<?xml version="1.0"?>
<rss version="2.0">
   <channel>
      <title>RAZVOJ UMJETNOSTI OD PREDROMANIKE DO BAROKA by Leon Hegol</title>
      <link>https://padlet.com/leonhegol/o653udzn0tillzax</link>
      <description></description>
      <language>en-us</language>
      <pubDate>2025-06-08 14:52:34 UTC</pubDate>
      <lastBuildDate>2025-06-09 17:57:02 UTC</lastBuildDate>
      <webMaster>hello@padlet.com</webMaster>
      <image>
         <url></url>
      </image>
      <item>
         <title>PREDROMANIKA (9. do 11. st. )</title>
         <author>leonhegol</author>
         <link>https://padlet.com/leonhegol/o653udzn0tillzax/wish/3482446901</link>
         <description><![CDATA[<p>-predromanička umjetnost na prostoru Franačke naziva se KAROLINŠKA RENESANSA</p><p>-tamo je nastalo i latinsko pismo KAROLINA</p><p>-sačuvani spomenici uglavnom su crkve i crkvice koji su podizali hrvatski vladari, ban ovi i župani.</p><p><br></p>]]></description>
         <enclosure url="https://live.staticflickr.com/65535/48913307608_7a7b9f1ed7_b.jpg" />
         <pubDate>2025-06-08 15:35:10 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/leonhegol/o653udzn0tillzax/wish/3482446901</guid>
      </item>
      <item>
         <title>ROMANIKA (11. do sredine 13.st.)</title>
         <author>leonhegol</author>
         <link>https://padlet.com/leonhegol/o653udzn0tillzax/wish/3482447052</link>
         <description><![CDATA[<p>-crkve ovog razdoblja građene su od pravilno tesanog kamena s polukružnim lukovima</p><p>-iznad portala u kasnijim razdobljima romanike pojavio se i okrugli otvor u obliku ruže - rozeta</p><p>- najpoznatiji i najsačuvaniji primjeri romaničkih građevina su katedrale u Rabu, Zadru i Trogiru</p>]]></description>
         <enclosure url="https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/57/Zadar_-_Katedrala_sv._Sto%C5%A1ije_%2848913306403%29.jpg" />
         <pubDate>2025-06-08 15:35:42 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/leonhegol/o653udzn0tillzax/wish/3482447052</guid>
      </item>
      <item>
         <title>GOTIKA (12. do 15. st)</title>
         <author>leonhegol</author>
         <link>https://padlet.com/leonhegol/o653udzn0tillzax/wish/3482447188</link>
         <description><![CDATA[<p><br></p><p>- tijekom 11. i 12. st. pojavljuju se književna djela svjetovne tematike, a u tome veliku zaslugu imaju trubaduri koji su pisali ljubavne pjesme i pjesme u kojima su se slavili hrabrost i pustolovine vitezova </p><p>- vrhunac srednjovjekovne književnosti predstavljaju djela talijanskih književnika 14.st., odnosno razdoblje humanizma, a među njima se posebno ističe Dante Alighieri</p>]]></description>
         <enclosure url="https://www.worldhistory.org/uploads/images/10259.jpg" />
         <pubDate>2025-06-08 15:36:15 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/leonhegol/o653udzn0tillzax/wish/3482447188</guid>
      </item>
      <item>
         <title>RENESANSA (14. st.)</title>
         <author>leonhegol</author>
         <link>https://padlet.com/leonhegol/o653udzn0tillzax/wish/3482447418</link>
         <description><![CDATA[<p>- humanizam je utjecao na pojavu novog stila umjetnosti pa je u 14.st. započela renesansa</p><p>- umjetnici renesanse bili su svestrano obrazovani, a među takvim genijalnim ljudima isticali su se Leonardo da Vinci i Michelangelo Buonarroti</p><p><br></p><p><br></p>]]></description>
         <enclosure url="https://storage.googleapis.com/pod_public/1300/235458.jpg" />
         <pubDate>2025-06-08 15:36:58 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/leonhegol/o653udzn0tillzax/wish/3482447418</guid>
      </item>
      <item>
         <title>BAROK (kraj 16.st.)</title>
         <author>leonhegol</author>
         <link>https://padlet.com/leonhegol/o653udzn0tillzax/wish/3482447509</link>
         <description><![CDATA[<p>- barokne crkve poznate su po oslikanim kupolama, a vjerski obredi bili su praćeni glazbom koja se izvodila na orguljama; najpoznatiji barokni skladatelj i orguljaš bio je Johann Sebastian Bach</p><p>- za širenje baroka najzaslužniji su bili crkveni redovi isusovci i pavlini, koji su, šireći katoličku obnovu, širli i novi stil</p><p>- u Dalmaciji i Istri zbog lošeg gospodarskog stanja, malo je baroknih zgrada</p>]]></description>
         <enclosure url="https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/41/Crkva_Sv_Vida_Rijeka_140807.jpg" />
         <pubDate>2025-06-08 15:37:19 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/leonhegol/o653udzn0tillzax/wish/3482447509</guid>
      </item>
      <item>
         <title>RAZVOJ UMJETNOSTI OD PREDROMANIKE DO BAROKA</title>
         <author>leonhegol</author>
         <link>https://padlet.com/leonhegol/o653udzn0tillzax/wish/3483731131</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2025-06-09 17:28:02 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/leonhegol/o653udzn0tillzax/wish/3483731131</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>leonhegol</author>
         <link>https://padlet.com/leonhegol/o653udzn0tillzax/wish/3483733559</link>
         <description><![CDATA[<p>-gotičke građevine tanjih su zidova i više su od romaničkih, a u gradnji prozora i portala koristio se šiljasti luk</p>]]></description>
         <enclosure url="https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/7/7f/Cath%C3%A9drale_Notre_Dame%2C_Paris_30_September_2015.jpg" />
         <pubDate>2025-06-09 17:31:25 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/leonhegol/o653udzn0tillzax/wish/3483733559</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>leonhegol</author>
         <link>https://padlet.com/leonhegol/o653udzn0tillzax/wish/3483734278</link>
         <description><![CDATA[<p> za širenje baroka najzaslužniji su bili crkveni redovi isusovci i pavlini, koji su, šireći katoličku obnovu, širli i novi stil</p><p>- u Dalmaciji i Istri zbog lošeg gospodarskog stanja, malo je baroknih zgrada</p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2025-06-09 17:32:30 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/leonhegol/o653udzn0tillzax/wish/3483734278</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>leonhegol</author>
         <link>https://padlet.com/leonhegol/o653udzn0tillzax/wish/3483734763</link>
         <description><![CDATA[<p>-u Dalmaciji i Istri zbog lošeg gospodarskog stanja, malo je baroknih zgrada</p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2025-06-09 17:33:13 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/leonhegol/o653udzn0tillzax/wish/3483734763</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>leonhegol</author>
         <link>https://padlet.com/leonhegol/o653udzn0tillzax/wish/3483735288</link>
         <description><![CDATA[<p>-predromanička umjetnost na prostoru Franačke naziva se KAROLINŠKA RENESANSA</p><p>-tamo je nastalo i latinsko pismo KAROLINA</p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2025-06-09 17:34:04 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/leonhegol/o653udzn0tillzax/wish/3483735288</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>leonhegol</author>
         <link>https://padlet.com/leonhegol/o653udzn0tillzax/wish/3483735821</link>
         <description><![CDATA[<p>- glavno središte književosti bio je Dubrovnik u kojemu je stvarao velik broj pisaca, a jedan od najpoznatijih je Marin Držić, dok je u Splitu djelovao Marko Marulić (djelo Judita - prozvan Ocem hrvatske književnosti)</p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2025-06-09 17:35:01 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/leonhegol/o653udzn0tillzax/wish/3483735821</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>leonhegol</author>
         <link>https://padlet.com/leonhegol/o653udzn0tillzax/wish/3483737375</link>
         <description><![CDATA[<p>-francuski: preporod / ponovno rođenje</p><p>-pojavila se u Italiji, ali se vrlo brzo proširila po čitavoj Europi</p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2025-06-09 17:37:18 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/leonhegol/o653udzn0tillzax/wish/3483737375</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>leonhegol</author>
         <link>https://padlet.com/leonhegol/o653udzn0tillzax/wish/3483741348</link>
         <description><![CDATA[<p>-prozvana je najmanjom katedraom na svijetu, najvrjedniji je sačuvani spomenik starohrvatskog crkvenog graditeljstva</p>]]></description>
         <enclosure url="https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/41/Crkva_sv._Kri%C5%BEa_u_Ninu_2010.jpg" />
         <pubDate>2025-06-09 17:43:31 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/leonhegol/o653udzn0tillzax/wish/3483741348</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>leonhegol</author>
         <link>https://padlet.com/leonhegol/o653udzn0tillzax/wish/3483744446</link>
         <description><![CDATA[<p>-glavni ulazi u crkvu bili su ukrašeni kipovima i reljefima</p><p>-najčeći prizori  romaničkih kipara bili su biblijski prizori, biljni motivi i životinjski likovi</p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2025-06-09 17:47:07 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/leonhegol/o653udzn0tillzax/wish/3483744446</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>leonhegol</author>
         <link>https://padlet.com/leonhegol/o653udzn0tillzax/wish/3483748258</link>
         <description><![CDATA[<p>-najpoznatije kiparsko djelo romanike su drvena vrata splitske katedrale te kameni portal trogirske katedrale</p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2025-06-09 17:53:11 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/leonhegol/o653udzn0tillzax/wish/3483748258</guid>
      </item>
   </channel>
</rss>
