<?xml version="1.0"?>
<rss version="2.0">
   <channel>
      <title>Bibliografija Ive Andrića by Aleksandra Milutinović</title>
      <link>https://padlet.com/strajanis/qkjnytauhqh</link>
      <description>Bibliografija koju je napravio Ognjen Došljak za projekat &quot;E-knjiga daje ti krila&quot;</description>
      <language>en-us</language>
      <pubDate>2017-03-12 13:26:12 UTC</pubDate>
      <lastBuildDate>2017-05-17 04:22:38 UTC</lastBuildDate>
      <webMaster>hello@padlet.com</webMaster>
      <image>
         <url></url>
      </image>
      <item>
         <title>Ivo Andrić, bibliografija</title>
         <author>strajanis</author>
         <link>https://padlet.com/strajanis/qkjnytauhqh/wish/159492140</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="http://izrekeicitati.net/wp-content/uploads/2013/08/citat-Ivo-Andric-002.jpg" />
         <pubDate>2017-03-12 13:28:55 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/strajanis/qkjnytauhqh/wish/159492140</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Prva dela</title>
         <author>strajanis</author>
         <link>https://padlet.com/strajanis/qkjnytauhqh/wish/159492155</link>
         <description><![CDATA[<div> Andrić je u književnost ušao pesmama u prozi "U sumrak" i "Blaga i dobra mesečina" objavljenim u <em>Bosanskoj vili</em> <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/1911">1911</a>. godine. Pred Prvi svetski rat, u junu <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/1914">1914</a>. godine, u zborniku <em>Hrvatska mlada lirika</em> objavljeno je šest Andrićevih pesama u prozi ("Lanjska pjesma", "Strofe u noći", "Tama", "Potonulo", "Jadni nemir" i "Noć crvenih zvijezda"). </div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2017-03-12 13:29:05 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/strajanis/qkjnytauhqh/wish/159492155</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Ex ponto</title>
         <author>strajanis</author>
         <link>https://padlet.com/strajanis/qkjnytauhqh/wish/159492746</link>
         <description><![CDATA[<div> Prvu knjigu stihova u prozi - "Ex Ponto" -Ivo Andrić je objavio <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/1918">1918</a>. godine u Zagrebu, a zbirku "Nemiri" štampao je u Beogradu <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/1920">1920</a>. godine. Njegove lirske pesme koje za života nisu sabrane u knjigu, objavljene su posthumno, <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/1976">1976</a>. godine u Beogradu, pod nazivom "Šta sanjam i šta mi se događa". </div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2017-03-12 13:36:57 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/strajanis/qkjnytauhqh/wish/159492746</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Prva faza</title>
         <author>strajanis</author>
         <link>https://padlet.com/strajanis/qkjnytauhqh/wish/159492858</link>
         <description><![CDATA[<div> U prvoj fazi, koju obeležavaju lirika i pesme u prozi (<em>Ex Ponto</em>, <em>Nemiri</em>), Andrićev je iskaz o svetu obojen ličnim egzistencijalno-spiritualnim traganjem, podstaknutom i lektirom (Kierkegaard). Kritika je podeljena mišljenja o dosezima tih ranih radova: dok srpski kritičar <a href="https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Nikola_Milo%C5%A1evi%C4%87&amp;action=edit&amp;redlink=1">Nikola Milošević</a> u njima gleda vrhunac Andrićevog stvaralaštva, hrvatski književni istoričar, Andrićev zemljak iz srednje Bosne <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Tomislav_Ladan">Tomislav Ladan</a> drži da se radi o nevažnim plačljivim adolescentskim nemirima koji odražavaju piščevu nezrelost i nemaju dublje ni univerzalnije vrednosti. </div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2017-03-12 13:38:47 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/strajanis/qkjnytauhqh/wish/159492858</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Druga faza</title>
         <author>strajanis</author>
         <link>https://padlet.com/strajanis/qkjnytauhqh/wish/159492941</link>
         <description><![CDATA[<div> Druga faza, koja traje do <a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Drugi_svjetski_rat">Drugog svetskoga rata</a>, obeležena je Andrićevim okretanjem pripovedačkoj prozi i, na jezičkom planu, definitivnim prelaskom na srpsku ekavicu (što je u dosta radova stvorilo čudnu mešavinu u kojoj narator piše srpski ekavski, a likovi -često fratri- nekim od jekavskih ili ikavskih dijalekata). Po opštem priznanju, u većini pripovedaka je Andrić "našao sebe", pa je ta zrela faza među umetnički najproduktivnijima, s korpusom najcenjenijih priča. </div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2017-03-12 13:40:22 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/strajanis/qkjnytauhqh/wish/159492941</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Klasične teme i likovi</title>
         <author>strajanis</author>
         <link>https://padlet.com/strajanis/qkjnytauhqh/wish/159493063</link>
         <description><![CDATA[<div> Pisac nije ulazio u književne eksperimente koji su dominirali u to doba, nego je u klasičnoj tradiciji realizma 19. veka, plastičnim opisima oblikovao svoju vizuru Bosne kao razmeđa istoka i zapada, natopljenu iracionalizmom, konfesionalnim animozitetom i emocionalnim erupcijama, ponajviše na erotskom polju. Ličnosti su pripadnici sve četiri etničko-konfesionalne zajednice (Bošnjaci, Jevreji, Hrvati, Srbi - uglavnom prozvani po konfesionalnim, često pežorativnim imenima (Vlasi, Turci)), uz pojave stranaca ili manjina (Židovi, strani činovnici), a vremensko razdoblje pokriva uglavnom 19. vek, ali i prethodne vekove, kao i 20. </div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2017-03-12 13:42:34 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/strajanis/qkjnytauhqh/wish/159493063</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Treća faza</title>
         <author>strajanis</author>
         <link>https://padlet.com/strajanis/qkjnytauhqh/wish/159493254</link>
         <description><![CDATA[<div> Treća faza je obeležena opsežnijim delima, romanima <em>Na Drini Ćuprija</em>, <em>Travnička hronika</em>, <em>Gospođica</em> i nedovršenim delom <em>Omerpaša Latas</em>, kao i najznačajnijim ostvarenjem toga razdoblja, pripovetkom <em>Prokleta avlija</em>. Uz izuzetak <em>Gospođice</em>, realističkog psihološkog romana smeštenog u srpsku palanačku sredinu, ostala dela su uglavnom locirana u Bosni, u prošlost ili u narativni spoj prošlosti i sadašnjosti. </div>]]></description>
         <enclosure url="http://images.news-bar.hr/foto/4612/andric__large.jpg" />
         <pubDate>2017-03-12 13:43:35 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/strajanis/qkjnytauhqh/wish/159493254</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Romanopisac</title>
         <author>strajanis</author>
         <link>https://padlet.com/strajanis/qkjnytauhqh/wish/159493423</link>
         <description><![CDATA[<div> Ocena Andrića kao romanopisca daleko je od jednoznačne: po nekima je pisac, na zasadama franjevačkih letopisa i spore, sentencama protkane naracije, uspeo da kreira upečatljiv svet "orijenta u Evropi"; po drugima je Andrić autentični autor kraćega daha, poput Čehova, pa je najbolji u novelama i pripovetkama, dok mu odriču vrednost postignuća u većim kompozicijama. Bilo kako bilo, Andrić je u svetu uglavnom poznat po svoja dva romana, <em>Na Drini ćuprija</em> i <em>Travnička hronika</em> (prvi je pisan tokom Drugog svetskog rata u Beogradu). </div>]]></description>
         <enclosure url="http://studentski.hr/system/pictures/images/4/original/d0154e0b39d1fbddb8c2edd5413e014c237846c4.jpg?1475916901" />
         <pubDate>2017-03-12 13:46:13 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/strajanis/qkjnytauhqh/wish/159493423</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Likovi</title>
         <author>strajanis</author>
         <link>https://padlet.com/strajanis/qkjnytauhqh/wish/159493511</link>
         <description><![CDATA[<div> Piščevo se pripovedanje u navedenim delima odlikuje se: uverljivo dočaranom atmosferom, upečatljivim opisima okoline i ponašanja, no ne i psihološkim poniranjem - većina je Andrićevih likova (osim franjevaca) gonjena biološkim imperativima i determinizmom u ponašanju koji podseća na naturalističku školu 19. stoljeća. Osim tih dela, autor je objavio i niz pripovedaka, putopisne i eseističke proze, te verovatno najbolje delo kasne faze, zbirku aforističkih zapisa <em>Znakovi pored puta</em> (posthumno izdane), nesporno jednu od svojih najvrednijih knjiga. </div>]]></description>
         <enclosure url="http://arhiva.alo.rs/resources/img/09-10-2012/single_news/57346-ivo-andric01-ras-foto-rajko-ristic.jpg" />
         <pubDate>2017-03-12 13:47:27 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/strajanis/qkjnytauhqh/wish/159493511</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>strajanis</author>
         <link>https://padlet.com/strajanis/qkjnytauhqh/wish/159494276</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="http://ivoandric.no/images/ivo-andric.jpg" />
         <pubDate>2017-03-12 13:58:29 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/strajanis/qkjnytauhqh/wish/159494276</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>strajanis</author>
         <link>https://padlet.com/strajanis/qkjnytauhqh/wish/159494324</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="http://static.ba.n1info.com/Picture/19867/jpeg/aa_picture_20150313_4766711_high.jpg" />
         <pubDate>2017-03-12 13:59:18 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/strajanis/qkjnytauhqh/wish/159494324</guid>
      </item>
   </channel>
</rss>
