Weiwei_on_Alcatraz_6.jpg" />
         <pubDate>2025-05-17 23:24:04 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/evagrgic4/rfpn6cqbx7hb4z3y/wish/3455356687</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Cindy Sherman: Untitled Film Stills 21 (1977–1980)</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/evagrgic4/rfpn6cqbx7hb4z3y/wish/3455363507</link>
         <description><![CDATA[<ul><li><p>filozofija slobode - oslobađanje od zadanih društvenih pozicija = postaje stereotipni ženski lik iz masovnih medija - demonstrira da su te uloge odglumljene,a ne prirodne </p></li><li><p>ostvaruje slobodu manipuliranjem značenjima</p></li><li><p>Beauvoir: "Ženom se ne rađa, već se njome postaje."  - C. Sherman pokazuje da identiteti nisu urođeni, nego nametnuti kulturnim konstukcijama</p></li></ul><p><br></p><p>A. Novak, A. Kuzmanović</p>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/3854307852/9f0f6c12d70842ce3f57c293535eee9b/Sherman_C__Untitled_Film_Stil_21.jpg" />
         <pubDate>2025-05-17 23:48:40 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/evagrgic4/rfpn6cqbx7hb4z3y/wish/3455363507</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Keith Haring, Free South Africa, litografija, 1985.</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/evagrgic4/rfpn6cqbx7hb4z3y/wish/3455371256</link>
         <description><![CDATA[<ol><li><p>Jean-Paul Sartre tvrdi da je čovjek osuđen na slobodu i da nema izgovora za pasivnost jer sloboda nosi odgovornost djelovanja. K. Haring već zauzima stav i u skladu s njim djeluje. </p></li><li><p>Prikazuje se sloboda kao aktivan čin: sloboda mišljenja kroz jasnu osudu apartheida, sloboda izraza kroz grafički direktan jezik, solidarnost kroz podršku globalnim borbama i sloboda djelovanja kroz umjetnost kao sredstvo borbe</p><p>F. Filić i F. Jugović</p></li></ol>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/3854367220/6f2f4a0154541b5802663ad99972c55b/Haring___Free_South_Africa_1985_.jpg" />
         <pubDate>2025-05-18 00:19:07 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/evagrgic4/rfpn6cqbx7hb4z3y/wish/3455371256</guid>
      </item>
      <item>
         <title>BANKSY: DJEVOJČICA S BALONOM, 2002. </title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/evagrgic4/rfpn6cqbx7hb4z3y/wish/3455378772</link>
         <description><![CDATA[<p>Jean-Paul Sartre govori da je sloboda radikalna i neizbježna i da je čovjek osuđen na slobodu jer u svakom trenutku mora raditi izbore. Na djelu, djevojčica pušta balon koji se može tumačiti kao simbok ljubavi, djetinjstva, nevinosti, nade. To je njen izbor i time sloboda.</p><p><br></p><p>I. Matić, M. Kovačević</p>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/3854395254/398737b667c9e251cc24aa46aa05bd3d/always_hope_900_1024x401.webp" />
         <pubDate>2025-05-18 00:37:00 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/evagrgic4/rfpn6cqbx7hb4z3y/wish/3455378772</guid>
      </item>
      <item>
         <title>B. Kruger: Your body is a battleground, 1989.</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/evagrgic4/rfpn6cqbx7hb4z3y/wish/3455381925</link>
         <description><![CDATA[<p>Koristi se grafički dizajn, crno-bijele fotografije i izreke (obično bijeli tekst na crvenoj podlozi) kako bi se izazvala gledateljevo preispitivanje vlastite uloge u sustavu moći i kontrole. Predstavlja slobodu kao intelektualni čin otpora jer odbacuje "istine" i stvara novi identitet.</p><p><br></p><p>K. Miličević, M. Syniuk</p>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/3854421466/581fdb1b9e46f745277d61b7a91e20fe/Kruger_B__Your_body_is_a_battleground.jpg" />
         <pubDate>2025-05-18 00:49:13 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/evagrgic4/rfpn6cqbx7hb4z3y/wish/3455381925</guid>
      </item>
      <item>
         <title>DAMIEN HIRST: Fizička nemogućnost smrti u umu nekog živog (1992.)</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/evagrgic4/rfpn6cqbx7hb4z3y/wish/3455501937</link>
         <description><![CDATA[<p>Smatramo da umjetnik kroz teme smrti, raspadanja, religije i tržišta propitkuje individualnu i grupnu slobodu. </p><p>Filozof Martin Heidegger smatra da biti sloboda znači prihvatiti svoju smrtnost. A u ovom i sličnim djelima Damien Hirst tjera gledatelja da se suoče sa strahom od smrti i na taj način oslobode.</p><p>Također, za njega je sloboda da se izrazi bez cenzure. Umjetnička sloboda znači mu mogućnost izražavanja i najradikalnijih ideja bez obzira na društvenu prihvatljivost.</p>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/3855020791/f3bf682c5e39456d358190039e99a8d9/Hirst_D__Fizi_ka_nemogu_nost__2.jpg" />
         <pubDate>2025-05-18 06:48:40 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/evagrgic4/rfpn6cqbx7hb4z3y/wish/3455501937</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Jean - Michel Basquiat: Bez naziva (Lubanja), 1981.</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/evagrgic4/rfpn6cqbx7hb4z3y/wish/3455508516</link>
         <description><![CDATA[<p>Basquiatova sloboda ne postoji izvan njegove boli, njegovog identiteta i svijesti o društvenoj nepravdi. Njegove slike su akcija oslobođenja – svaki potez kistom, svaki ispisani tekst, svaka deformirana figura odraz su njegovog pokušaja da ostane autentičan u svijetu koji ga je pokušavao ukalupiti. Njegova umjetnost je bila način da preživi, da progovori i da ne bude zaboravljen. Njegova sloboda nije apstraktan ideal, već egzistencijalna potreba jer biti slobodan znači imati moć da izraziš svoju stvarnost bez maski.</p><p>Egzistencijalistička misao Jean Paul Sartra da pojedinci definiraju vlastitu bit kroz djelovanje može se povezati s Basquiatovim korištenjem umjetnosti kao sredstva  afirmacije slobode i vlastitog smisla.</p><p><br/></p><p>Janjiš i Kapraljević</p>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/3855049857/94d77412771f8e63930d30be25428c8c/basquiat_untitled_1981_1982_2400.jpg" />
         <pubDate>2025-05-18 07:04:24 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/evagrgic4/rfpn6cqbx7hb4z3y/wish/3455508516</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Marina Abramović, Rythm 0, 1974.</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/evagrgic4/rfpn6cqbx7hb4z3y/wish/3455528307</link>
         <description><![CDATA[<p>Za nju sloboda znači izlaganje, ranjivost i preuzimanje potpune odgovornosti za vlastito tijelo i um. Kroz svoje performanse testira granice fizičke i psihičke izdržljivosti jer za nju, tek kad se pomaknu granice, dolazi sloboda.</p><ul><li><p>Ovaj rad prikazuje krajnju ranjivost – odricanje kontrole nad vlastitim tijelom.</p></li><li><p>Prikazuje samopredaju - izazivanje društva da se suoči sa sobom.</p></li><li><p>Performans otkriva koliko brzo sloboda drugoga može postati prijetnja – kako se publika transformira kad nema posljedica.</p></li></ul><p>Po filozofiji egzistencijalizma sloboda dolazi iz izbora i vlastitog autentičnog života, bez bijega od odgovornosti, a performans M. Abramović to provodi, jer njezina umjetnost je čin izbora, život u istini, bez maski, bez iluzija.</p><p>Lara Matajić, Petra Musil</p>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/3855143203/a731a908d26854c990664bb92ff43124/Abramovi__M__Rythm_0_2.jpeg" />
         <pubDate>2025-05-18 07:48:00 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/evagrgic4/rfpn6cqbx7hb4z3y/wish/3455528307</guid>
      </item>
   </channel>
</rss>
