Uredništvo 

U vrijeme globalne krize i pandemije prouzrokovane korona virusom (COVID-19) suočili smo se sa situacijom koja je za sve nas potpuno nova, nepoznata i koja je donijela brojne izazove. Našim učenicima se promijenilo puno toga: škola od kuće i online nastava, ograničenje kretanja i izlazaka, zabrana fizičkog druženja s vršnjacima i prijateljima, nemogućnost odlaska u posjete djedi i baki, rodbini, nemogućnost uživanja u slobodnim aktivnostima i trenizima.

S obzirom na navedeno kod djece su se javljali različiti osjećaji vezani za novonastale okolnosti od straha, tuge, ljutnje do tjeskobe, zabrinutosti ili pak ravnodušnosti i bezvoljnosti. Neka djeca nisu primijetila veće i značajnije promjene dok se kod neke pojavila pretjerana zabrinutosti za vlastito zdravlje i zdravlje bližnjih, razdražljivost, svadljivost, nemotiviranost za rad i ispunjenje školskih i kućanskih obaveza, manjak koncentracije, gubitak apetita, nesanica ili pretjerana pospanost, negativne misli, psihosomatske tegobe (najčešće glavobolje) i sl. Sve navedeno je normalno te postoji izreka da je u kriznim stanjima „svaka nenormalna reakcija na nenormalnu situaciju – normalna“. 

Reakcije djece mogu se razlikovati ovisno o dobi djeteta, karakteristikama osobnosti, razvijenim mehanizmima suočavanja sa stresom kao i s obzirom na stupanj podrške koju dijete ima u obitelji i u okolini. Pokazalo se da o roditeljskim reakcijama i načinu nošenja sa stresom uvelike ovisi način na koji će djeca doživjeti ovu situaciju i kako će se njome nositi. Djeca se u svojoj obitelji trebaju osjećati zaštićeno i sigurno, a ako je roditelj pretjerano zabrinut i anksiozan, veća je vjerojatnost da će biti i dijete. S druge strane, nije dobro negirati osjećaje ili ih umanjivati. Pokazujući vlastite emocije pred djecom, roditelji modeliraju kako se izražavaju emocije te kako se s njima nositi, na koji način se umiriti i postići da se osjećamo bolje.

Roditelji su se također tijekom pandemije suočili s raznim problemima i teškoćama. Briga za vlastito zdravlje i zdravlje svoje obitelji, samoizolacije i bolesti, gubitak posla ili nesigurnost vezana za posao, neizvjesnost, briga za vlastite roditelje starije životne dobi, briga za školsko postignuće i pomoć djeci u organizaciji i učenju tijekom online nastave, samo su neki od izazova. Stoga su često bili u dilemi kako pomoći djeci, kako im osigurati nesmetan rast i razvoju u novonastalim uvjetima te kako ih motivirati za učenje u online okruženju.  

-        Iskren razgovor s djetetom i objašnjavanje situacije na način prikladan dobi djeteta, slušanje djeteta i odgovoranje na njegova pitanja, bez zastrašivanja i skrivanja informacija od djeteta jer djeca lako mogu zaključiti da je situacija još gora nego što uistinu jest

-        Slušanje samo provjerenih infomacija i ograničenje informiranja putem medija na maksimalno dva puta dnevno

-        Objašnjenje djetetu što može napraviti kako bi zaštitilo sebe i druge, naglašavanje važnost održavanja osobne higijene, pranja ruku, zdrave pehrane, dovoljno sna i socijalnog distanciranja

-        Pomaganje djetetu u stvaranju dnevne rutine, koja umiruje i daje osjećaj predvidljivosti. Pomaganje djetetu u strukturiranju dana i rješavanju školskih  zadataka (osiguravanje mirnog kutka za učenje, pomoć u organizaciji oko učenja i sl.)

-        Zadržavanje nadzora nad gledanjem TV programa, korištenjem interneta i društvenih mreža koliko god je to moguće, kako bi se izbjeglo izlaganje djeteta uzemirujućim sadržajima i netočnim informacijama

-        Zajedničko osmišljavanje slobodnog vremena kroz zajedničke aktivnosti: društvene igre, razgovor, slušanje glazbe, čitanje, vježbanje, hobije 

-        Poticanje zdravih navika i fizičke aktivnosti - u stanu kroz zajedničko vježbanje, igru, natjecanje, zabavne poligone, a s popuštanjem mjera što više boravka na otvorenom, u prirodi, sport.

-        Podržavanje djeteta u održavanju socijalnih odnosa i druženju s prijateljima putem različitih oblika digitalnih tehnologija

                                                                                                                       

Iako je online nastava u početku bila dobro prihvaćena od strane učenika (pogotovo viših razreda) vrlo brzo su se uvidjeli problemi ovakvog načina učenja i poučavanja. Prije svega, online učenje zahtjeva veći stupanj kognitivnog (misaonog) angažmana, veću odgovornost i autonomiju djeteta u smislu organizacije učenja, samokontrole i samoregulacije učenja. Dijete samo izabire kada i što učiti, koliko dugo i na koji način, a u okruženju vlastitog doma, uz veću izloženost različitim distraktorima (mobiteli, internet, igrice, braća i sestre, obiteljska dinamaika i sl.) i smanjenim nadzorom od strane nastavnika i roditelja, djeci je bilo teže započeti učiti te u učenju ustrajati.  Nadalje, iako su se nastavnici trudili gradivo učiniti što razumljivijim i zanimljivijim učenicima, pojavili su se problemi kako motivirati učenike na učenje, kako ih potaknuti na rad te na koji način adekvatno provjeriti usvajanje znanja i razumijevanje gradiva kod učenika. 

Ono što su naši učenici pohvalili kod nastave na daljinu je dobra komunikacija s učiteljima koji su bili uvijek dostupni i spremni dodatno pojasniti gradivo i zadatke. Nekim učenicima se jako svidjelo to što su mogli biti samostalni u radu i sami organizirati svoje vrijeme, te učiti samostalno, otkrivanjem i istraživanjem. Kao pozitivno, navodili su i to da nastava obično kraće traje nego u učionici, manje je stresa i pritiska, nema učenika koji ometaju rad.  Najviše im se sviđala kombinacija zadataka u virtualnoj učionici i nastave „uživo“ putem Zooma.

Kao nedostatke online nastave učenici su najčešće navodili previše zadataka i dnevnih obaveza, jako puno pisanog materijala u virtualnim učionicama, teškoće pri razumijevanju gradiva, teškoće prilikom korištenja novih računalnih alata i programa te pojačan stres prilikom pisanja online testova i usmenog ispitivanja putem videopoziva. 

 

Vezano za emocionalno stanje učenika, više od polovine naših učenika procjenjuje da se tijekom online nastave osjećala umorno i iscrpljeno. Djevojčice su se često ili vrlo često osjećale nervozno i tužno te su češće tražile pomoć stručne službe u nošenju s poteškoćama.  Bile su pojačano zabrinute i za školski uspjeh te za „rupe u znanju“ kad se vrate nazad u učionice. Dječake je najviše smetalo to što se nisu mogli baviti željenim aktivnostima i treninzima u slobodno vrijeme. 

Općenito, učenici procjenjuju da im je najteže bilo to što se nisu mogli družiti s prijateljima uživo, a što je izrazito važno za njihov emocionalni i socijalni razvoj.

S obzirom na sve navedeno, odgovornost je na svima nama da djecu ohrabrimo, razumijemo te im pružimo podršku, posebice u vremenima krize.  Ono što možemo je svojim primjerom pokazati kako se uspješno nositi s novim okolnostima, hrabro, optimistično i strpljivo, zadržavajući optimizam, te usmjeravajući misli na sve pozitivne aspekte situacije koja nas je snašla. 

„Kinezi koriste dvije riječi za riječ kriza: wei = rizik, opasnost i ji = prilika, mogućnost. Upravo to možda najslikovitije objašnjava zašto ćete od psihologa čuti da je „Kriza i šansa.“, šansa da iz nje izađemo bolji i snažniji nego što smo bili. Kao ljudi solidarniji, kao obitelj povezaniji, kao djeca sigurniji u sebe i s nekim novim vještinama za nošenje s nedaćama i teškim trenucima u životu. Kriza nam pomaže odrasti.“ (L.Arambašić)

 

Tamara Bernobić, psihologinja

Udaljenost, usamljenost, dosada. Možda je noć postala novi dan. Možda je Internet ona prava stvarnost jer u pravoj stvarnosti gotovo nema ničega – moja soba, prazne ulice, zatvorena kina, zaključana igrališta. Šećem se po stanu, a roditelji stalno nešto zapitkuju. Vraćam se u svoju sobu. Opet soba. Danas sam se probudila rano, prije 11 sati pa otvaram laptop, rješavam kvizove, uploadam zadaću, a jedini glas koji čujem je glas moje profesorice koja razgovijetnim, umirujućim tonom objašnjava novu lekciju. A možda i nije nova, možda je to lekcija od prošlog tjedna. Ah, ali kao da je važno. Konačno stiže večer, odlazim u svoju sobu, palim internet i konačno sam tu među svojim prijateljima. Neke nove smiješne fore, zabavni video, i novi status zaslužili su like. Nova glazba, chat i smijeh. Nisam ni primijetila, a već je prošlo 2 ujutro. Pa već je novi dan. Da, još jedan korona, „online“ dan.   

Možda sam malo pretjerala s ovakvim prikazom katastrofe kao iz nekog ZF filma. Ipak, pandemijska magla koja se spustila na nas izoštrila nam je osjetila i naučila nas nekim novim stvarima. Objašnjenja moje profesorice, pregledna prezentacija i simpatičan kviz stvarno su bolji od onog pisanja po ploči. Sažeti „online“ ispiti kao da su izvukli ono najvažnije iz nepreglednih i često dosadnih tekstova u udžbeniku koji sadrže i dosta nevažnih podataka i nekakvih datuma koje i tako nitko ne pamti.  Zanimljivi kvizovi i simpatični, poučni video uradci zaslužuju da ih se pogleda i više puta. Kratak i zanimljiv „online“ sat koji odmah čini važne stvari jasnima.

I kada se raziđe ova pandemijska magla, možda će ostaviti školu još i boljom. Gradivo koje je prikazano i objašnjeno na moderan i brz način i zadaća koja je brzo napisana važni su, jer onda dolazi onaj drugi dio dana koji nam svima nedostaje. Taj dio dana zove se sloboda: slobodne aktivnosti, glazba, ples, odlazak u planetarij, tenis, plivanje, skate, vožnja biciklom i odlazak u prirodu. To je ono što nas čini posebnim i sretnim, sretnim učenicima u sretnoj školi. 

 

Eva Kranjčević 8.c

Bez sumnje, virtualna nastava ima puno mana. Za početak, potrebno je biti pred ekranima po cijele dane, što nije zdravo. Učitelji također moraju izrađivati sadržaje za takvu nastavu i biti pred ekranima. Učenici takvom nastavom puno teže uče jer im učitelji ne mogu uživo objasniti gradivo. Puno je lakše kada oni uživo objašnjavaju, nego kada učenici samostalno iščitavaju udžbenike i priručnike. Roditelji im mogu pomoći s gradivom, no oni nisu učitelji. Roditelj nije educiran za prenošenje znanja, a neki roditelji možda i sami ne razumiju gradivo, niti ga moraju razumjeti. Osim toga, mnogim učenicima nedostaju njihovi kolege. Rijetko ih viđaju jer se sve odvija od kuće. Ne treba zaboraviti ni socijalno ugrožene ili manje imućne obitelji kojima bi problem mogao biti trošak pokućnoga interneta. 

Bilo kako bilo, nastava na daljinu ima i svojih vrlina, osim, razumljivo, epidemiološkoga argumenta. Prva i najočitija sa stajališta učenika je – ne treba ustajati tako rano. Učenici se mogu ustati i riješiti zadatke kada žele, nema „gubljenja vremena“. Umjesto da svi budu u školi po šest sati, mogu vrijeme rasporediti kako žele. Ugodnije je biti u toplini svoga doma, nego u neudobnim školskim klupama. Oni malo proždrljiviji mogu jesti i sudjelovati u nastavi istodobno. Učenici su također pod manjim pritiskom i stresom. Kviz za ocjenu puno je lakše riješiti negoli veliku pisanu provjeru uživo. Postoje i introvertni učenici kojima kolege smetaju i živciraju ih pa im je takva nastava odmor od njih. 

Iako ima svojih protivnika, nastava na daljinu nikako nije nužno zlo.  U ovoj epidemiji, ona je prava stvar zato jer se tako prijenos virusa smanjuje i lakše se bori protiv njega. Naravno, ona ima i svojih mana, kao što ih ima i standardna nastava.

Krešimir Bravić, 8.b

Vjerujem da se većini učenika u početku svidjela pomisao na nastavu kojoj mogu pristupiti kada god žele. Bilo je zanimljivo ne ustajati se rano i ostajati kod kuće. Činilo se zanimljivim fotografirati zadaće i biti pred računalom cijeli dan. Nastava na daljinu nam je definitivno smanjila stres. Međutim, ubrzo su postali vidljivi nedostatci.

Na nastavu se treba prijaviti u osam sati ujutro. To ne ostavlja vremena za ljenčarenje i izležavanje. Bilježe se izostanci. Nastava se održava u stvarnom vremenu. Zadatci stižu tijekom cijeloga dana. Ne zna se do kada traje nastava i kada je slobodno vrijeme. Treba nadoknaditi sve što nismo odradili. Teško je organizirati se. Učenici sami čitaju zadatke i nemaju se kome obratiti za pojašnjenje i pomoć. U trenutku rješavanja zadatka, učitelji nam nisu dostupni. Pojedini učitelji ne odgovaraju na poruke. Ne znamo je li zadaća točna ili pogrešna. Postaje jasno da nismo svi tako informatički pismeni koliko smo mislili. Pojedini učenici ne znaju pristupiti satu na ZOOM-u. Izostaje zvuk, gubi se slika. Ispiti se pišu u određeno vrijeme i strahujem da će nestati struje ili interneta. Prije nisam trebao brinuti o tome. Razmišljam kako je učenicima čiji roditelji ne mogu priuštiti računalo ili internet. Zanči li to da je nastavom na daljinu ugroženo njihovo pravo na školovanje? Školsku je ploču zamijenio ekran. Pisane su obavijesti zamijenile učitelje. Nema druženja i tjelesnih aktivnosti. Roditelji pokušavaju biti učitelji i pomagati svojoj djeci. Nekima roditelji pišu zadaće i zaslužuju odlične ocjene. Učitelj ne može provjeriti ni biti siguran je li to tako. Varanja na ispitima su moguća, a teško ih je dokazati. Nema načina da budemo aktivni na satu.

Dobro je da postoji nastava na daljinu. Ona omogućuje kakvo-takvo obrazovanje. Ona je nužna u uvjetima zaraze i bilo bi dobro da ostane i zaživi kao dopuna nastavi uživo, ali nije jednako vrijedna i ne može u potpunosti zamijeniti nastavu uživo zato što je riječ učitelja nezamjenjiva.

Ivan Padjen, 8.b

Dea Bukvić Bolanča, učiteljica HJ

Antun Bokan Hernaut, 5.b

Dea Bukvić Bolanča, učiteljica HJ

Danica Kovačić, prof. i Barbara Ban, prof.

Hrvatskom glagoljicom je u proteklom tisućljeću stvoreno tisuće spomenika, a njome se služilo više slavenskih naroda i jedini narod koji se nastavlja njome i aktivno koristiti. Na glagoljici su tiskane prve hrvatske riječi, pisan je prvi hrvatski zakon, prva hrvatska knjiga i prva hrvatska početnica. 

Učenici su istražili povijesni okvir nastanka glagoljice (vrijeme i prostor), tehničke strane pisma na glagoljici (glagoljska slova, vrste glagoljice, glagoljica na tipkovnici), zemljopisnu rasprostranjenost i reprezentativne spomenike glagoljice (prostor djelovanje Konstantina i Metoda i njihovih učenika, rasprostranjenost glagoljice u susjednim zemljama, reprezentativni spomenici), likovno predstavljanje u različitim likovnim tehnikama i izradu Kahoot kviza znanja i ppt prezentacije koja je objavljena i na web stranicama škole.

Mentori učenika u školskom projektu Pišemo glagoljicom bili su: Dea Bukvić Bolanča, prof., Ivana Dužević, prof., Leona Lempl, prof. i Vesna Slaviček, prof.

Zbog pandemije, nažalost, nismo bili u mogućnosti putovati i posjetiti partnerske škole. Smanjili smo broj planiranih aktivnosti, a trajanje projekta produljili za godinu dana. Veselimo se jeseni i nadamo se da ćemo ga u naredne dvije školske godine uspjeti realizirati. Više o samom projektu, možete saznati na službenoj web stranici   www.seeforbetterlife.weebly.com

Ivana Barbarić, prof.

Borna Bujan, 2.a 

Dvije ekipe učenica i učenika 3. i 4. razreda u konkurenciji od 48 ekipa natjecale su se u kategoriji Piko. Ekipu „Pomer“ činile su cure: Sara Horvat, Viktorija Jadro (3. razred), Ida Tommasini i Helena Knežević (4. razred) i osvojile 3. mjesto, a ekipu „Polje Ćepić“ činili su dečki: Dominic Gijačić, Marin Sorola (3. razred) i Andrej Jelača, Šime Iskra (4. razred) i osvojili 8. mjesto.

U konkurenciji od 68 ekipa u kategoriji Mikro za učenike 5. i 6. razreda natjecale su se također dvije ekipe. Ekipu „Draguć“ činili su: Ivan Terzić, Erik Ćosić (5. razred), Sebastian Mušura i Filip Šuša (6. razred), mentorice: Violeta Odorčić i Danica Kovačić i osvojili 22. mjesto, a ekipu „Kirmenjak“ činili su: Luka Milani, Josip Laginja (5. razred), Jakov Jurin i Rene Matijević, mentorice: Violeta Odorčić i Barbara Ban i osvojili 38. mjesto.

U kategoriji Mega za učenike 7. i 8. razreda ukupno je bilo 37 ekipa, a naša ekipa pod imenom „Eufrazijeva bazilika“, u sastavu: Dan Roviš, Marin Čupić (7. razred), Judita Jurin i Lana Milani (8. razred), mentorice: Barbara Ban, Danica Kovačić i Nensi Lučić Kinkela, osvojila je 1. mjesto. Svim učenicima i mentorima čestitamo!

Medalje i darove uručio im je ravnatelj naše škole, mr. sc.  Ivan Vukić. Ravnatelj je održao motivacijski govor isprativši učenike koji su na kraju osnovnoškolskog obrazovanja.

Istaknuo je kako znanje vodi  uspjehu i kako će se rad, trud i ulaganje u sebe  uvijek isplatiti.

 

Marija Jurin, uč. RN

 U kategoriji 4. razreda, 1. mjesto osvojio je  Andrej Jelača, 2. mjesto Helena Knežević (mentorica Ana Baretić), a 3. mjesto Leonarda Pranjić (mentorica Mirjana Perušić).

U kategoriji 5. razreda, 1. mjesto osvojio je  Ivan Terzić (mentorica Violeta Odorčić), 2. mjesto Noemi Tambolaš, a 3. mjesto Eliza Spajić (mentorica Barbara Ban).

U kategoriji 6. razreda, 1. mjesto osvojio je  Rene Matijević, 2. mjesto Neva Roviš (mentorica Violeta Odorčić), a 3. mjesto Sebastian Mušura (mentorica Danica Kovačić).

U kategoriji 7. razreda, 1. mjesto osvojio je  Dan Roviš (mentorica Danica Kovačić), 2. mjesto Adrian Vrčić , a 3. mjesto Teo Vukorepa (mentorica Barbara Ban).

U kategoriji 8. razreda, 1. mjesto osvojila je  Lana Milani, 2. mjesto Nikolina Lukić, a 3. mjesto Judita Jurin (mentorica Nensi Lučić Kinkela).

Učenici: Andrej Jelača, Ivan Terzić, Noemi Tambolaš, Eliza Spajić i Lana Milani pozvani su na Županijsko natjecanje iz matematike koje će se održati 29. ožujka 2021. u osnovnoj školi "Gornja Vežica".

Županijsko natjecanje održano je 29.03.2020. u školi. Pozvani su sljedeći učenici: 

Andrej Jelača (4.b) – osvojeno 11. mjesto, mentorica Ana Baretić, 

Ivan Terzić (5.a) – osvojeno 10. mjesto, mentorica Violeta Odorčić, Eliza Spajić (5.b) – osvojeno 16. mjesto i Noemi Tambolaš (5.b) – osvojeno 25. mjesto, mentorica Barbara Ban,

Lana Milani (8.b) – osvojeno 2. mjesto, mentorica Nensi Lučić Kinkela.

Učenica Lana Milani pozvana je na državno natjecanje iz matematike. Državno natjecanje održalo se 11. svibnja 2021. Lana Milani dobila je 3. nagradu te je time ostvarila mogućnost sudjelovanja na Hrvatskoj juniorskoj matematičkoj olimpijadi koja se održala 31. svibnja 2021. na Prirodoslovno – matematičkom fakultetu u Zagrebu. Među konkurencijom od 17 natjecatelja, Lana je osvojila 1. mjesto i time ušla u ekipu za Balkansku juniorsku matematičku olimpijadu.

 

Nensi Lučić-Kinkela, prof.

Predstavljamo ukupne rezultate nakon četiri kola MAT lige u školskoj corona godini 2020./2021.

8. razred: Judita Jurin i Lana Milani dijele drugo mjesto s Osnovnom školom Horvati iz Zagreba. Osvojile su izvrsno 2. mjesto od ukupno 101 para sa 1040 bodova. Mentorica Nensi Lučić Kinkela.

7. razred: Marin Čupić (7. d) i Dan Roviš (7. b) zauzeli su odlično 17. mjesto od 132 para. U četiri kola ostvarili su 582 boda.  Mentorice Barbara Ban i Danica Kovačić.

6. razred: U konkurenciji od 171 para učenice 6. b, Sara Bilen i Marija Terzić ostvarile su 50. mjesto. Mentorica Nensi Lučić Kinkela.

Sebastian Mušura i Filip Šuša, učenici 6. c iako u dva kola nisu sudjelovali, ostvarili su 123. mjesto. Mentorica Danica Kovačić.

Parovi u 6. d su se mijenjali. Neva Roviš, Jakov Jurin, Rene Matijević i Katarina Miškulin bez sudjelovanja u zadnjem kolu ostvarili su ostvarili su 492 boda i osvojili su 47. mjesto. Mentorica Violeta Odorčić.

5. razred: Josip Laginja i Luka Milani, učenici 5. b razreda, ostvarili su 34. mjesto sa 746 bodova od čak 244 para. Mentorica Barbara Ban.

4. razred: Učenici 4. b razreda Andrej Jelača, Šime Iskra, Petar Sardelić i učenice 4. b razreda Ida Tommasini, Helena Knežević, Leona Kružić i Nika Popović izmjenjivali su se kroz četiri kola lige. Prva skupina ostvarila je 848 bodova 23. mjesto, a druga ih prati u stopu na 29. mjestu sa 778 bodova od ukupna 241 para. Mentorica Ana Baretić.

3. razred: Ivano Kožul, Ivan Laginja, Dominic, Giačić, Marin Sorola i Frane Šimundić izmjenjivali su se kroz četiri kola i za ekipu dječaka ostvarili su 466 bodva što je 41. mjesto od 177 parova.

Sara Horvat i Viktorija Jadro su na ponosnom 17. mjestu, također od 177 parova, sa osvojenih 608 bodova. Mentorica Marija Jurin.

Svim učenicima i mentorima od srca čestitamo!

U listopadu 2020. godine održano je odgođeno Međunarodno natjecanje „Klokan bez granica“ za 2019./2020. školsku godinu. Na njemu su sudjelovali učenici od 2. do 8. razreda. Naši učenici postigli su zapažene rezultate, a dvadeset učenika ostvarilo je 10% najboljih rezultata. To su: Ema Kuzma, River Guščić i Ivano Kožul (kategorija Pčelice), Andrej Jelača, Helena Knežević i Damjan Perković (kategorija Leptirići), Leona Anđelić, Sebastian Mušura; Luka Milani, Ema Peruško, Josip Laginja, Filip Šuša, Rene Matijević i Marija Terzić (kategorija Ecolier) te Luka Buchich, Lana Milani, Daniel Cutvarić, Judita Jurin, Dan Roviš i Emanuel Cutvarić (kategorija Benjamin).

S ponosom ističemo kako je već treću godinu zaredom naša škola osvojila 1. mjesto na državnom natječaju za školske knjižnice „Stvarajmo e-kreativno“. Cilj projekta jest popularizacija uporabe e-alata pri izradi školskih projekata, prezentacija, inetraktivnih priča, audio-vizualnih slikovnica i sličinih sadržaja.

Projekt OŠ Srdoči nazvan je „Klikom po Hrvatskoj“, a natjecao se u kategoriji interaktivne priče. Knjižničarka škole i spiritus movens projekta ističe kako je projekt inspiriran situacijom u svijetu izazvanom pandemijom, zbog koje već preko godinu dana nismo u mogućnosti putovati, družiti se, živjeti normalnim životom. U predgovoru je istaknuto da su se učenici 3.-8. razreda uključili u raznovrstan, gotovo cjelogodišnji istraživačko – kreativni rad upoznavanja i predstavljanja svoje domovine nekim alternativnim načinima, a rezultat su literarni radovi, pejzaži, portreti znamenitih hrvatskih lica te naročito velik broj autorskih plakata nastalih pretežno grupnim radom prilikom istraživanja raznih izvora informacija u knjižnici ili pretraživanjem internetskih izvora.

Ovogodišnje mentorice učenicima bile su kolegice Ana Babić, Dea Bukvić Bolanča, Irena Ritterman, Antonija Strika, (HJ) te Ana Baretić, Marija Jurin, Jadranka Kolarić, Mirjana Perušić i Petra Vraneković (RN); u glazbenom dijelu priče s učenicima PN se angažirala Josipa Dužić (GK), a pri samom stvaranju završnog proizvoda, već tradicionalno, Leona Lempl (INF) te Biserka Kulišić i Nensi Čargonja Košuta, školske knjižničarke. Svečana dodjela nagrada i priznanja održana je na manifestaciji Knjižna booka u Zagrebu 10. lipnja.

 

Erika Pleše, učenica 8.d razreda, napisala je jedan od pet najboljih putopisa prema mišljenju povjerenstva 8. natječaja za najljepši dječji putopis Putositnice.

U zbirku nagrađenih putopisa, uz njezin putopis o Rijeci, uvršten je i rad još jednog učenika 8.d razreda Nike Vukovića kao posebno pohvaljen putopis. Niko je opisao Vikend u Mekinjaru. 

Mentorica nagrađenih učenika bila je profesorica Irena Ritterman.

Učenici, učitelji i roditelji uključili su se u obilježavanje Medijskoga dana u organizaciji Djece medija. Roditelji su slušali predavanje izv. prof. dr. sc. Igora Kanižaja i ocijenili ga iznimno korisnim, a za učenike je predavanje pripremila Ivana Folo, mag. comm. Učiteljima je o izazovima virtualnoga svijeta izlagao prof. dr. sc. Daniel Labaš. Svi su webinari bili namijenjeni prevenciji i suzbijanju elektroničkoga nasilja među djecom. 

Cilj je projekta ,,Odrastanje bez (e)nasilja - pravo svakog djeteta" da djeca nauče prepoznati prednosti i prijetnje koje donosi korištenje novih medija, da primijene načine zaštite na internetu i društvenim mrežama, osobito na društvenim mrežama i komunikacijskim kanalima koje najčešće rabe (Snapchat, Instagram, Facebook i drugi) te nauče kome se mogu obratiti u slučaju zloporabe. Također, upozorava se na međuvršnjačko (elektroničko) nasilje koje je najučestalija vrsta nasilja među djecom.  

Potporu projektu pružilo je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Irena Ritterman, prof. 

6. b razred ove je godine odlučio kao završni projekt za Trening životnih vještina snimiti kratki film o ljutnji i situacijama u kojima se ljutimo. Film simboličnog naziva "Kad ti pukne film" prikazuje moguće situacije u kojima ljudi najčešće doživljavaju emociju ljutnje. Sniman je na nekoliko lokacija u naselju Srdoči te u samoj školi.

Scenarij i režija djelo su svih učenika 6.b razreda.

Filmskom montažom pozabavila se Ema Peruško, odabirom glazbe Maro Bratonja, odjećom Nika Šimundić, a rekvizitima i scenografijom Ema Mujakić.

Poruka 6.b razreda je da treba zadržati kontrolu u svakoj situaciji kako bismo lakše ostvarili svoj cilj!

Filmovi iz programa „Škole u kinu“ filmski opismenjuju osnovnoškolce te „bruse“ njihov filmski i umjetnički ukus. Svojom kvalitetom i životnom tematikom oplemenjuju naše učenike koji su izloženi uglavnom filmskim uspješnicama upitne kvalitete koje su medijski zastupljenije i popularnije od ovih europskih filmskih uradaka čiju je kvalitetu struka prepoznala i nagradila. 

U nastavku pročitajte prikaze filma Moj brat lovi dinosaure (2019.) redatelja Stefana Cipanija koje su napisale učenice Judita Jurin (8.b) i Lorena Smojver (8.c) . Pročitajte također dojmove učenika 8.d razreda nakon gledanja Cipanijeva filma te filma Moje neobično ljeto s Tess (2019.) redatelja Stevena Wouterlooda.

Učenici su s radošću prihvatili sudjelovanje u projektu te svojom kreativnošću iskazali podršku Petrinji, a vedrim bojama poslali poruku kako nakon kiše uvijek dolazi sunce.

Ovim putem želimo zahvaliti svim srdočkim učenicima i roditeljima koji su još jednom pokazali kako imaju veliko srce i znaju prepoznati trenutak kada je pomoć najpotrebnija.

Dragi učenici i roditelji, od srca vam hvala što ste učenike i djelatnike Prve osnovne škole Petrinja približili njihovome cilju za 3294 koraka.

Vjeroučitelji Zrinka Terzić, Boris Barbarić i učiteljica na zamjeni Lucija Anić

I ove se godine škola Srdoči uključila u humanitarnu akciju Hrvatska Crvenoga križa „Solidarnost na djelu 2020.“ pod motom „Ne dvoji, za drugog izdvoji.“ Ni otežana društvena stvarnost prožeta epidemiološkim mjerama nije spriječila učenike, njihove roditelje i učitelje da sudjeluju u akciji i time pokažu osjetljivost prema najugroženijima u Republici Hrvatskoj. Prikupljeno je 800 kn i uplaćeno na račun Hrvatskoga Crvenoga križa. Hvala svima!

Zrinka Terzić

Kada su završili proljetni praznici stabljike su već nosile listove okrenute Suncu. Uz prozore naše učionice rasle su mlade biljke. Rasle i razvijale se, možda su i učile zajedno s nama. Kada su se iz cvjetova razvile mahunice male ruke trećaša su ih mazile.

Došlo je vrijeme kada su listovi počeli žutjeti, a mahune bile spremne za branje. Ruke naše vrijedne kuharice su nam ih vratile skuhane i začinjene solju i maslinovim uljem. 

Bilo je to slađe i ukusnije od ijedne grickalice. Jeli smo plodove naših ruku.

Eko skupina 3.d

Pandemija koronavirusa dokazala nam je još jednom kako su zdravlje ljudi i planeta međusobno povezani.

Što mogu učiniti u svom okruženju?

Učenici naše škole su svojim stjecanja znanja, vrijednosti i stavova o važnosti prirode, o ljepoti prirode, ovisnosti čovjeka o prirodi, obilježili Dan planeta Zemlje. Od najmlađih skupina produženog boravka, preko osviještenih trećaša do pravih ekologa sedmaša.

Grupni radovi učenika u produženom boravku, individualni radovi učenika u razrednoj nastavi, pokusi učenika trećih i šestih razreda, drugaši u čišćenju okoliša škole, određivanje ekološkog otiska učenika predmetne nastave i smišljanje strategija za njegovo smanjenje, briga sedmaša o voćkama u školskom vrtu, dokazi su to da se znanje temeljito usvaja i vještine odgovorno treniraju.

Hvala svima, učenicima i učiteljicama, koji su doprinijeli obilježavanju Dana planeta Zemlje, dan kada se podsjećamo kako svi mi svakodnevno možemo i malim promjenama u postupanju prema okolišu učiniti veliku stvar za pomoć očuvanju našeg planeta.

Marija Jurin, učiteljica

Kada sam počela trenirati tenis, imala sam svega pet godina i mislila sam da će mi to biti samo još jedan od hobija, ali samo par treninga kasnije znala sam da sam se zaljubila i da je to sport koji će mi promijeniti život.

 

Gledajući muški tenis moj uzor je definitivno Rafael Nadal od njega sam puno naučila o tome kako se moram boriti do zadnje lopte, a kod ženskog tenisa uzor mi je Simona Halep od nje sam naučila da nema čarobnog štapića koji će mi pomoći u teškim situacijama nego samo trebam pokušavati dok ne uspijem.

Kako izgleda jedna tvoj dan? Trenutačno se pripremaš za Olimpijadu. Na koji način?

Moj dan je uvijek jako uzbudljivi pun novih avantura, započinje dizanjem ujutro i doručkovanjem, nakon toga jutarnji trening od dva sata, poslije treninga ručam i odlazim na sljedeći trening, navečer se istuširam i večeram i odlazim spavati. Imam neke svoje rituale koje uvijek radim prije turnira, ali naravno i treniram kako bih bila spremna fizički za mečeve. Osim fizičkog pripremanja tu su i psihičke pripreme(fokusiranje, želja za pobjedom…).

Hranim se dosta zdravo i imam nutricionisticu koja mi sastavlja prehranu koja meni najviše odgovara.

Na mojim putovanjima skoro uvijek ide moj trener i jedan od roditelja. Oni su mi stvarno velika podrška i uvijek su tu za mene. 

Dosta sam organizirana osoba pa za sve imam vremena, jedino što druženja s prijateljima ima sve manje, ali ako želim biti najbolja tu su i odricanja.

 

U školi trenutno rješavam sve onilne ima super profesore koji mi izlaze u susret kako bih rješila sve zaostatke

Na sve uspjehe sam jako ponosna i svi su tražili puno truda, ali izdvojila bih da sam bila četverostruka prvakinja u Hrvatskoj i bila sam u reprezentaciji Hrvatske. Bila sam u : Francuskoj, Velikoj Britaniji, Španjolskoj, Austriji, Sloveniji, Italiji, Njemačkoj i Belgiji.

Najdraža država u kojoj sam bila je Belgija. U njoj je sve mirno, čisto i veselo, ljudi su jako dragi i druželjubivi…

Uvijek stvorim nove prijatelje na turniru. Jedan od trenutaka koje pamtim je kada sam upoznala jednu djevojčicu iz Izraela i jako sam se zbližila s njom, čak smo si i razmijenile brojeve i čujemo smo svako malo.

Kada sam imala deset godina upoznala sam Rafela Nadala.

Svoja prijateljstva održavam naravno preko interneta jer skoro nikad nema doma, ali kada sam doma jedva ih čekam vidjeti.

Tenis je moja najveća sreća, ali i uz tenis veseli me druženje s obitelji i prijateljima…

Moj sljedeći plan je da pokušava igrati svoj najbolji tenis kako bi došla do rezultata.

U svojoj karijeri želim biti broj jedan na svijetu, ali kako bih došla do tog cilja moram još puno raditi i učiti.

Tenis je savršen sport za sve, kroz njega možete naučiti puno o samopouzdanju, ne odustajanju i borbi.

Svoju osnovnu školu pamtit ću po svojim prijateljima iz razreda, ludim avanturama i svojim profesorima koji su uvijek bili spremni mi pomoći.

 
Najdraža knjiga… Harry Potter.

Najdraži film… Aquamen

Glazba….strana glazba

Najdraži predmet u školi: hrvatski, matematika, kemija i biologija

Omiljena hrana…. neko zdravo povrće s mesom.

4.a razred s učiteljicom na zamjeni Andrejom Poje sudjelovao je 8. lipnja u Danu sporta u Rijeci. Učenici su se natjecali u disciplinama graničar i trčanje na 60 m. 

Ekipa 1 (Petar Arko, Dominik Jegjud, Elena Gavran, Leonarda Pranjić, Valentina Mihelić, Ante Nakić, Gabriell Nikola, Karlo Erjavac, Dorijan Malik) osvojila je 3. mjesto u graničaru, dok je Ekipa 2 (Matej Knežević, Lara Košuta, Ana Maljković, Clara Butorac, Toni Valentić, Nika Ivanović, Nikša Žarković,Franko Salopek, Tea Bendra) osvojila 4. mjesto.

Čestitamo učenicima 4.a koji su pokazali sportski duh i želju za pobjedom!

U konkurenciji između svih osnovnih škola u Rijeci neki od naših učenika su ostvarili jako dobre rezultate:

1.mj. HALILOVIĆ LAMIJA, 4.raz.- 60 m

3.mj. HALILOVIĆ LAMIJA, 4. raz. - Skok u dalj

2. mj. AKVIĆ DOMINIK, 4.b - 300 m

2. mj. CVITANOVIĆ LUJO, 3. d – 60 m

3. mj. LAGINJA IVAN, 3. d – 300 m

Čestitke svima na sudjelovanju.

Marijana Pintarić, prof. TZK

 Nakon uvodnih govora gradonačelnika Filipovića i nadbiskupa koadjutora Uzinića, nagrade dobitnicima uručili su sadašnji i bivši gradonačelnik te dosadašnji predsjednik Gradskoga vijeća Grada Rijeke Andrej Poropat. Gradonačelnik Filipović istaknuo je kako su dobitnici ljudi koji svojim znanjem, radom, sposobnostima i vrijednostima guraju Rijeku naprijed te je čine boljim i drugačijim gradom. Nagradu za životno djelo dobili su Orlando Rivetti (posthumno) te nadbiskup Ivan Devčić.

Među nekoliko dobitnika Zlatne plakete „Grb Grada Rijeke“ (Ivo Usmiani, prof. dr. sc. Neda Vitezić, udruga „Jeka Primorja“, Antonijo Mozina)  istaknut je i ravnatelj škole Srdoči mr. sc. Ivan Vukić. U odluci i obrazloženju Gradskog vijeća stoji da nagradu dobiva za “unapređivanje odgojno-obrazovnog rada i iznimnu posvećenost odgoju i obrazovanju generacija učenika Grada Rijeke”.

Ova je nagrada potvrda njegovog nesebičnoga rada i truda u školi Srdoči, ali i u svojoj lokalnoj zajednici koja je prepoznala Vukićev cjeloživotni angažman. Zato i ne čudi da su podršku prijedlogu za dodjelu priznanja dale redom: Zajednica sportova Grada Rijeke – Riječki sportski savez, Društvo sportske rekreacije „ Moji Srdoči“, Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke, Crveni križ Aktiv DDK Srdoči, Matica umirovljenika Grada Rijeke  Klub Srdoči, Udruga za očuvanje zavičajne baštine i tradicije, kulturnih običaja, povjesnih posebnosti i lokalnog čakavskog govora mjesta Srdoči – Udruga Mavrica, Savez ŠSD PGŽ, MO Srdoči. 

Ravnatelju ovom prigodom čestitamo i želimo puno uspjeha i sreće u daljenjem radu u školi Srdoči.

·         Početkom godine sredstvima osnivača nabavljeno je 20 naslova stručne, uglavnom pedagoške i psihološke literature.

·         Slijedila je donacija KRAS-a: čak 25 slikovnica Izgubljeni Flegi za provođenje aktivnosti i obilježavanje Svjetskog dana zaštite životinja.

·         Za osvojenu prvu nagradu na 5. natječaju „Stvarajmo e-Kreativno“ nagrada su četiri prekrasne dječje stručne knjige, jedan gramatički priručnik za nastavnike engleskog jezika i dvije prekrasne slikovnice.

·         Sredstvima osnivača nabavljeno je i 271 novih lektirnih naslova, a sredstvima  Ministarstva znanosti i obrazovanja još 67; ukupno 338 novih knjiga za sve učenike naše škole.

·         Ne smijemo zaboraviti ni donacije. Neke knjige knjižnici su darovali nakladnici kao poklon uz kupnju, neke djelatnici škole, a neke i sami učenici. Takvih je naslova ukupno 16.  

Ukupno je u knjižnicu pristiglo 406 novih knjiga od kojih su brojne već u dječjim rukama i marljivo se čitaju. Nadajmo se da će i sljedeća godina biti barem donekle darežljiva kao i ova!

 

Nova ponuđena aktivnost u kojoj su sudjelovali učenici predmetne nastave bila je Book tasting- Kušanje knjiga. Knjige za kušanje odabrane su prema dobi učenika. Cilj radionice bio je isprobavanje različitih tema, autora i žanrova koje inače možda ne bi sami posudili u knjižnici. Nakon proučavanja korica, naslovnice i nekoliko pročitanih stranica kreće se na drugu knjigu. Kada svatko kuša svaku knjigu s „menija“, učenici iznose svoje mišljenje i odluku hoće li ih posuditi i čitati.

 

Sa učenicima trećih i četvrtih razreda provedena je tradicionalna aktivnost, Čitateljski maraton. Učenici su čitali naglas nepoznate tekstove hrvatskih autora, pažljivo slušali i procjenjivali sebe i druge. 

U Mjesecu hrvatske knjige učenici sedmih i osmih razreda sudjelovali su u Nacionalnom kvizu za poticanje čitanja - ISTRAŽIVAČI PLANETA Z. Ove je godine kviz je prilagođen novonastaloj situaciji; umjesto čitanja knjiga, trebalo je istražiti online izvore informacija. Od svih učenika naše škole koji su se uključili, kao najbolja izdvojena je Judita Jurin (8.b).

Poštujući epidemiološke mjere, posjetile smo ih i predale im donaciju. Djeca su bila oduševljena, a ravnateljice su zahvalile svima koji su sudjelovali u darivanju i poručile da se nadaju da ćemo s ovom lijepom inicijativom nastaviti suradnju i sljedećih godina.

U našoj školi smo Dan sigurnijeg interneta obilježili s učenicima trećih i četvrtih razreda. Učenici su na radionicama u knjižnici učili zašto su važne snažne lozinke i kako ih učiniti snažnima. Dobro smo se zabavili i svoje online aktivnosti i profile zaštitili i učinili sigurnijima. Do sljedeće godine, budite sigurni i slijedite ideju ovogodišnjeg Dana sigurnijeg interneta- „Zajedno za bolji Internet.“ Bez obzira jesmo li djeca i mladi, roditelji i skrbnici, učitelji i socijalni radnici, ili čak i predstavnici industrije, zakonodavci i političari, svi imamo veliku ulogu u postizanju tog cilja.

Neke od najuspješnijih radova pogledajte u prilogu.

U  svojoj učionici izvodili su pokuse i pisali svoja zapažanja o svojstvima vode, stanjima vode, načinu na koji biljke „piju“ i dr. Najvažniji zaključak do kojeg su došli je kako im je  voda najbolja za utažiti žeđ i jeftinija od zaslađenih voda i sokova.

Cijenim vodu! 

Osvijestimo važnost vode, kvalitetu naše hrvatske vode i čuvajmo je za sve naraštaje.

Marija Jurin, učiteljica

Stoga smo se i ove školske godine prijavili  na natjecanje kojemu je ovogodišnja tema bila: Digital EU – and You?! Učenici su se mogli prijaviti u nekoliko skupina – i to za literarni, likovni, glazbeni izričaj te multimedijski rad.

Naši su se učenici petih i šestih razreda okušali u literarnom izričaju na temu Kuća čuda u kojemu su trebali prikazati svoju izuzetnu kuću i što sve ona može učiniti. Tako je učenica 6.c razreda, Sara Gemali osvojila 1. mjesto u ovoj kategoriji. Našoj Sari čestitamo, a vama želimo ugodno čitanje njezinog rada u nastavku.

Dea Bukvić Bolanča, učiteljica HJ

Temeljna zadaća je naučiti učenike/ce složenoj video obradi i fazama projektnog rada. 

Projekt se provodi pri kraju nastavne godine. 

Velika zahvala Zoološkom vrtu Zagreb u kojem je snimljena video pozadina na koju su učenici/ce dodavali svoja vodena bića. 

Također zahvaljujemo autoru aplikacije za upravljanje računalnom učionicom "Schoolmaster", koji nam je velikodušno produžio testni rok za njegovu aplikaciju, bez koje bi bilo izuzetno teško dovršiti ovaj projekt. 

Hvala i svim učenicima/cama što su se potrudili da što bolje odrade svoje faze projekta.


Fredi Glavan, prof.

Fotografiju možete pogledati:

Učenici su bili zadovoljni posjetom koji je nadmašio njihova očekivanja te svakako preporučujemo, ako još niste bili, da posjetite Dječju kuću.

Maša Šverko, 6.d

Učenici naše škole svake godine u velikom broju sudjeluju na školskom natjecanju iz biologije. Ove godine ono je održano 10. veljače u prostorima škole. Sudjelovalo je 20 učenika 8. razreda i 4 učenika 7. razreda. Tri učenice 8.b razreda su ostvarile zapažen rezultat te su pozvane na županijsku razinu. Samo natjecanje se, prema uputama AZOO i prema važećim epidemiološkim mjerama, održalo u matičnim školama učenika 15. ožujka 2021. godine. Učenice Judita Jurin, Nikolina Lukić i Lana Milani su ostvarile odlične rezultate pri čemu se Judita istaknula osvojenim 4. mjestom i velikim brojem osvojenih bodova. Iz tog razloga je pozvana na državnu razinu natjecanja. Učenica se pripremala s mentoricom Josipom Žic.

12. svibnja 2021. godine održano je državno natjecanje. Kako su na snazi i dalje bile epidemiološke mjere, natjecanje je održano u prostoru škole. Judita je ostvarila sjajan rezultat te je osvojila 8. mjesto. Mentorica i cijela škola su jako ponosni na njezin rezultat. Inače, Judita je uspješna učenica te je sudjelovala na većem broju natjecanja uglavnom iz STEM područja pri čemu je imala zapažene rezultate. 

Josipa Žic, prof.

Nakon prezentacijskog dijela, učenice su trebale prepoznati 10 samoniklih jestivih biljaka. Ovaj dio zadatke su jako dobro odradile te prepoznale 9 biljaka. Zadnji zadatak je bio prepoznati prema priloženoj karti zaštićene i evidentirane dijelove prirode u PGŽ, ovaj zadatak su učenice riješile bez pogreške te osvojile drugo mjesto. Čestitamo! 

 Zašto Madagaskar?

Čak se 905 000 djece ne školuje.

97% učitelja nije formalno obrazovano za zvanje učitelja.

Svaka je pomoć dobrodošla kako bi se tamošnjoj djeci omogućilo školovanje, bolji uvjeti odrastanja, izgradnja škola, bolja opskrba vodom…

Naši su se učenici upoznali sa specifičnostima školovanja u Africi, teškim uvjetima života na Madagaskaru (neimaština, mali broj školovanih učitelja, nemogućnost adekvatnog školskog pribora i slično). Gledali su videozapise iz Afrike, pisali o životu afričke djece. Također, upoznali su se s afričkom glazbom. Posebno im se svidjela pjesma Afrika u izvedbi zbora Perpetuum Jazzile. Nakon toga odučili su i novčano pomoći svojim afričkim kolegama kako bi im mogli makar priuštiti osnovni školski pribor.  

 

  Andrea Karleuša, 7.a 

 

Ponosni smo što učenici naše škole u ovome natječaju koji za cilj ima očuvanje svih čakavskih govora diljem naše domovine sudjeluju svih šest godina, a naročito što radovi barem nekoliko njih svake godine redovito bivaju odabrani za najuspješnije. 

 

Ove su godine među svim pristiglim literarnim uratcima za najbolje odabrani čak dva rada naših učenika:

·         „Nona Dalmatinka“, Kaja Anić, 3. raz. – 1. mjesto; mentorica: Gordana Vukić

·         „Smutljivac“, Vigo Doričić, 3. raz. – 3. mjesto; mentorica: Gordana Vukić

 

Nagrade, zahvalnice i pohvalnice za sve sudionike i njihove mentorice ove su godine ponovno stigle poštom na adresu škole zadnjega dana nastave.

 

Čestitke svim sudionicima i mentorima, a svima ostalima odmah upućujemo poziv za uključenje u VII. Ča u versin, riči i pinelu koji nam slijedi dogodine.

 Nensi Čargonja Košuta, 
šk. knjižničarka