<?xml version="1.0"?>
<rss version="2.0">
   <channel>
      <title>arhitektura racunala by IVANA ŠAPINA</title>
      <link>https://padlet.com/ivana_sapina/q5kcaq5ljrio</link>
      <description>Made with swagger</description>
      <language>en-us</language>
      <pubDate>2019-04-04 12:27:57 UTC</pubDate>
      <lastBuildDate>2024-05-15 19:08:00 UTC</lastBuildDate>
      <webMaster>hello@padlet.com</webMaster>
      <image>
         <url></url>
      </image>
      <item>
         <title>Arhitektura računala (još i kao računalna arhitektura, organizacijski ustroj računala, organizacijska struktura računala[1]) je teorija koja podržava izgradnju i organizaciju računala i računalnih cjelina. Kao što arhitekt u građevini postavi principe i ciljeve za jednu građevinu tako i računalni arhitekt stvara računalnu arhitekturu. Arhitekti prilikom gradnje neke građevine takoder usklađuju principe s materijalima i konceptima koje koriste (npr. gradnja u opeci zahtjeva drugačiji pristup nego izgradnja u betonu ili kamenu), tako i računalni arhitekt mora uskladiti svoju &quot;gradnju&quot; s ograničenjima materijala i tehnika koje on/ona koristi. </title>
         <author>ivana_sapina</author>
         <link>https://padlet.com/ivana_sapina/q5kcaq5ljrio/wish/348479623</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2019-04-04 12:37:36 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/ivana_sapina/q5kcaq5ljrio/wish/348479623</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>ivana_sapina</author>
         <link>https://padlet.com/ivana_sapina/q5kcaq5ljrio/wish/348480166</link>
         <description><![CDATA[<div>Jedan od najčešćih problema s kojim se suočava arhitektura računala jest odnos izmedu cijene gradnje i performanse koje se mogu postići s izabranim dizajnom. Drugi ciljevi u konstrukciji su također važni: veličina stroja, težina, potrošnja električne energije, inter-operabilnost, mogućnost nadogradnje, korištenje određenih periferija, itd. </div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2019-04-04 12:38:49 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/ivana_sapina/q5kcaq5ljrio/wish/348480166</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>ivana_sapina</author>
         <link>https://padlet.com/ivana_sapina/q5kcaq5ljrio/wish/348480595</link>
         <description><![CDATA[<div><a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Sabirnica"><br>Sabirnica</a> (<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Engleski">eng.</a> <em>bus</em>, množina <em>buses</em>) je podskup unutar računala ili neke druge elektroničke opreme koja kroz jedan dogovoreni standard omogućava usmjeravaje podatka i upravljačkih signala između: <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Integrirani_krug">integriranih krugova</a> kao na primjer CPU i memorije, ostalih uređaja koje sačinjavaju računalo pod skupova unutar računala, ili izmedu međuspojnica koje dozvoljavaju spajanje računala s vanjskim svijetom. </div><div>Način na koji je sabirnica izrađena ili izabrana imat ce utjecaj na način na koje računalo radi (brzina) kao i na mogućnost proširenja i korištenja standardiziranih komponenti koje su dostupne na tržištu. <br><br></div><div><br></div><div><br></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2019-04-04 12:39:46 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/ivana_sapina/q5kcaq5ljrio/wish/348480595</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>ivana_sapina</author>
         <link>https://padlet.com/ivana_sapina/q5kcaq5ljrio/wish/348482229</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/371162853/ea1f01a877439f7080a24c3c1f3fea59/RacunaloBlokDiagram.gif" />
         <pubDate>2019-04-04 12:43:30 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/ivana_sapina/q5kcaq5ljrio/wish/348482229</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>ivana_sapina</author>
         <link>https://padlet.com/ivana_sapina/q5kcaq5ljrio/wish/348483626</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/371162853/64b46e6b5e23361dae9b703b76b4fb5f/th15OWH4IQ.jpg" />
         <pubDate>2019-04-04 12:46:09 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/ivana_sapina/q5kcaq5ljrio/wish/348483626</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>ivana_sapina</author>
         <link>https://padlet.com/ivana_sapina/q5kcaq5ljrio/wish/348484460</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Procesor</strong> (engl. <em>central processing unit</em> − <strong>CPU</strong>, hrv. "središnja jedinica za obradbu", <em>obradnik</em><a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Procesor_(ra%C4%8Dunarstvo)#cite_note-1"><sup>[1]</sup></a>), glavni je dio <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunalo">računala</a> koji vođen zadanim <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunalni_program">programskim</a> <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Naredba">naredbama</a> izvodi osnovne radnje nad podacima. Središnji procesor nadzire odnosno izvršava glavni program i tipično upravlja i svim ostalim dijelovima računala. Danas (2018.) središnja jedinica za obradbu načinjena je od <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Tranzistor">tranzistora</a>, tipično u <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/CMOS">CMOS</a> izvedbi, planarnom tehnologijom na siliciju ili drugom <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Poluvodi%C4%8D">poluvodičkom</a> <a href="https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Monokristal&amp;action=edit&amp;redlink=1">monokristalu</a>. Visoko integrirani krugovi koji sadrže sve funkcije središnje jedinice za obradbu nazivaju se <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Mikroprocesor">mikroprocesori</a>. </div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2019-04-04 12:47:53 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/ivana_sapina/q5kcaq5ljrio/wish/348484460</guid>
      </item>
   </channel>
</rss>
