Slavne žene - povodom Međunarodnog Dana žena (8. ožujka) i Mjeseca ženske povijesti by Vjera Barbir Alavanja

Anne Frank (1929. – 1945.)

vjera_barbir_alavanja — 2022-03-06 21:09:06 UTC

“Kako je divno što nitko ne treba čekati niti jedan trenutak prije nego što počne poboljšavati svijet.”
“Unatoč svemu, vjerujem da su ljudi stvarno dobri u srcu.”

Anne Frank bila je nizozemska tinejdžerka i jedna od najpoznatijih židovskih žrtava holokausta, a postala je slavna po svom dnevniku u kojem je svjedočila o osobnoj drami koju je proživjela njezina obitelj u tajnom skrovištu. Nakon što su ih 1944. našli pripadnici Gestapa, Anina obitelj je poslana u koncentracijski logor, gdje su svi, osim oca, preminuli. Anin je dnevnik nađen godinama nakon toga i do danas je svjetski bestseller.

Dnevnik Anne Frank preveden je na gotovo 70 jezika i intiman je prikaz jednog od najnehumanijih trenutaka u povijesti te nas može educirati o univerzalnim ljudskim kvalitetama emocija, strasti, ljubavi, nade, želje, straha i snagu.

Jane Austen (1775. – 1817.)

vjera_barbir_alavanja — 2022-03-06 21:35:48 UTC

“Osoba, bilo da se radi o gospodinu ili dami, koja ne voli dobar roman, mora biti nepodnošljivo glupa.”

Jane Austen, bila je engleska spisateljica iz 18. stoljeća koja je pisala ljubavne romane, a jedna je od rijetkih pisaca koji su slavu doživjeli za života.
Bila je hvaljena zbog svog realističnog pristupa tadašnjem plemstvu, a do danas je jedna od najčitanijih britanskih autora svih vremena. Njeni najpoznatiji romani su "Razum i osjećaji", "Ponos i predrasude" i "Emma".

Njezini romani su smiješni, simpatični i preispituju uloge žena u društvu.
Austen je skrivala svoj identitet kao autorica, a tek je njezinom smrću njezin brat Henry otkrio javnosti da je ona prava autorica.
Nakon što je njezin nećak objavio “A Memoir of Jane Austen” 1869. godine, njezini književni utjecaj postaje dio opće kulture, a teme i pouke iz njezinih romana i danas vrijede.

Sveta Majka Terezija (1910.–1997.)

vjera_barbir_alavanja — 2022-03-06 22:09:47 UTC

"Molim Vas, izaberite put mira. ... U kratkom roku možda će biti pobjednika i pobijeđenih u ovom ratu kojeg se svi užasavamo. Ali to nikada ne može i nikada neće opravdati patnju, bol i gubitak ljudskih života koje će uzrokovati vaše oružje."

Sveta Majka Terezija bila je katolička redovnica albanskoga podrijetla te indijskog državljanstva.

Osnovala je katoličku redovničku zajednicu Misionarke ljubavi u indijskoj Kalkuti 1950. godine. Preko 45 godina služila je siromašnima, bolesnima, siročadi i umirućima.

Od 1970. godine, međunarodno je prepoznata kao humanitarka i pomoćnica siromašnih i nemoćnih. Dobitnica je Nobelove nagrade za mir 1979., te mnogih drugih međunarodnih nagrada.

U Vatikanu papa Ivan Pavao II. proglasio je Majku Tereziju blaženom 2003. godine, a papa Franjo ju je 2016. proglasio svetom.

Marie Curie (1867.-1934.)

sventodorovic1 — 2022-03-07 11:42:05 UTC

“Nothing in life is to be feared, it is only to be understood. Now is the time to understand more, so that we may fear less.” ~ Marie Curie

Maria Skłodowska-Curie francuska je kemičarka i fizičarka poljskog podrijetla. Najslavnija je znanstvenica među ženama i za mnoge vječna inspiracija u radu. Otkrila je i istraživala radioaktivnost zajedno sa suprugom Pierreom Curiem i Antoineom Henrijem Becquerelom. Prva je žena na svijetu koja je osvojila Nobelovu nagradu (1903.), za svoj rad na otkriću dva nova kemijska elementa, polonija i radija. Na taj je način dokazala da žene mogu biti jednako uspješne na svim područjima rada, kao i muškarci. Osim iz fizike, dobila je Nobelovu nagradu i iz kemije (1911.).

Svoju ideju da je znanost djelatnost koja treba koristiti cijelom čovječanstvu dokazala je tako da nije patentirala proces izolacije radija, već je omogućila da ga istražuju i drugi.

U drugom svjetskom ratu unovčila je Nobelovu nagradu svog preminulog supruga kako bi pomogla u liječenju ranjenika. Njena starija kćer, Irene Joliot-Curie, osvojila je Nobelovu nagradu godinu dana nakon smrti svoje slavne majke, dok a mlađa kći, Eva Curie, napisala je njezinu opsežnu biografiju Gospođa Curie (Madame Curie, 1937). U čast bračnomu paru Curie nazvana je mjerna jedinica aktivnosti radioaktivnog izvora kiri, kemijski element kurij, radioaktivni mineral kirit, po Curie-Skłodowskoj nazvan je planetoid (7000 Curie) i radioaktivni mineral sklodovskit.

Rosa Parks (1913.-2005.)

leorandic — 2022-03-07 11:42:37 UTC

"Vjerujem da postoji samo jedna rasa - ljudska rasa."
"Umorna sam od toga da me tretiraju kao građanina drugog reda.
“Prije sam dala svoje mjesto, ali danas sam bila posebno umorna."

Rosa Parks Postala je poznata kada je 1. prosinca 1955. godine na zahtjev vozača autobusa odbila ustupiti svoje mjesto bijelom putniku. Uloga Rose Parks u američkoj povijesti priskrbila joj je status ikone u američkoj kulturi, a njezini su postupci dali legalitet pokretu za ljudska prava širom svijeta.

Umrla je u svom stanu 24. listopada 2005. u 92. godini života.

Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Rosa_Parks

Coco Chanel (1883.-1971.)

jasenkafranjevic — 2022-03-07 11:44:29 UTC

"Ako želite ono što nikada niste imali, morate raditi to što nikad niste radili."

"Sve je u našim rukama, zato ih ne smijemo dići."

Smatra se najznačajnijom osobom modnog dizajna u 20. stoljeću. Rođena je u malom mjestu Saumuru. Pretvorila je pariški hotel Ritz u svoj dom, gdje je živjela preko 30 godina. Iako je bila genijalka, najviše je se pamti po dva izuma: parfemu Chanel No. 5, koji je lansiran 1923. godine, i Chanel odijela koji se sastoji od suknje do koljena i sakoa. Njen izum je i mala crna haljina koju je osobito popularnom učinila velika glumica Audrey Hepburn. Nadimak "Coco" koji znači ljubimac navodno je dobila u kafiću La Rotonde na Montparnasseu. Pjevala je u kabaretu, a kad bi publika htjela još, vikali bi Coco i ime je ostalo.

Katarina Velika (1729.-1796.)

elenacizmesija1 — 2022-03-07 11:46:00 UTC

"Moć bez povjerenja nacije nije ništa."

Katarina Velika jedna je od najvećih svjetskih povijesnih ličnosti, a kraljica pruskog porijekla jedna je od nemilosrdnijih žena na ovom popisu.

Bila je carica Rusije od 1762. do 1796. godine. Došla je na vlast nakon svrgavanja supruga Petra III u državnom udaru koji je sama organizirala. Tokom njene vladavine Rusija je postala jedna od najvećih sila Europe.

Katarina je zaslužna za modernizaciju Rusije i uspostavila prvu školu za djevojčice koju financira država, vratila je moć crkve unutar države i potaknula razvoj gospodarstva, trgovine i umjetnosti. Period vladavine Katarine II se smatra zlatnim stoljećem Rusije.

Milka Babović (1928.-2020.)

petarherceg3 — 2022-03-07 11:48:47 UTC

Milka Babović bila je cijenjena televizijska novinarka koja je prije novinarske karijere bila jedna od najboljih hrvatskih atletičarki. Nekadašnja prvakinja Jugoslavije na kratkim stazama bila je prva urednica sportske redakcije Televizije Zagreb, te sportska komentatorica koju su jednako cijenili i publika i kolege. Dobitnica je priznanja ‘Milan Grlović’ za doprinos u radu Hrvatskog novinarskog društva, a nekoliko je puta proglašavana najboljom sportašicom u bivšoj Jugoslaviji.

Amy Johnson (1903.-1941.)

zlatkoovanin — 2022-03-07 11:51:38 UTC

"Vjerujem da mogu sve. Ako odlučim da sutra želim biti liječnik, bit ću liječnik."

Bila je pionir britanske avijacije, a postavila je brojne rekorde u duljini leta tijekom 1930-ih. Letjela je i u Drugom svjetskom ratu, a svjetski je poznata postala kao prva žena koja je letjela sama od Engleske do 18.000 km udaljene Australije. Porazila je i rekord svoga muža, također pilota, u brzini leta od Londona do Cape Towna. Tragično je premnula nakon što je njen avion ostao bez goriva 1941.

Kraljica Elizabeta I. (1533.-1603.)

timeapiatko — 2022-03-07 11:53:35 UTC

“Iako se spol kojemu pripadam smatra slabim, ipak ćete mi naći stijenu koja se savija bez vjetra.”

Kraljica Elizabeta I. jedna je od najuspješnijih monarha u britanskoj povijesti. Pod njom je Engleska postala glavna europska sila u politici, trgovini i umjetnosti.

Elizabeta I. bila je jedna od uistinu velikih žena u povijesti, najveća ženska vođa u 16. stoljeću. Poznata je bila po svojoj inteligenciji, lukavstvu i vrućoj naravi. Dobila je nadimak 'The Virgin Queen' (Kraljica Djevica) jer se odlučila udati za svoju zemlju umjesto za muškarca.

Blažena Djevice Marija (oko 20. pr. Kr.-)

davidbencetic — 2022-03-07 12:07:49 UTC

Majka Božja, Sveta Marija, Blažena Djevica Marija i Bogorodica tradicionalni su nazivi kojima se koriste katolici, pravoslavci i ostali u opisivanju Marije. Marija je, prema nauku Katoličke Crkve, Majka Crkve , Kraljica neba i zemlje te Suotkupiteljica čovječanstva. Prema evanđeljima, živjela je u Nazaretu u pokrajini Galileji. Na aramejskom, njenom materinjem jeziku, zvala se Mirjam. Stupila je u brak s Josipom i rodila Isusa, Sina Božjega kojeg je začela na čudesan i jedinstven način po Duhom Svetome, te ga odgajala s Josipom. U svim evanđeoskim tekstovima, Marija je u prvom redu Isusova majka. To je njena uloga u povijesti spasenja. Kršćani je iz poštovanja zovu Blažena Djevica Marija.

Johanna Norblad (1975.-)

lolasubasiccareva — 2022-03-07 17:59:51 UTC

"Pod ledom nema mjesta strahu. Nema mjesta panici niti pogreškama."

Johanna Norblad je Finska roniokinja pod ledom. Prije ronjenja na ledu, 2004. godine oborila je ženski rekord u ronjenju na slobodu s perajama, preplivavši 158 metara za 6m 39s.

Johanna je doživjela nesreću na biciklu u kojoj je slomila nogu, te ju je liječila hladnom vodom (terapija ledom) Počela je roniti na slobodno pod arktičkim ledom 2000-ih. Godine 2015. oborila je Guinnessov svjetski rekord za žene 14. ožujka 2015., roneći 50 metara ispod leda u hladnoj vodi jezera Päijänne od 2 °C , samo u kupaćem kostimu i maski.

Mary Anning (1799. - 1847.)

masabaic — 2022-03-07 19:05:17 UTC

,,Svijet me tako neljubazo iskoristio, bojim se da me je učinio sumljičavim prema svima."

Mary Anning bila je engleska kolekcionarka i trgovkinja koja je postala poznata širom svijeta po nalazima koje je napravila u jurskim morskim fosilnim slojevima u liticama duž La Manchea u okrugu Dorset u jugozapatnoj Engleskoj. Njezina otkrića pridonijela su promjenama u znanstvenom razmišljanju o prapovijesnom životu i povijesti Zemlje.

Frida Kahlo (1907.-1954.)

leaozbolt — 2022-03-07 19:24:44 UTC

"Ništa nije vrjednije od osmijeha. To je snaga da se smiješ i napustiš sebe, da budeš svjetlost. Tragedija je najgluplja stvar."

Magdalena Carmen Frida Kahlo y Calderón bila je meksička slikarica realizma, poznata je po svojim portretima, autoportretima i slikama prirode. Njene slike često su imale čvrste autobiografske elemente pomješane s realizmom i fantastikom. Godine 1926. je nacrtala svoj prvi portret, ukupno je naslikala oko 200 slika, skica i crteža. Od kojih su bile 143 slike i 55 autoportreta.

Frida Kahlo postala je zaštitno lice magičnog realizma i surealizma u umjetnosti. Nezaobilazna je figura internacionalne pop kulture. Za njezin lik i djelo znaju i oni koji nisu upućeni u likovnu umjetnost i ne znaju detalje života ekscentrične slikarice koja je zadužila svjetsku umjetnost.
Njezina djela ‘vrište’ dovoljno o njezinom tragičnom životu da svatko poželi znati njezinu priču.

Inspirirala je brojne feminističke studije i nadahnula umjetnice diljem svijeta. No, snaga njezinih djela i karaktera leži upravo u njezinoj umjetnosti koja progovara o pobačajima, raspadnutom ljubavnom životu i konstantnoj fizičkoj i psihičkoj boli kojom i danas inspirira generacije i generacije umjetnika i publike.
Njezini radovi mogu se razgledati na Google Arts & Culture.

Mary Seacole (1805. - 1881.)

maramazanek — 2022-03-08 10:11:25 UTC

Bila je Britanka jamajkanskog porijekla i medicinska sestra te poslovna žena. Tijekom Krimskog rata osnovala je "britanski hotel" koji je imao udobne odaje za bolesne časnike. Pokazala je suosjećanje, hrabrost i vještinu u brizi za bolesnicima i pri izradi biljnih lijekova. Proglašena je najznačajnijom britanskom crnkinjom.

Whitney Houston (1963.-2012.)

lotapaskas1 — 2022-03-08 10:12:09 UTC

Whitney Houston bila je pjevačica, živjela je u Americi. Poznata je po njenom predivnom glasu.
1985 izdala je svoj prvi album.
Nakon što se udala, dobila je svoju prvu i glavnu ulogu u filmu Tjelohranitelj. Tada je nastupila s tadašnjim megapopularnim Kevinom Costnera. Album s glazbom iz filma 1994. osvojio je Grammyja. Te je godine bio najprodavaniji soundtrack svih vremena. Tijekom kariere osvojila je šest nagrada Grammy.
U časopisu Rolling Stone je svrstana u listu "100 najvećih pjevača svih vremena". Mnogim je pjevačima uzor.
Njen je uspijeh otvorio vrata uspjeha mnogim afroameričkim pjevačicama.

Valentina Tereškova (1937.-)

frankovocanec — 2022-03-08 10:15:13 UTC

"If women can be railroad workers in Russia, why can't they fly in Space?"

Valentina Tereškova je prva žena koja ja letjela u svemir. Sa tog putovanja u svemir se 16. lipnja 1963. zamalo nije ni vratila. Njezina misija je bila uspješna, obišla je Zemlju 48 puta u malo manje od 3 dana.
2000. godine proglašena ženom stoljeća i jedan krater na mjesecu je nazvan po njoj.

Marilyn Monroe (1926.-1962.)

tiaticinovic — 2022-03-08 10:26:25 UTC

“A girl doesn't need anyone who doesn't need her."

Marilyn Monroe je bila američka filmska glumica, pjevačica, model i pop-ikona i dobitnica Zlatnoga globusa za najbolju glavnu glumicu. Bila je poznata po svojim komičarskim vještinama pa je postala jedna od najvećih filmskih zvijezda pedesetih i ranih šezdesetih godina 20. stoljeća te kulturna i modna ikona. Potkraj karijere okrenula se ozbiljnijim ulogama.

Elizabeth Taylor (1932.-2011.)

nikasljivak — 2022-03-08 10:27:31 UTC

“Nemam tešku narav, samo imam brzi jezik.”
“Saznat ćeš tko su ti pravi prijatelji kad si upleten u skandal.”
“Uspjeh je najbolji dezodorans.”

Elizabeth je bila britansko-američka glumica, dvostruka dobitnica Oscara. Glumila je u više od 50 filmova. Jedni od poznatijih su Kleopatra, Kremenko, Mjesto pod Suncem...

Ivana Orleanska (1412.- 1431.)

jurakaucic — 2022-03-08 10:28:46 UTC

"Ne bojim se da sam rođena za ovo".

Ivana Orleanska živjela je u 15. stoljeću i bila je velika vjernica. Ispovijedala se svaki dan. Od djetinjstva je imala vizije u kojima su joj arhanđeo Mihovil, sveta Katarina i sveta Margareta povjerili zadatak oslobođenja Francuza od Engleza. Svojom hrabrošću i nevjerojatnim duhom osvojila je srca vojnika, postala vojskovođom i otjerala Engleze u bitci kod Orleansa. Tijekom opsade Pariza ranjena je, a nakon toga zarobile su je burgundske trupe i predale Englezima. Spalili su je na lomači pod osudom za herezu, a nakon smrti proglašena je mučenicom, a zatim i sveticom. Njezin blagdan slavi se 30. svibnja.

Emmeline Pankhurst (1858.-1928.)

karlanegovec — 2022-03-08 10:29:35 UTC

"Moramo osloboditi polovicu ljudske rase, žene, kako bi one mogle pomoći osloboditi drugu polovicu."
"Morate učiniti da se žene računaju koliko i muškarci; morate imati jednak moralni standard."
“Muškarci čine moralni kodeks i očekuju da ga žene prihvate."

Britanska sufražetkinja, Emily Pankhurst posvetila je svoj život promicanju ženskih prava. Istražila je sve načine prosvjeda, uključujući nasilje, javne demonstracije i štrajkove glađu. Umrla je 1928., 3 tjedna prije zakona koji je svim ženama starijim od 21 godine dao pravo glasa.

Ada Lovelace (1815. - 1852.)

lunarendulic1 — 2022-03-08 10:29:46 UTC

“The more I study, the more insatiable do I feel my genius for it to be.”

Grofica Ada Lovelace bila je engleska matematičarka i kći pjesnika Lorda Byrona. Kao studentica poznatog matematičara Augustusa De Morgana upoznaje se s radom Charlesa Babbagea na diferencijalnom i analitičkom stroju. Opisala je način na koji se analitički stroj može programirati
kako bi izračunao određene brojeve. Njezine bilješke sadrže ono što se danas smatra prvim algoritmom napravljenim da bi ga stroj mogao obraditi, a što je ušlo u povijest kao prvi računalni program. Iz tog razloga zovu je i "prva programerka". Njoj u čast jedan od programskih jezika nosi i danas njezino ime (programski jezik ADA).

Oprah Winfrey (1954.-)

adingacanovic — 2022-03-08 10:34:26 UTC

,,Moje su noge još uvijek na zemlji. Samo nosim bolje cipele."
,,Okruži se ljudima koji će te povući prema gore."

Oprah Winfrey je američka TV-voditeljica, glumica i producentica. Vodila je najdugovječniji talk show ,,Oprah Show".
Rođena je u siromaštvu u seoskom području američke države Mississippi, a danas je najbogatija je Afroamerikanka (milijarderka).
Oprah je stvoriteljica pozitivnog utjecaja, koja nadahnjuje druge svojim iskustvom i svojim bićem, koja osnažuje i podržava druge svojim davanjem, koja strastveno dijeli tko je ona i što radi sa svijetom, i koja vjeruje u moć autentičnosti ljudskog bića i u jedinstvo ljudi.

Amelia Earhart (1897.-1937.)

grgurnavojec — 2022-03-08 10:34:58 UTC

“ŽIVOT NE SLUŽI TOME DA SE U NJEMU BUDE SAMO PROLAZNIK”

Amelia je prva žena koja je tromotornim avionom preletjela (kao putnik) sjeverni Atlantik između 17. i 18. juna 1928. s pratiocem pilotom Wilmerom Stultzom.

Hatšepsut, (oko 1508. pr. Kr. - 1458. pr. Kr.)

aletavitez — 2022-03-08 10:37:35 UTC

Hatšepsut, egipatska kraljica XVIII. dinastije, vladala od 1498. pr. Kr. do 1483. pr. Kr. Iz dinastijskih je razloga bila udana za svog polubrata Tutmozisa II.

Hatšepsut je bila prva žena koja je ikad vladala nekom državom, a vladala je čak dvadeset i pet godina. Morala se ponašati kao muškarac jer je inače ljudi ne bi poštovali. Proglasila se kraljem, a ne kraljicom i iz svoga imena izbacila ženski nastavak. Odijevala se kao muškarac, a katkad čak nosila i lažnu bradu!

Marie Christine Chilver - agentica Fifi (1920.- 2007.)

jelenapammer — 2022-03-08 11:52:39 UTC

britanska tajna agentica radila kao špijunka za vrijeme 2. svjetskog rata. Nakon rata otvorila sklonište za napuštene životinje.

Kleopatra (69. pr. Kr. – 30. pr. Kr.)

lucijadolezil — 2022-03-08 11:57:24 UTC

"Moja čast nije ustupljena nego samo osvojena." - Kleopatra

Kleopatra je bila posljednja kraljica drevnog Egipta iz dinastije Ptolemejevića, makedonskog podrijetla. Jedna od najpoznatijih figura antičkog svijeta. Kleopatra je svojom ambicijom, velikom inteligencijom, ljepotom i šarmom utjecala na rimsku politiku zarobivši srca dvojice velikih Rimljana. Bila je ljubavnica Julija Cezara, a kasnije i supruga Marka Antonija. Njenom smrću izumrla je kraljevska loza, a Egipat je pretvoren u rimsku provinciju.

Janica Kostelić (1982.-)

lucihanzevacki — 2022-03-08 11:57:25 UTC

"Kad malo vrijeme prođe, kad se slegnu dojmovi, još je lakše vidjeti kako ti je negdje bilo lijepo."

Janica Kostelić je profesionalna olimpijska skijašica. U istoj godini osvojila je 4 olimpijska zlata u kombinaciji: slalom, veleslalom, spust i superveleslalom.
Važna je za Hrvatsku jer su ona i njezin brat Ivica prvi osvojili olimpijsko zlato.

Elizabeta II. (1926.-)

ileniamiamenalo — 2022-03-08 12:02:16 UTC

“Tuga je cijena koju plaćamo za ljubav.”

Elizabeta II. kraljica je Ujedinjenog Kraljevstva, ujedno je najdugovječnija vladarica u povijesti jer je svoju titulu zadržala punih 70 godina.
Ona s dostojanstvom i ustrajnošću prevladava sve krize, političke i obiteljske.

Michelle Obama (1964.-)

gabrielpattiera — 2022-03-08 12:11:03 UTC

" Uspjeh se ne mjeri novcem, već promjenu koju pokreneš u životima ljudi."- Michelle Obama

Zanimanje: odvjetnica i spisateljica

Prva afro-američka dama Sjedinjenih Država na toj poziciji od 2009. do 2017. godine.

Antonia Brico (1902.-1989.)

kristinamilkovic2 — 2022-03-08 12:11:45 UTC

"Ili se rodiš kao glazbenik ili se ne rodiš kao glazbenik. To nema nikakve veze sa spolom."

Antonia Brico, Američka dirigentica i pijanistica porijeklom iz Nizozemske, je prva žena koja je stekla široko priznanje i prihvaćanje kao dirigentica simfonijskih orkestara svjetske klase. Prvenstveno ju pamtimo kao prvu ženu koja je dirigirala Berlinskom i Hamburškom filharmonijom. Iako se ovo već čini kao ogroman uspijeh, vrhunac njene karijere bio je pri povratku u SAD gdje je dirigirala njujorškom filharmonijom te osnovala prvi ženski sinfonijski orkestar, a kasnije dobila posao kao stalna dirigentica u Denverskoj filharmoniji i gostovala kao dirigentica po cijelome svijetu.

Helen Keller (1880.-1968.)

evamarkulin — 2022-03-08 12:12:55 UTC

"Slijepa sam, ali vidim; gluha sam, ali čujem"

Slijepa i gluha ostala je sa samo 19 mjeseci, no kasnije je prozvana osmim svjetskim čudom. Ona je žena koja je dokazala da je sve moguće ako za to ima volje. Unatoč zdravstvenim tegobama, uz pomoć svoje učiteljice Anne Sullivan, naučila je komunicirati i raspoznavati svijet oko sebe. Započele su tako da bi Helen opipala predmet, a Anne bi joj na dlan prstima ispisivala ime predmeta. Do završetka studija naučila je komunicirati na razne načine, primjerice čitajući rukom s nečijih usta. Napisala je nekoliko knjiga i bila veoma obrazovana te uspješna studentica. Život je provela zalažući se za slijepe i gluhe, a proputovala je svijet educirajući ljude o osobama s invaliditetom.

Audrey Hepburn (1929.-1993.)

nolazlodiguncic — 2022-03-08 12:14:41 UTC

"Najvažnije je uživati u životu i biti sretan - to je jedino bitno."

Audrey Hepburn bila je filmska i kazališna glumica nagrađena Oscarom za film Doručak kod Tiffanyja.

Billie Jean King (1943. - )

lotapaskas1 — 2022-03-08 14:22:24 UTC

“Tenis mi je dao platformu za promjenu i glas da promijenim živote drugih”
2Be bold. If you're going to make an error, make a doozy, and don't be afraid to hit the ball."

Billie Jean King je legendarna američka tenisačica i bivši svjetski broj 1, šesterostruka pojedinačna pobjednica Wimbledona, trostruka osvajačica US Opena i pobjednica Roland Garrosa i Australian Opena. Zajedno je pojedinačno i u parovima na Wimbledonu osvojila rekordnih 20 naslova.
Tada su tenisačicama novčane nagrade bile znatno manje nego tenisačima. Billie se na to pobunila. Udružile su joj se još devet tenisačica i tako su stvorile vlastitu skupinu s devetnaest turnira s velikim pokroviteljima. Počela je borba za jednakost u tenisu. Bobby Riggs, tenisač bio je uvjeren da su žene manje vrijedne od muškaraca. Billie i Bobby igrali su jedno protiv drugoga u meču koj se zove borba protiv spolova. Trideset tisuća ljudi i pedeset milijuna ispred televizora gledalo je kako Billie pobjeđuje Riggsa. Organizatori su ispunili njezin zahtjev za jednakost u tenisu.
Taj je turnir bio prvi i veliki turnir koj nudi jednak nagradni dobitak za žene i muškarce. Zahvaljujući Billie, tenis je jedan od malobrojnih sportova u kojim žene i muškarci dobivaju jednake novčane nagrade.

Beatrice Vio (1997.-)

lotapaskas1 — 2022-03-08 14:55:29 UTC

"Bit ćete posebni čim svoju slabost pretvorite u nešto čime se najviše ponosite. Nikada ne odustajte!"

Beatrice Vio je talijanska mačevateljica sa invaliditetom.
Sa 11 godina Beatrice se razboljela i morala je amputirati noge i podlaktice da je spase. Kad se oporavila od operacije, imala je samo jedan cilj: vratiti se mačevanju. Svi su joj govorili kako to nije moguće. Beatrice je imal plan. Prvo je iznova naučila hodati, prati zube, tuširati se...
Zatim je floret ya ruku o počela trenirati. Nakon nekog vremena bila je spremna za natjecanje. Za nekoliko godina uz dvije najpoznatije trenerice mačevanja Beatrice postala je prvakinja. Osvojila je Svjetski kup u Kanadi, Europsko prvenstvo u Italiji, Svjetsko prvenstvo u Mađarskoj i zlatnu medalju na paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru.

Ivana Brlić Mažuranić (1874.-1938.)

miapustisek — 2022-03-08 16:31:42 UTC

Ivana Brlić Mažuranić je književnica, vrlo poznata po svim djelima koje je napisala. Pisala je poezije, bajke, romane...
Ivana je čak 4 puta bila nominirana za NOBELOVU NAGRADU za književnost.
Ivana je svojim djelima ovaj svijet učinila boljim mjestom!

Malala Yousafzai (1997.-)

anikaramuscak — 2022-03-08 17:42:15 UTC

"Kad cijeli svijet šuti, dovoljno je da se čuje samo jedan glas."

Malala je bila aktivistica za ljudska prava.
Voljela je ići u školu, ali jednoga dana Talibani su došli i zabranili djevojčicama da idu u školu. Malala nije bila sretna te je na televiziji izjavila: "Obrazovanje daje ženama moć. Talibani zatvaraju škole za djevojčice jer ne žele da žene budu moćne." Nakon te izjave Malala se ukrcala u školski autobus, a Talibani su ga zaustavili i upucali Malalu u glavu. Ona je preživjela i ozdravila brže nego što je itko mogao i zamisliti. Rekla je: "Mislili su da će nas metci ušutkati, ali su se prevarili." i također je rekla: "Dopustite nam da u ruke uzmemo svoje knjige i olovke. One su najmoćnije oružje. Jedno dijete, jedan učitelj, jedna knjiga i jedna olovka mogu promijeniti svijet." Malala je zasad najmlađa dobitnica Nobelove nagrade za mir.

Ruth Bader Ginsburg (1933.-2020.)

azravrbanic — 2022-03-08 19:57:25 UTC

"Niti jedna odvjetnička tvrtka u cijelom gradu New Yorku nije me htjela zaposliti. Bola sam oči po tri osnove: bila sam Židovka, žena i majka."

Ruth Bader Ginsburg bila je američka odvjetnica i pravnica te bila prva Židovka i druga žena koja je služila na Vrhovnom sudu Sjedinjenih Država od 1993. do njezine smrti 2020. Nominirao ju je predsjednik Bill Clinton.

Ginsburg je s velikim poteškoćama došla do svog statusa. Dok je bia trudna, degradirali su je na poslu jer je diskriminacija trudnica bila legalna u 1950-ima.

1956. Ginsburg je postala jedna od devet žena primljenih na Harvardski pravni fakultet u generaciji od oko 500 studenata. Nakon što je diplomirala kao jedna od najboljih u generaciji, Ginsburg nije dobila niti jednu ponudu za posao nakon završetka studija.

Posvetila se projektu proučavanja građanskog postupka u Švedskoj prije nego što je postala profesorica na pravnom fakultetu Rutgers, gdje je predavala neke od prvih kolegija o ženama i pravu.

Godine 1971. godine Ginsburg je pred Vrhovnim sudom iznijela svoj prvi uspješan argument u predmetu koji se bavio time mogu li muškarci automatski imati prednost nad ženama kao izvršitelji oporuka.

Sud se složio s Ginsburg, što je prvi put da je Vrhovni sud ukinuo zakon zbog diskriminacije na temelju spola.

Clara Zetkin (1857. - 1933.)

ninobaric3 — 2022-03-08 23:46:14 UTC

„Borba proleterke za oslobođenje ne može biti slična borbi koju buržujka vodi protiv muškaraca svoje klase. Naprotiv, to mora biti zajednička borba s muškarcima svoje klase protiv čitave klase kapitalista.“

Clara Zetkin bila je socijalistkinja, revolucionarka, izvanredna govornica, pacifistkinja i žustra aktivistkinja za prava žena i radnica koja je do smrti smatrala da se ravnopravnost može postići samo kroz klasnu revoluciju kojom bi se dokinuo kapitalistički sustav. Značajna je i po tome što je pomogla organizirati prvi Međunarodni dan žena 8. ožujka 1911. godine, nadahnut borbom žena iz radničke klase i prosvjedima u New Yorku u kojima su radnice tražile bolju plaću, kraće radno vrijeme i pravo na priključivanje sindikatima.

Serena Jameka Williams (1981.-)

viktorostojic — 2022-03-09 10:24:00 UTC

"Ako bilo što, znate, mislim da me gubitak čini motiviranijom" Serena Williams.

Serena Jameka Williams američka je tenisačica, osvojila je 23 Grand Slam naslova što je čini najuspješnijom tenisačicom u ženskoj i u muškoj konkurenciji. Olimpijska je pobjednica iz Sydneya 2000., Pekinga 2008. te Londona 2012. godine (pojedinačno i u konkurenciji ženskih parova). Sestra je Venus Williams, također uspješne tenisačice, a sestrinsko je suparništvo jedno od najvećih u teniskom svijetu.U dosadašnjoj karijeri Serena je osvojila 95 WTA naslova, od toga 72 u pojedinačnoj konkurenciji i 23 u igri parova. Ima osvojena sva četiri Grand Slam naslova u obje konkurencije; s ukupno 39 Grand Slam naslova (23 pojedinačno, 14 u igri parova i dva u mješovitim parovima) najuspješnija je od aktivnih igračica. Također, po broju pojedinačnih Grand Slam naslova najuspješnija je u Open eri s ukupno 23 osvojena Grand Slam naslova. Druga je najuspješnija tenisačica svih vremena poslije Margaret Court koja ima 24 grand slam naslova.

Kim Yuna (1990.-)

iskrasestric — 2022-03-09 10:25:07 UTC

Kim je prva južnokorejska klizačica koja je osvojila medalju na Olimpijskim igrama. Ona je prva klizačica u povijesti, koja je osvojila Olimpijske igre, Svjetsko prvenstvo, Prvenstvo četiri kontinenata i Grand Prix finale. Ona je jedna od najcjenjenijih sportaša i medijskih osoba u Južnoj Koreji. Kao rezultat njezinih brojnih postignuća, često se naziva i "kraljica Yuna" u raznim medijima diljem svijeta.

Astrid Lindgren (1907.-2002.)

dora_franjevic — 2022-03-09 10:26:21 UTC

''Everything that happened in this world have already happened in someone's mind.''

Astrid Anna Emilia rođ. Ericsson je bila švedska književnica za djecu. Djela su joj prevedena na gotovo 80 jezika, objavljena u više od sto zemalja što je nedvojbeno svrstava među najpopularnije pisce književnost za djecu. Odrasla je na imanju u južnoj švedskoj pokrajini Småland.
Prema mnogim njezinim djelima snimljeni su filmovi za djecu, a kasnije, iako se dugo tome protivila, i animirani filmovi.

Osim po svojim književnim djelima, Astrid Lindgren je poznata i kao aktivistica u borbi za prava djece i prava životinja. Zbog svoga zalaganja za pravdu, ravnopravnost i nenasilje za života je bila smatrana jednim od najvećih moralnih autoriteta u Švedskoj.
Podignut je njezin spomenik u Stockholmu.

Victoria Woodhull (1838.- 1927.)

leticiaanajagatic — 2022-03-09 10:26:53 UTC

“Dok su se drugi molili za dobro vrijeme koje dolazi, ja sam radila za to.”

Victoria Woodhull bila je voditeljica američkog sufražetskog pokreta i prva žena koja je pokrenula tjedne novine, a bila je i prva kandidatkinja za američkog predsjednika. Na vrhuncu svoje aktivnosti 1870-ih uhićena je zbog protesta na kojima je zahtijevala posve jednaka prava žena i muškaraca u tadašnjem društvu.

Mia Čorak Slavenska (1916.-2002.)

chiaraperusko1 — 2022-03-09 10:27:07 UTC

Bila je prva hrvatska plesačica koja je nosila naslov primabalerina, kada je potpisala ugovor s HNK za sezonu 1934/35. Za vrijeme trajanja Olimpijskih igara u Berlinu 1936. godine, sudjeluje na Plesnoj olimpijadi i postiže svoj najveći uspjeh do tada, osvajajući prvu nagradu. Krajem tridesetih odlazi iz Hrvatske i postiže veliku svjetsku popularnost i zavidnu karijeru. Mia se okušala i na filmu Smrt labuda, koji je osvojio prvu nagradu na natjecanju umjetničkog filma u Parizu. Mia Čorak Slavenska je jedna od najznačajnijih umjetničkih ličnosti 20. stoljeća.

Junko Tabei (1939.-2016.)

adamnovak21 — 2022-03-09 10:28:53 UTC

"Tehnika i sposobnost same vas ne dovode do vrha; snaga volje je najvažnija."
"Climb every mountain, Ford every stream
Follow every rainbow 'Till you find your dream"

Junko Tabei bila je japanski planinar i pisac. Prva je žena koja se popela na gorostasnu planinu Mt. Everest, no nije stala samo na tome. Obišla je 76 zemalja u kojima se penjala na najviše planinske vrhove, a bila je i prva žena koja se popela na najviši vrh svakog kontinenta, takozvani Seven Summits.
Bila je direktorica Himalayan Adventure Trust of Japan (HAT-J), organizacije posvećene očuvanju planinskog okoliša.

Hedy Lamarr (1914.-2000.)

klarafilipovic6 — 2022-03-09 10:28:53 UTC

"All creative people want to do the unexpected." - Hedy Lamarr

Hedy Lamarr bila je briljantna holivudska glumica poznata po svojoj ljepoti. Najveći komercijalni uspjeh postigla je ulogom u filmu Samson i Dalila. Nakon udaje za bogata bečkog industrijalca Fritza Mandla, nije snimala nove filmove.
Hedy Lamarr bila je i iznimno pametna i domišljata te je kao protivnica nacističke Njemačke 1942., za vrijeme Drugog svjetskog rata, osmislila i patentirala izmjenu radiofrekvencije kako bi nacisti teže ometali radiokomunikaciju saveznika. Iako njen izum nije iskorišten u ratnom razdoblju ta se tehnologija danas koristi kao temelj modernim bežičnim tehnologijama Wi-Fi, GPS i Bluetooth. Premda za života nije dobila zaradu i zahvalu za svoj izum, smatra se velika inovatorica u području bežičnih komunikacija, pa se međunarodni Dan izumitelja slavi 9. studenoga, na njezin rođendan.

Kolinda Grabar-Kitarović (1968.-)

filipcapar — 2022-03-09 10:29:23 UTC

"Nijedna od međunarodnih funkcija nije mi važna kao moja domovina."

Kolinda Grabar-Kitarović hrvatska je političarka i diplomatkinja te prva ženska predsjednica Republike Hrvatske (mandat od 2015. do 2020. godine)
Od 2005. do početka 2008. godine bila je ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske

Od 2008. do 2011. godine bila je na dužnosti veleposlanice Republike Hrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama.
Od srpnja 2011. bila je pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju.
Nakon prestanka predsjedničkog mandata 2020. godine, izabrana je iste godine za članicu Međunarodnog olimpijskog odbora.

Aghata Mary Clarissa Christie (1890.-1976.)

ilynagy — 2022-03-09 10:31:15 UTC

„Najbolje vrijeme za smišljanje knjige je dok perete posuđe“.

Britanska spisateljica kriminalističkih romana, a pisala je i ljubavne romane pod pseudonimom Mary Westmacott. Nazivana je i "kraljica krimića", a po njoj se dodjeluje i nagrada Agatha - Nagrada za kriminalistički roman.

Jacqueline Kennedy Onassis(1929.-1994.)

bartolprezeljsantic — 2022-03-09 10:42:44 UTC

"Prvi put kada se udate za ljubav, drugi za novac, a treći za druženje."

Jacqueline Bouvier Kennedy Onassis, američka prva dama, potomkinja bogate američke obitelji francuskog podrijetla. U mladosti je bila novinarka i urednica Washington Times Heralda.

Poznata je kao supruga 35. predsjednika Johna F. Kennedya i prva dama Sjedinjenih Američkih Država od 20. siječnja 1961. do 22. studenog 1963. godine.

Poslije suprugove pogiblje u atentatu u Dallasu 1963., udala se za grčkog brodovlasnika Aristotelesa Onassisa.

Barbara Celjska (1392.- 1451.)

nikisaka — 2022-03-09 10:54:01 UTC

Barbara Celjska puno je poznatija kao Crna kraljica s Medvedgrada. Klasična legenda kaže da je Barbara imala dugu crnu kosu te je izlazila samo noću, odjevena u crno, s crnim rukavicama na rukama na kojima je najčešće stajao pripitomljeni crni gavran. Navodno je ptica na njezinu zapovijed kopala oči i kandžama ranjavala sve koji su se zamjerili Crnoj kraljici. Po nekim teorijama ta je ptica zapravo bila njezina ljubav koja je kletvom pretvorena u gavrana. Zvala ga je Tugomir.

Barbara Celjska je sa samo 13 godina postala žena ugarsko-hrvatskog kralja Žigmunda Luksemburškog, iako je njihov brak sklopljen dvije godine kasnije, 1408. kada je Barbara imala 16 godina. Barbara od 1420. nosi naslov češke kraljice, od 1433. rimsko-njemačke carice (kad je njen muž okrunjen za njemačko-rimskog cara).

Njezin život je bio spletkarski, razuzdan i poročan. Barbara je u svom političkom djelovanju pokazivala veliku oštroumnost i političko umijeće. Bila je žena izvanredne ljepote koja se bavila alkemijom zato što je bila zatočena u preranom braku s mužem kojega gotovo nije viđala jer je bio zauzet borbama za širenje kraljevstva (po pretpostavkama povjesničara).

Umrla je pokošena kugom 11. srpnja 1451.

Ana Anne ( 1665. - 1714.)

martinabudimir1 — 2022-03-09 10:55:14 UTC

Zadnja kraljica samostalne Engleske i kraljica Škota te kraljica Irske. Od 1702. godine Aktom o uniji Engleska i Škotska su zakonski ujedinjene u Veliku Britaniju čiji je prvi suveren bila Ana. Irsko Kraljevstvo ostalo je neovisno pa je Ana vladala Velikom Britanijom i Irskom zasebno. i Ane, nastavio je vladati sam nakon Marijine smrti 1694. godine do svoje smrti 1702. godine.

Jelena Slavna (? - 976.)

emmastritof — 2022-03-09 11:00:24 UTC

„U vremenu kada se žene nisu smjele obrazovati, pisati knjige..., uvijek je postojala ona jedna koja je učinila korak dalje i prekinula tu nesretnu sudbinu te dokazala da su žene itekako sposobne, te mogu i znaju sve što i muškarci.“

Ne zna se kad je rođena, ali Jelena Slavna preminula je 946. godine. Bila je hrvatska kraljica, žena kralja Mihajla Krešimira II. Navodno je podrijetlom bila iz najmoćnije zadarske patricijske obitelji Madijevaca za što, međutim, nema potvrda u povijesnim izvorima. Bila je omiljena u hrvatskom narodu i poznata kao Jelena Slavna.

Dora Pejačević (1885.-1923.)

evajanjic — 2022-03-09 11:02:30 UTC

Dora Pejačević je prva je hrvatska skladateljica. Svoju prvu skladbu napisala je već u 12. godini. Iza nje je ostalo 58 djela od kojih mnoga nisu objavljena, ali se čuvaju njihovi rukopisi.

Meryl Streep (1949.-)

dorasribar — 2022-03-09 11:03:33 UTC

"Gluma ne znači biti netko drugačiji. To je pronaći sličnost u onome što je naizgled različito, a zatim pronaći sebe unutra."

Mary Louise Streep, poznatija kao Meryl Streep je višestruko nagrađivana američka filmska, kazališna i televizijska glumica. Ukupno 26 puta je nominirana za Golden Globe, a 17 puta za nagradu Oscar.
Filmovi: Mamma mia, Vrag nosi pradu, Ne gledaj gore...

Ana Katarina Zrinska (1625. - 1673.)

andrijasantek — 2022-03-09 11:06:22 UTC

Bila je hrvatska književnica i diplomatkinja, velikašica iz obitelji Zrinski. Bila je poznata kao mecena i kao prva žena u Banskoj Hrvatskoj koja se bavila ne samo prevođenjem, nego je i sama pisala književne tekstove.

Anna Eleanor Roosevelt (1884.-1962.)

borisdogan1 — 2022-03-09 11:07:57 UTC

"Budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova" - Eleanor Roosevelt

Anna Eleanor Roosevelt bila je američka diplomatkinja, pisac, predavač i socijalna aktivistkinja koju je zbog njenog doprinosa zaštiti i promociji ljudskih prava američki predsjednik Harry S. Truman nazvao „Prvom damom svijeta“. Funkciju Prve dame SAD-a obnašala je od 1933. do 1945. za vrijeme četiri mandata njenog supruga Franklina Delana Roosevelta, čime je postala prva dama Sjedinjenih Država s najdugovječnijim stažem. Eleanor je obnašala funkciju delegatkinje SAD-a pri Generalnoj Skupštini UN-a od 1945. do 1952.

Indira Gandhi (1917.-1984.)

petaranadolac — 2022-03-09 11:08:56 UTC

„Ljudi imaju naviku zaboravljati svoje dužnosti , ali se sjećaju svojih prava.“

Prvoj i jedinoj indijskoj premijerki svijet politike bio je predodređen od malih nogu budući da se njezin otac Jawaharlal Nehru intenzivno bavio politikom te obnašao ulogu premijera. Već s 12 godina kreće u borbu za osamostaljenje Indije kroz Vanar Sena grupu koja je prihvaćala mlade revolucionare koji bi kroz demonstracije prenašali poruke za koje su se zalagali.

Alma Prica (1962.-)

kajakrsic — 2022-03-09 11:11:15 UTC

"Najviše se bojim gubitka ljudi."

Na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti diplomirala je 1985., a članica ansambla Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu postala je 1986. godine. Godine 1995. dobila je status prvakinje drame. Od 2015. nacionalna prvakinja.

Blanka Vlašić (1983.-)

pavojosipovic — 2022-03-09 11:17:08 UTC

Blanka Vlašić je prva hrvatska atletičarka koja je preskočila 2 metra (201 cm, u Zürichu 15. kolovoza 2003. godine) i dvostruka svjetska prvakinja u skoku u vis - hrvatska rekorderka na otvorenom (208 cm – drugi rezultat svih vremena) i u dvorani (206 cm)

Isadora Duncan (1877.-1927.)

doradrazic — 2022-03-09 11:19:21 UTC

“If I could tell you what it meant, there would be no point in dancing it”
― Isadora Duncan

Bila je američka plesačica koja je nastupala s velikim priznajnem diljem Europe i SAD-a.
Rođena je 26. svibnja 1877. u Kaliforniji.
Plesala je u zapadnoj Europi, SAD-u i Sovjetskom Savezu.Otvorila je škole kako bi podučavala mlade žene filozofije plesa.

ToyPurina (1760. - 1799.)

franferenac — 2022-03-09 11:20:07 UTC

"Budi hrabar i bori se."

Toypurina je bila liječnica Tongva/Kizh iz sela Jachivit. Poznata je po svom protivljenju kolonijalnoj vladavini španjolskih misionara u Kaliforniji te je 1785. povela svoj narod u pobunu protiv njihovih španjolskih tlačitelja. Ona je narodni heroj naroda Kizh i, prema knjizi Toypurina: Ivana Orleanska iz Kalifornije, ona je "...jedina Indijanka koja je pokrenula, organizirala i vodila pobunu protiv stranog ugnjetavanja u cijeloj američkoj povijesti. Ona je izvanredna i jedinstvena u indijanskoj povijesti pa stoga i u američkoj povijesti."

Margaret Thatcher (1925.-2013.)

leonfranjic — 2022-03-09 11:20:15 UTC

" sloboda izbora nešto je što uzimamo zdravo za gotovo, sve dok nam netko ne pokuša oduzeti."

Prva premijerka u povijesti Velike Britanije, Margaret Thatcher, svojim je djelovanjem obilježila čitavo desetljeće. Željezna Lady bila je prepoznatljiva po svojim strogim uvjerenjima od kojih nije odstupala, kao i vjerovanja u slobodno tržište kapitala. Danas je simbol najvećeg političkog uspjeha i priznanja koje je jedna žena zaslužila.

Maria Teresa de Filippis (1926.-2016.)

petramitar — 2022-03-09 11:39:13 UTC

"Bila sam ili hrabra ili nepromišljena, ili bezobrazna, zovi to kako hoćeš, samo sam voljela ići punom brzinom"

Maria Teresa de Filippis je prva žena koja je ikada sudjelovala na utrci Formule 1. Bila je uspješna vozačica različitih serija utrkivanja u Italiji, a uz podršku peterostrukog svjetskog prvaka, Juana Manuela Fangia, dospjela je i u Formulu 1.

Marija Terezija (1717.-1780.)

nikodragicevic — 2022-03-09 11:41:32 UTC

Marija Terezija češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom. Zbog njezine znakovite i utjecajne vladavine, četrdesetogodišnje razdoblje njezine vladavine znano je kao Terezijanizam.

Maria Montessori (1870.-1952.)

jurajpardon — 2022-03-09 11:41:54 UTC

"Istina o životu sigurna je kao gravitacija: da bismo živjeli potpuno, moramo naučiti koristiti stvari i voljeti ljude.... a ne voljeti stvari i koristiti ljude."

Montessori je pedagogiju utemeljila Maria Montessori, rođena 31. kolovoza 1870. u gradiću Chiaravalle u Italiji. Odrasla je u vrlo imućnoj i obrazovanoj obitelji sa slobodoumnim stajalištima. Diplomirala je medicinu kao prva žena u Italiji 1892. na dječjem odjelu sveučilišne psihijatrijske klinike u Rimu, gdje je i započela svoj radni vijek. Potaknuta radovima i rezultatima francuskih liječnika Jean Marc Itarda i Eduarda Seguina razradila je vlastite pribore kojima je pokušala pomoći djeci s teškoćama u razvoju. Na to ju je potaknula vlastita spoznaja da se takvoj djeci osim isključivo medicinskim može pomoći i odgojnim metodama. Medicinsko-pedagoški institut otvorila je 1900. zbog obrazovanja učitelja i odgojitelja za skrb, odgoj i njegu djece s mentalnom retardacijom. Početkom je dvadesetog stoljeća upisala na Sveučilištu u Rimu pedagogiju, antropologiju i psihologiju, a 1907. otvorila prvu Casa di bambini (Dječju kuću) u jednoj sirotinjskoj četvrti toga grada.

Svoju je prvu knjigu Il metodo della pedagogia scientifica applicato all educazione infantile nelle case dei bambini (Metoda znanstvene pedagogije primijenjena na obrazovanje najmlađih u dječjim kućama) objavila 1909. godine. Nedugo je potom osnovala Montessori udruženja u Rimu, Napulju i Milanu.
Montessori je pedagogija zaintrigirala i potaknula Grahama Bella, izumitelja telefona i ujedno učitelja za gluhonijemu djecu, koji je 1912. u svojoj kući otvorio jedan razred prema tome pedagoškom modelu.

U dvadesetim i tridesetim godinama dvadesetoga stoljeća osnivaju se Montessori udruženja u Nizozemskoj, SAD-u, Švicarskoj, Indiji, Pakistanu i u mnogim drugim zemljama.
Maria Montessori umrla je 1952. u gradiću Noordwijk aan Zee u Nizozemskoj.

Raymonde de Laroche (1882.-1919.)

antoniobiankini — 2022-03-09 11:44:40 UTC

“Flying does not rely so much on strength, as on physical and mental co-ordination.”

Elise Raymonde Deroche bila je kći vodoinstalatera, a počela se koristiti pseudonimom barunica Raymonde de Laroche, po svemu sudeći, u sklopu svoje glumačke karijere. Letenjem se počela baviti 1909. godine, kad joj je bilo 27 godina, a od Francuskog aero-kluba (franc. Aéro-Club de France) dobila je pilotsku dozvolu s rednim brojem 36.

Marija Jurić Zagorka (1873.-1957.)

leonrendulic2 — 2022-03-09 11:49:51 UTC

Marija Jurić Zagorka bila je hrvatska književnica i novinarka.

Bila je prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica. Jedno je vrijeme uređivala novine Obzor. Pokrenula je i uređivala Ženski list, prvi hrvatski časopis za žene, i Hrvaticu. Borila se protiv društvene diskriminacije, mađarizacije i germanizacije te za prava žena. Potpora u književnosti i novinarskom radu bio joj je Josip Juraj Strossmayer, koji je nagovara na pisanje romana. Pisala je romane namijenjene široj publici u kojima isprepliće ljubavne priče s elementima nacionalne povijesti. Neka su njezina prozna djela dramatizirana i ekranizirana.

Helen Armstrong (1875.-1947.)

vanjavisnjic — 2022-03-09 11:50:41 UTC

" Is this Canada the free? Canada the
enlightened?"

Helen Armstrong bila je kanadska aktivistkinja za ljudska prava i rad, koja je sudjelovala u generalnom štrajku Winnipega 1919. godine.
Bila je od milja poznata kao "Ma" među radničkom klasom u Winnipegu. Ovaj nadimak za majku bio je prikladan izraz simpatije za čelnicu ženskih sindikata i zaštitnica radničkih prava. Dok su je vijesti često prikazivale kao agresivnu, bliske osobe je pamte kao toplu i suosjećajnu osobu.

Josipa Lisac (1950.-)

matijaopacic — 2022-03-09 12:40:10 UTC

"Tvoj se život ne živi kroz san o zlu ili dobru odlučuješ, znaj, ti sam."

Josipa Lisac hrvatska je pjevačica, poznata po izvornoj mješavini različitih glazbenih žanrova, jedinstvenoj i ekscentričnoj scenskoj pojavi te izraženim glasovnim sposobnostima.
Pjevajući ozbiljni glazbeni repertoar, od stare sakralne, preko klasične i moderne avangardne, sve do etno-tradicionalne glazbe, stječe svoje prvo, a zatim i sve bogatije glazbeno obrazovanje.

J.K. Rowling (1965.-)

jureceric — 2022-03-09 12:43:50 UTC

"Ako želite znati kakav je muškarac, dobro pogledajte kako se ponaša prema svojim inferiornim, a ne prema sebi jednakima."

J. K. Rowling britanska je književnica znana po svojoj seriji romana Harry Potter. Romani o mladom čarobnjaku dostigli su svjetsku slavu, osvojli brojne književne nagrade te su prodani u više od 500 milijuna primjeraka, a po njima je snimljena serija od osam filmova kojima je Rowling odobrila scenarij i imala određen utjecaj tijekom snimanja. Njezina prva knjiga u seriji, Harry Potter i Kamen mudraca (1997.), ostvarila je izvanredan uspjeh, obraćajući se istodobno djeci (ciljanoj publici) i odraslima. Živim opisima i maštovitom okosnicom priče, predstavlja avanture neočekivanog heroja Harryja Pottera, osamljenog siročića koji otkriva da je ustvari čarobnjak, i prijavljuje se u školu vještičarenja i čarobnjaštva Hogwarts. Knjiga je osvojila mnoge nagrade, uključujući British Book Award.

Florence Nightingale (1820.-1910.)

noellstedul — 2022-03-09 12:44:27 UTC

„Kako se vrlo malo može učiniti u duhu straha."

Florence Nightingale, bila je engleska bolničarka, statističarka i utemeljiteljica modernog sestrinstva koja je razumjela prednosti higijene i sanitacije u prevenciji bolesti. Florence Nightingale postigla je prepoznatljivost kroz obuku medicinskih sestara na terenu tijekom Krimskog rata gdje je organizirala zdravstvenu njegu za ranjene vojnike.

Madonna (1958.-)

adrianblagushajdin — 2022-03-09 12:46:24 UTC

“No matter who you are, no matter what you did, no matter where you've come from, you can always change, become a better version of yourself.”

Madonna, rođena kao Madonna Louise Ciccone je američka pjevačica, tekstopisac, glumica, redateljica, plesačica i zabavljačica. Prodala je više od 300 milijuna svojih albuma u cijelom svijetu. Guinnessova knjiga rekorda ju je proglasila najuspješnijim ženskim izvođačem svih vremena.

Tzu Hsi (1835.-1908.)

ozana_radic — 2022-03-09 12:55:22 UTC

"Sada su Sile započele agresiju, a izumiranje naše nacije je neizbježno. Kad bismo samo prekrižili ruke i prepustili im se, ne bih imala lica da vidim naše pretke nakon smrti."

Ova kineska carica jedna je od najznačajnijih i najozloglašenijih žena u modernoj povijesti. Bila je poznata po svojoj ljepoti, šarmu, ali i želji za moći i nemilosrdnoj vladavini. Iako je porijeklom iz srednjeg sloja, carica je postala jer je jedina od priležnica cara Hsien Fenga rodila sina. Godinama je vladala preko sina, a nakon ugušenja Bokserskog ustanka u svojoj domovini, posvetila se modernizaciji Kine društvenim reformama, pa je zabranila smrtne kazne na prijekim sudovima diljem zemlje.

Jadranka Kosor (1953.-)

dariastipetic — 2022-03-09 13:01:13 UTC

Ja sam mislila da određeni pjevači koji su članovi HDZ-a u kampanjama nastupaju besplatno.

Hrvatska političarka, 9. predsjednica Vlade Republike Hrvatske u službi od srpnja 2009. do prosinca 2011. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Profesionalnu karijeru posvetila je novinarstvu, od 1972. bila je dopisnica Večernjeg lista i Radio Zagreba. Od 1991. do 1995. na Hrvatskom radiju je vodila emisije za prognanike, izbjeglice i stradalnike iz Domovinskog rata. Godine 1995. postala je potpredsjednica HDZ, a te je godine izabrana i u Hrvatski sabor.

Edith Cavell (1865.-1915.)

aretadelic — 2022-03-09 13:07:36 UTC

“Shvaćam da patriotizam nije dovoljan. Ne smijemo imati mržnje ni gorčine prema nikome.” Smatrana krivom za izdaju, osuđena na smrt i ubijena od strane streljačkog voda u dobi od 49 godina, hrabrost Edith Cavell bila je teško kažnjena u njezinu životu. Medicinska sestra koristila je bolnicu Crvenog križa u kojoj je radila kako bi spasila živote vojnika s obje strane Prvog svjetskog rata, bez ikakve diskriminacije, kao i krijumčarenje više od 200 savezničkih vojnika iz Belgije, slavno govoreći: postoje životi koje treba spasiti. Njezina hrabrost i empatija ju je, na žalost, stajala života.

Kamala Harris (1964.-)

davidmetelko — 2022-03-09 13:08:48 UTC

"My mother used to tell me – she would tell my sister – my mother would look at me and she’d say, ‘Kamala, you may be the first to do many things, but make sure you are not the last"

SAD je dobio prvu ženu u povijesti kao prvu potpredsjednicu te prvu osobu azijskog podrijetla i crne boje kože na tako visokoj poziciji u američkoj politici.

Gertrude Ederle (1905.-2003.)

danmaljkovic — 2022-03-09 13:16:44 UTC

“Meni je more kao osoba – kao dijete koje već dugo poznajem. ...
“Kad mi netko kaže da ne mogu nešto učiniti, onda to i učinim”...
“Ljudi su govorili da žene ne mogu preplivati kanal, ali ja sam dokazao da mogu.” ...
“Kad smo u vodi, nismo na ovom svijetu.”

Američka natjecateljska plivačica, olimpijska pobjednica i svjetska rekorderka u pet disciplina. Dana 6. kolovoza 1926. postala je prva žena koja je preplivala La Manche. Među ostalim nadimcima, tisak ju je ponekad nazivao "Kraljicom valova".

Josepine Baker (1906.-1975.)

unaokanovic — 2022-03-09 13:18:15 UTC

"All my life, I have maintained that the people of the world can learn to live together in peace if they are not brought up in prejudice."

"Još uvijek vidim sebe kako stojim na zapadnoj obali Mississippija i gledam u istočni St. Louis i promatram sjaj zapaljenih crnačkih domova kako osvjetljava nebo. Mi djeca stajali smo skupljeni zajedno u zbunjenosti... nasmrt preplašeni s krici crnačkih obitelji koje trče preko ovog mosta bez ičega osim onog što su imali na leđima kao svoje svjetovne stvari... Tako sam s ovom vizijom trčao i trčao i trčao..."

Freda Josephine McDonald (njeno pravo ime), bila je francuska zabavljačica rođena u Americi.

Ernest Hemingway, nazvao ju je ‘najsenzacionalnijom ženom koju je ikad vidio.’ Ipak, usprkos svojoj popularnosti i slavi, borba Rose Parks bila je i njezina. Kada se vratila u Ameriku pedesetih godina, odbijeno joj je rezerviranje u 36 hotela. Odvela je svoju bitku u klubove kabarea, odbijajući se baviti rasno-segregiranom publikom (unatoč ponudi od 10.000 dolara u Miami klubu). Čak ni prijeteći pozivi nisu uplašili. Godine 1963. stajala je uz Martina Luthera Kinga u ožujku u Washingtonu. Tamo je bila jedina službena govornica.

Zadnji put nastupila u Bobinu 1975. slaveći 50 godina od prvog nastupa. Umrla je par dana kasnije u snu od moždanog krvarenja. Pokopana je u Monte Carlu.

Jyoti Kishanji Amge (1993.-)

irmakusan — 2022-03-09 13:39:01 UTC

indijska glumica poznata po tome što je najniža živuća žena na svijetu prema Guinnessovoj knjizi rekorda.

Nakon Amgeovog 18. rođendana 16. prosinca 2011., službeno je proglašena najnižom ženom na svijetu u Guinnessovoj knjizi rekorda s visinom od 62,8 centimetara. Njezina ograničena visina posljedica je genetskog poremećaja zvanog primordijalni patuljastost.

Ivana Hirschmann (1866.-1943.)

loreekranjcar — 2022-03-09 14:03:55 UTC

Rodila se u židovskoj obitelji u Svetom Nikoli kraj Zeline 23.veljače 1866., a umrla je 8.svibnja 1943.

Godine 1888. položila je i ispit iz matematičko-tehničke skupine predmeta za službovanje u višim pučkim školama, a 1894. ispit za poučavanje u višim djevojačkim školama.Bila je jedina žena od 30 primjenih prolaznika Tečaja za učitelje gimnastike u Zagrebu od 1894. do 1896. koji je organizirao Franjo Bučar.

Ivana Hirschmann uspješno je položila ispit za gimnastičku učiteljicu u srednjim školama. Od 1891. radila je kao privremena pomoćna učiteljica tjelovježbe u Građanskoj djevojačkoj školi, a od 1908. kao stalna učiteljica nižih pučkih škola

„s potrebnom podukom u gimnastici“. Od 1912. podučavala je i u višim djevojačkim školama kućanskog i trgovačkog smjera. U Ženskom liceju u Zagrebu službovala je od 1892. do 1920. godine, a do umirovljenja 1923. radila je u Stručnoj školi, . Bila je prva učiteljica gimnastike u Hrvatskoj s položenim državnim stručnim ispitom.

Greta Thunberg (2003.-)

marikaskop — 2022-03-09 14:24:08 UTC

"We are in the beginning of a mass extincion, and all you can talk about is money and fairy tales of eternal economic grouth. How dare you!"

Greta Thumberg je švedska aktivistica, borac protiv klimatskih promjena i za ekologiju. Sa 15 godina počela je svaki petak štrajkati za očuvanje planete. Brojni mladi ljudi su joj se pridružili u štrajku i pokrenuli su pokret koji se zove "Fridays for Future" koji je okupio milijone ljudi iz 150 zemalja. Greta je naučila sve nas mlade ljude koliko je bitno se brinuti za očuvanje naše planete.

Angela Merkel (1954.-)

maksivancic — 2022-03-09 18:48:46 UTC

“Dobar kompromis je onaj u kojem svi daju doprinos.”
“Ne zaboravite da sloboda nikada nije nešto što se može uzeti zdravo za gotovo.”
“Sloboda ne znači biti slobodan od nečega, već biti slobodan nešto učiniti.”
“Iznenadite se onim što je moguće.”
“Uvijek budi više nego što izgledaš i nikad se ne čini više nego što jesi.”

Angela Dorothea Merkel, rođena Kasner je njemačka političarka i bila je prva njemačka predsjednica vlade; do nje je Njemačka imala samo predsjednike vlade, a ni jednu predsjednicu vlade.

U siječnju 2012. pod njenim vodstvom Njemačka je po prvi put u povijesti prodala državne obveznice s negativnim kamatama.U više navrata je proglašavana najmoćnijom ženom svijeta.
Godine 2015. američki časopis Time izabrao je Angelu Merkel za osobu godine.

Zaha Hadid (1950.-2016.)

makshavranek1 — 2022-03-09 18:59:23 UTC

“People say I design architectural icons. If I design a building and it becomes an icon, that's ok.”

Zaha Hadid je britanska arhitektica i dizajnerica iračkoga podrijetla. Diplomirala studij arhitekture u Londonu, gdje je od 1979. vodila vlastiti arhitektonski ured, Zaha Hadid Architects. Smatra se jednom od predvodnica dekonstruktivizma u arhitekturi.

Značajnija su joj ostvarenja vatrogasna postaja poduzeća Vitra, stambena zgrada u naselju IBA, skijaška skakaonica Bergisel, Centar suvremene umjetnosti Rosenthal, Nacionalni muzej suvremene umjetnosti MAXXI, Aquatics Centre, kulturni centar Hejdar Alijev i dr. Bavila se i kazališnom kostimografijom i scenografijom.

Prva je dobitnica prestižne Pritzkerove nagrade za arhitektonsko ostvarenje (2004).

Cora Coralina (1889.-1985.)

klaraviktoriajagatic — 2022-03-09 21:13:03 UTC

Ja sam ta žena koja se uspela na planinu života krčeći kamenje i sadeći cvijeće.“

Ana Lins dos Guimarães Peixoto, poznata kao Cora Coralina bila je brazilska pjesnikinja i spisateljica kratkih priča. Prvu knjigu objavila je sa 75 godina i postala jedan od najrelevantnijih ženskih glasova u nacionalnoj književnosti.

Kraljica Viktorija (1819. - 1901.)

lukaprimorac5 — 2022-03-10 10:25:10 UTC

Ne zanimaju nas mogućnosti poraza. Oni ne postoje.

Britanska kraljica. Predsjedavajući jednim od najvećih imperija viđenih u povijesti, kraljica Viktorija bila je poglavar države od 1837. do 1901. Nastojala je steći utjecaj u britanskoj politici, dok je ostala podalje od stranačke politike. Ona simbolizira cijelo doba viktorijanskih vrijednosti.

Tegla Loroupe (1973.-)

markobaburic — 2022-03-10 10:25:11 UTC

"Svatko mora biti vlastita inspiracija."

Loroupe je držala svjetski rekord u ženskom maratonu i osvojila mnoge prestižne maratone. Otkako se povukla iz trčanja, posvetila se raznim inicijativama koje promiču mir, obrazovanje i prava žena. U njezinoj rodnoj Keniji, njezina Zaklada za mir i utrku mira naširoko je hvaljena jer je pomogla u okončanju plemenskih sukoba.

Katharine Hepburn (1907.-2003.)

lukaradman6 — 2022-03-10 10:25:31 UTC

Američka glumica. Ikonična figura filma dvadesetog stoljeća, Katharine Hepburn osvojila je četiri Oscara i dobila više od dvanaest nominacija za Oscara. Njezin stil života bio je nekonvencionalan za to vrijeme, a svojom glumom i životom pomogla je redefinirati tradicionalne poglede na uloge žena u društvu.

Germaine Greer (1939. - )

karlosajko1 — 2022-03-10 10:26:43 UTC

Australska feministička ikona iz 1960-ih i 1970-ih, Germaine Greer uživa u pokretanju spornih pitanja. Posebno je njezina knjiga “Ženski eunuh” bila odlučujući manifest za feministički pokret, koji se pokazao utjecajnim 1960-ih

Boudicca  (30. - 61.)

nikolamihanovic3 — 2022-03-10 10:28:20 UTC

Boudicca je bila inspirativni vođa Britanaca. Vodila je nekoliko plemena u pobuni protiv rimske okupacije. U početku uspješna, njezina je vojska od 100.000 ljudi opljačkala Colchester, a zatim i London. Njezina je vojska kasnije poražena. Rodila se 30. godine nove ere, a umrla je 61. godine u bitci s Rimljanima.

Millicent Fawcett (1846. - 1929.)

dorastamenkovic — 2022-03-10 10:28:37 UTC

"What draws men and women together is stronger than the brutality and tyranny which drive them apart." 

Vodeća sufražetkinja i borac za jednaka prava žena. Vodila je najveću britansku organizaciju za pravo glasa, nenasilnu (NUWSS) i odigrala ključnu ulogu u pridobivanju glasova žena. Također je pomogla u osnivanju Newnham Collegea u Cambridgeu.

Sveta Terezija Avilska (1515. – 1582.)

jurajsrzentic — 2022-03-10 10:29:36 UTC

"Daruj mi, Gospodine, svoje neumorno srce da u meni radi umjesto mojega."

Španjolska pjesnikinja, reformatorica karmelićana i mistik. Sveta Terezija Avilska proživjela je španjolsku inkviziciju, ali je izbjegla suđenje unatoč svojim mističnim otkrićima. Pomogla je reformirati tradiciju katoličanstva i odvratiti religiju od fanatizma.

Jacinda Ardern (1980.-)

tarajankovic — 2022-03-10 10:29:56 UTC

“If you have hundreds of thousands of children living in homes without enough to survive, that’s a blatant failure. What else could you describe it as?”

Jacinda Ardern je najmlađa premijerka Novog Zelanda od 2018. Njezin stil vođenja koji naglašava ljubaznost i empatiju dobio je znatne pohvale. Pozvala je na globalno djelovanje u vezi s klimatskim promjenama i univerzalno priznavanje ljudskih prava.

Annie Besant (1847. - 1933.)

frankakocijan — 2022-03-10 10:30:57 UTC

“An imperious necessity forces me to speak the truth, as I see it, whether the speech please or displease, whether it bring praise or blame. That one loyalty to Truth I must keep stainless, whatever friendships fail me or human ties be broken.”

Annie Besant bila je britanska socijalistkinja, teozofistkinja, aktivistica za ženska prava, spisateljica, govornica, edukatorica i filantropkinja.
Smatra se pobornicom ljudske slobode, a bila je i gorljivi pristaša irske i indijske samouprave.
Ušla je u povijest kao plodna autorica s više od tri stotine knjiga i pamfleta. Suosnovala je hinduističko sveučilište Banaras, a bila je i članica teozofskog društva. Također je aktivno vodila kampanju za neovisnost Indije. Petnaest godina Besant je u Engleskoj bila javna zagovarateljica ateizma i znanstvenog materijalizma.
Besantin je cilj bio osigurati zapošljavanje, bolje životne uvjete i odgovarajuće obrazovanje za siromašne.

Betty Williams (1943. - )

lolaivancic — 2022-03-10 10:32:32 UTC

"There is no talking about problems unless you're talking about solution"

Betty Williams bila je aktivistkinja za mir u Sjevernoj Irskoj. Protestirala je za prestanak nasilja, a počela je kampanju kada je vidjela kako su britanski vojnici upucali Irskog terorista u autu. Pošto nije bilo nikoga za volanom, auto se izmakao kontroli, te ubio sedam ljudi od kojih su troje bila djeca. Betty je zajedno sa Mairead Maguire (tetkom od jednog ubijenog djeteta) i Ciaran McKeown osnovala je zajednicu "Peace People" i uspješno zaustavila nasilje u Sjevernoj Irskoj.

Margaret Sanger (1879.-1966.)

lanamasterl — 2022-03-10 10:35:03 UTC

Sanger je bila vodeći pionir u ponudi kontracepcijskih i zdravstvenih usluga ženama. U to vrijeme kontroverzan, Sanger je zaslužan za vodeću ulogu u legalizaciji kontracepcije i objavljivanju informacija o planiranju obitelji. Osnovala je Američku ligu za kontrolu rađanja i potaknula razvoj kontracepcijskih pilula.

Billie Holiday (1915.–1959.)

lucijamaletic2 — 2022-03-10 10:35:32 UTC

“You can’t copy anybody and end with anything. "

Billie Holiday američka jazz pjevačica. S obzirom na titulu "Prva dama bluesa", Billie Holiday se smatra najvećom i najizrazitijom jazz pjevačicom svih vremena. Glas joj se kretao svojim emocionalnim intenzitetom i potresnošću. Unatoč tome što je umrla u dobi od samo 44 godine, Billie Holiday pomogla je definirati eru jazza, a njezine se snimke i danas naširoko prodaju.

Mirabai (1498. – 1565.)

emapetrovic8 — 2022-03-10 10:37:05 UTC

Indijski mistik i pjesnik. Mirabai je rođena u privilegiranoj hinduističkoj obitelji, ali je napustila život princeze i provodila vrijeme kao mistik i bhakta Sri Krishne. Pomogla je revitalizirati tradiciju bhakti (devocionalne) joge u Indiji.

Charlotte Bridgwood (1881. - 1929.)

filipstjepanovic9 — 2022-03-10 10:58:14 UTC

Tjekom njenog posjeta New York-u primjetila je da vozači tjekom nevremena trebaju gurati glave kroz prozoz tako da bi vidjeli cestu, s toga je odlučila izmisliti brisače stakla na automobilu, taj izum i dan danas se korist. 1917. godine, postali su standardni dio automobilske opreme.

Mary Wollstonecraft (1759. - 1797.)

marasoldo — 2022-03-10 11:03:42 UTC

Engleska spisateljica, Wollstonecraft napisala je najznačajniju knjigu u ranom feminističkom pokretu. Njezin pamflet “Otvrđivanje prava žena” postavio je moralnu i praktičnu osnovu za proširenje ljudskih i političkih prava na žene. Bila je pionir u borbi za žensko pravo glasa.

Benazir Bhutto (1953.-2007.)

lucijastarcevic3 — 2022-03-10 11:11:59 UTC

„U konačnici, vodstvo se odnosi na snagu nečijih uvjerenja, sposobnost da se izdrže udarci i energija za promicanje ideje. I otkrio sam da oni koji postižu mir nikada ne pristaju na prepreke, posebno one izgrađene od netrpeljivosti, netolerancije i nefleksibilne tradicije.”

Benazir Bhutto prva žena premijerka muslimanske zemlje. Pomogla je Pakistanu premjestiti iz diktature u demokraciju, postavši premijerka 1988. Nastojala je provesti društvene reforme, posebice pomažući ženama i siromašnima. Ubijena je 2007.

Sojourner Truth (1797. - 1883.)

svenianbrcic — 2022-03-10 11:21:18 UTC

"Zbog njih sada mogu živjeti san. Ja sam sjeme slobodnog i znam to. Namjeravam donijeti velike plodove."

Sojorner Truth poznata je po borbi za prava žena. Ostat će zapamćena kao afroamerička abolicionistkinja i aktivistkinja za prava žena, rođena je u ropstvu 1797. godine u zaselku Swartekill u newyorškom okrugu Ulster kao Isabella Baumfree. Iz ropstva bježi 1826. godine

Sappho s Lezbosa (oko 620. – oko 570. pr. Kr.)

nikokrznaric — 2022-03-10 11:39:52 UTC

Sapfo s Lezbosa bila je lirska pjesnikinja antičke Grčke koja je za života bila toliko poznata da su joj u čast stvoreni kipovi. Hvalili su je Platon i drugi grčki pisci i nazivali “Desetom muzom”. Preživjelo je vrlo malo fragmenata njezina djela jer je pisala na vrlo specifičnom dijalektu, eolskom grčkom, koji je kasnijim latinskim piscima bilo teško prevesti.

Njezina poezija bila je lirska poezija – uz liru – i često se pjevala na zabavama visokih Grka. Pisala je o strasti, gubitku i dubokim ljudskim emocijama. Neke od njezinih sačuvanih pjesama impliciraju da je možda imala romantične odnose sa ženama, pa stoga iz njezina imena dobivamo etimologiju "lezbijke" i "safičke".

Elizabeth Blackwell (1821.-1910.)

zlatkoovanin — 2022-03-10 11:42:45 UTC

Rođena u Britaniji, Blackwell je bila prva žena koja je stekla medicinsku diplomu u Americi i prva žena koja je upisana u medicinski registar Ujedinjenog Kraljevstva. Blackwell je pomogao u razbijanju društvenih barijera, omogućujući ženama da budu prihvaćene kao liječnice

Himiko (175.-248.)

markkaufman1 — 2022-03-10 12:54:51 UTC

Himiko (zvana i Pimiko, 卑弥呼) prva je poznata vladarica Japana i navodni začetnik Velikog svetišta Ise , koje se još uvijek smatra najvažnijim Shintō svetištem u Japanu.

Prema japanskoj legendi, Himiko je bila kćerka cara Suinin (pr. 1. st. pr. Kr. – 1. st. n. e. ), koji joj je dao skrbništvo nad svetim ogledalom, simbolom božice sunca.

Himiko je imala dvojni status i kao vladarica i kao visoka svećenica što potvrđuje teoriju da su ranim Japanom upravljale žene s vjerskim moćima.

Eleanora Akvitanska (1122.-1204.)

bartolmajerski — 2022-03-10 13:01:04 UTC

Eleanora Akvitanska bila je, u 12. stoljeću najmoćnija žena svog vremena. Bila je vojvotkinja od Akvitanije i kraljica Francuske i Engleske.

Eleonora je imala dug i skandalozan život za ono vrijeme. Bila je lijepa, inteligentna i obrazovna što je bilo netipično za žensku osobu tog doba. Tokom života snažno je dominirala francuskom i engleskom politikom, a njezin utjecaj se širio gotovo čitavom zapadnom Evropom.

Srednji vijek je bio vremenski period križarskih ratova u kojem su uglavnom dominirali muškarci, ali je Eleonora, sa svojim izvanrednim i izuzetnim dostignućima, bila izuzetak. Ona je sa svega 19 godina, ponudila Crkvi pomoć njenih borbenih vazala - 300 žena. Kako žene u to vrijeme nisu imale šta da traže na bojnom polju, Eleonora je izjavila da će ona i njene žene pomagati ranjenima.

Eleonoru su imenovali za lidera njenih vojnika. Sve žene su bile obučene u oklop i nosile su koplja, ali nisu učestvovale u borbama.

Križarska kraljica Eleonora od Akvitanije je bila toliko impresivna da su je uspoređivali sa mitskom kraljicom Amazona.

Marija Magdalena (živjela u 1. st.)

natanhavel — 2022-03-10 13:01:42 UTC

“Vidjela sam Gospodina i on mi je to rekao”.

Marija Magdalena - pokornica, Isusova vjerna učenica, klanjateljica Euharistije.
Iako je Marija Magdalena istaknuta figura u kršćanstvu, Biblija ne sadrži nikakve podatke o njenom rođenju, roditeljstvu ili obiteljskom statusu.
Marija je bila rodom iz mjesta Magdale na Genezaretskom jezeru (po kojemu se i naziva Marija Magdalena ili Magdalenska), a Isus ju je izliječio od teške bolesti (prema Novom zavjetu, istjerao je iz nje sedam demona).
Izvještaji iz evanđelja i drugih izvora sugeriraju da je Marija Magdalena bila jedna od Isusovih najodanijih sljedbenika, ustrajno ga pratila i stajala pod križem u trenucima njegove muke i smrti raspeća, a također ga je prva vidjela uskrsnuloga.

22. srpnja Crkva slavi spomendan sv. Marije Magdalene.

Shirini Ebadi (1947.-)

renatocepulicpetkovic — 2022-03-10 13:10:01 UTC

Shirin Ebadi (1947–) Iranska odvjetnica, Ebadi se borila za ljudska prava u Iranu, zastupajući političke disidente i osnivajući inicijative za promicanje demokracije i ljudskih prava. Dobila je Nobelovu nagradu za mir 2003. godine.

Harriet Beecher Stowe (1811.–1896.)

lovrosantek1 — 2022-03-10 13:21:55 UTC

“Je li čovjek ikada stvorenje kojemu se može povjeriti potpuno neodgovorna moć? I ne čini li robovlasnički sustav, uskraćujući robu sva zakonska prava na svjedočenje, svakog pojedinog vlasnika neodgovornim despotom? Može li itko pasti na zaključak kakav će biti praktični rezultat”

Doživotna borka protiv ropstva. Njezin roman Koliba ujaka Toma bio je bestseler i pomogao je u popularizaciji kampanje protiv ropstva. Abraham Lincoln je kasnije primijetio da su njezine knjige bile glavni faktor iza američkog građanskog rata.

Margaret Fuller (1810.-1850.)

dorisvukotic — 2022-03-10 13:22:12 UTC

"Dali bismo srušiti svaku proizvoljnu barijeru. Ženi bismo željeli otvoriti svaki put jednako slobodno kao i muškarcu…”

"U glavama muškaraca postoji ton osjećaja prema ženama kao prema robovima..."

“...Budimo mudri i ne ometajmo dušu. Neka radi kako hoće. Imajmo jednu kreativnu energiju, jedno neprestano otkrivanje. Neka poprimi kakav će oblik i nemojmo ga vezati prošlošću za muškarca ili ženu, crnu ili bijelu.”

Citati iz ' Žene u devetnaestom stoljeću ' (1845.)

Margaret Fuller bila je američka spisateljica, aktivistica za ženska prava i bila je povezana s transcendentalističkim pokretom.

Hildegarda iz Bingena (1098.–1179.)

anjadurek — 2022-03-10 13:43:41 UTC

Mističarka, autorica i skladateljica. Hildegarda iz Bingena živjela je povučeno, provodeći većinu vremena iza zidina samostana. Međutim, njezini spisi, poezija i glazba bili su otkriće za to vremensko razdoblje. Savjetovali su je pape, kraljevi i utjecajni ljudi tog vremena. Njezini spisi i glazba utjecali su na ljude do danas.

Sidonija Košutić (1902.-1965.)

asistentica — 2022-03-10 17:58:59 UTC

Sida Košutić bila je hrvatska pjesnikinja i učiteljica.Pisala je za djecu i odrasle.
U Zagrebu je radila posao lektorice i urednice u Nakladnom zavodu, Vjesniku i drugdje.Navodno je dobila otkaz jer je odbila potpisati peticiju o osudi nadbiskupa A.Stepinca.
Najpoznatija djela: "Solsticij srca", "S naših njiva", "Mimoza sa smetljišta"...

Ana Sršen (1973. -)

finnsadek — 2022-03-10 19:02:49 UTC

"Život je jedan i najviše o nama ovisi kako ćemo ga proživjeti."

Ana Sršen naša je hrvatska najnagrađivanija parasportašica koju ništa nije moglo spriječiti da bude najbolja u onome što voli. Osvajala je medalje i rušila rekorde na olimpijadama, svjetskim i europskim paraplivačkim natjecanjima, dok je danas svoj entuzijazam i znanje uložila u Plivački klub Natator koji je jedini plivački klub koji nudi ravnopravne mogućnosti uključivanja u sport svoj djeci, i onima s poteškoćama i onima bez i na taj način čini svima život boljim.

Lise Meitner (1878.-1968.)

eleonorapisac — 2022-03-10 19:30:42 UTC

"Znanost tjera ljude da nesebično posežu za istinom i objektivnošću; uči ljude da prihvaćaju stvarnost, s čuđenjem i divljenjem, a da ne spominjemo duboko strahopoštovanje i radost koju prirodni poredak stvari donosi pravom znanstveniku."

Lise Meitner rođena je 1878. godine u Beču. Voljela je prirodne znanosti, ali je znala da će se, kao djevojčica, morati izboriti za pravo da stekne visoku naobrazbu. Lise se 1907. godine zaposlila u Institutu za kemiju u Berlinu. Tamo je upoznala Otta Hahna, čime je počela suradnja koja je potrajala sve do kraja njezine karijere. Lise i Otto pokušali su umjetno proizvesti nove elemente tako što su neutronima gađali uranij. 1938. godine morala je pobjeći u Švedsku zato što su nacisti došli na vast u Njemačku, a ona je bila Židovka. Lisa je otkrila nuklearnu fisiju - nuklearnu reakciju pri kojoj se oslobađa nuklearna energija. Njoj u čast ime je dobio element Mt (Meitnerium). Bila je proglašena ženom godine.

Sandra Perković (1990.-)

magdavocanec — 2022-03-10 20:49:49 UTC

"A kad mi netko još kaže: Ti to ne možeš- učinit ću baš sve da mu dokažem da mogu." - Sandra Perković

Sandra Perković hrvatska je atletičarka, hrvatska rekorderka u bacanju diska i bivša državna rekorderka u bacanju kugle, dvostruka olimpijska, dvostruka svjetska, te peterostruka europska prvakinja u bacanju diska. Sa šest uzastopnih osvojenih naslova Dijamantne lige postala je najuspješnija atletičarka tog atletskog natjecanja. Prvi je hrvatski natjecatelj u bacanju diska koji je disk bacio preko 70 metara (2014. godine; to je bio prvi hitac u ženskom disku preko 70 m od 1999.), a njen najbolji rezultat je 71,41 metara iz 2017. godine. To je bio 16. najbolji rezultat u povijesti i najbolji nakon 1992. godine. Osvojivši peto europsko zlato 2018. godine, Sandra je postala prva atletičarka u povijesti koja je osvojila peterostruki naslov prvakinje Europe u nekoj pojedinačnoj atletskoj disciplini i tako ušla u povijest kao najuspješnija europska atletičarka svih vremena u svojoj disciplini.

vjera_barbir_alavanja — 2022-03-11 10:53:31 UTC

NAPOMENA:
Zbirku "SLAVNE ŽENE" pregledajte tako da prstom ili klizačem (na donjem dijelu prozora) pomićete slike lijevo - desno po vremenskoj traci.
Strelice s lijeve (|<) i desne (>|) strane služe za pomicanje prezentacije na sam početak, odnosno kraj!

Zlata Bartl (1920.-2008.)

emazmijanovic — 2022-03-14 10:56:49 UTC

„Ne bih mijenjala svoj život jer sam uvijek bila sretna kad sam nešto stvarala. Bila sam nemirna duha, voljela sam puno učiti, čitati, proučavati neke stvari koje nisu bile u mome fahu, pa i po cijenu nespavanja.“

Zlata Bartl je kemičarka koja je izumila vegetu 1959. godine.

Eva Perón (1919.–1952.)

ilonakulenovic — 2022-03-14 11:39:24 UTC

"Ne može se ništa ostvariti bez fanatizma"

María Eva Duarte de Perón poznatija pod nadimkom Evita, bila je druga žena argentinskog predsjednika Juana Dominga Perona i prva dama Argentine od 1946. do smrti 1952.
Bila je nadaleko voljena od strane običnih ljudi Argentine. Neumorno je vodila kampanju i za siromašne i za proširenje prava žena. Umrla je sa samo 32 godine.

Margaret Heafield Hamilton (1936. - )

gregorramuscak — 2022-03-14 11:51:01 UTC

Looking back, we were the luckiest people in the world.

Software eventually and necessarily gained the same respect as any other discipline.

Margaret Heafield Hamilton diplomirala je matematiku i to joj je bio primarni interes, ali zaposlila se kao programerka u NASA-inu Apollo svemirskom programu.
Ona je odgovorna za softver za letenje u programu Apollo 11 koji je 1969. godine Neila Armstronga odveo na Mjesec pa je svi pamte kao poznatu informatičarku koja je koristila asemblerskom jezik i softversko inženjerstvo za svoj rad.

Rosalind Elsie Franklin (1920.-1958.)

frankagrozdanic — 2022-03-14 11:56:30 UTC

“Želimo raspravljati o strukturi soli nukleinske kiseline deoksiriboze. (D.N.A.). Ova struktura ima nove značajke koje su od značajnog biološkog interesa."

Rosalind Franklin bila je engleska kemičarka i kristalografkinja rendgenskih zraka čiji je rad bio središnji za razumijevanje molekularne strukture DNK (deoksiribonukleinska kiselina), RNA (ribonukleinska kiselina), virusa, ugljena i grafita. Iako su njezini radovi na ugljenu i virusima bili cijenjeni još za života, njezin doprinos otkriću strukture DNK bio je uvelike neprepoznat tijekom njezina života, zbog čega je na različite načine nazivana "pogrešnom heroinom".

Grace Hopper (1906.-)

antepavkovic3 — 2022-03-14 12:07:52 UTC

"Nedovoljno je planirati samo prošlost, a plan se mora ispitati u svjetlu 'svih mogućih budućih događaja.' "

Grace Hopper bila je jedna od prvih programera Harvard Mark računala te je izumila jedan od prvih linkera. Doktorirala matematiku na Sveučilištu Yale te je bila profesorica matematike na Vassar College-u. Pokušala se prijaviti u mornaricu za vrijeme Drugog svjetskog rata, ali je odbijena te se umjesto toga pridružila mornaričkim rezervama. Svoju računalnu karijeru započela je 1944. godine kada je radila u Harvard Mark I timu. Godine 1949. Eckert–Mauchly Computer Corporation gdje je razvijala UNIVAC računalo. Idućih godina je razvijala programske jezike na engleskom jeziku. Godine 1991. je dobila Nacionalnu medalju za tehnologiju, a predsjednik Obama ju je 2016. godine odlikovao Predsjedničkom medaljom slobode .

Đurđica Bjedov (1947. - )

jurajivankovic1 — 2022-03-14 13:19:48 UTC

Đurđica Bjedov je prva hrvatska plivačica koja je osvojila olimpijsku medalju. Zlatnu medalju osvojila je 1968. Iste godine su je Sportske vijesti proglasile kao najbolju plivačicu te godine. Iako je tada predstavljala SFR Jugoslaviju, rođena je na području Hrvatske, što znači da je hrvatica.

Marija Braut (1929.-2015.)

fridaladan — 2022-03-14 13:33:56 UTC

"Ja odoh, fotografije ostaju..."

Mariju Braut često se naziva prvom damom hrvatske fotografije. Svoje je fotografije prvi put izložila 1969. s Petrom Dapcem u Galeriji Studentskog centra u Zagrebu, a do danas je snimila brojne cikluse fotografija. Među njima posebno mjesto zauzima ciklus Zagreb i Zagrepčani, kojim se Marija Braut potvrdila kao nasljednica ‘zagrebačke škole’ fotografije koja se afirmirala tridesetih godina 20. stoljeća.

Marija Antoaneta (1755. - 1793.)

karlamatijacic — 2022-03-14 13:40:17 UTC

'Ako nemaju kruha, nek' jedu kolače.' - Marija Antoaneta, 1789. godine.

Marija je bila zadnja kraljica apsolutističke Francuske. Poznata je po skandalima koje je uzrokovala, a koji su često loše opisivani. Tijekom života i nakon smrti Marija je jednima predstavljala simbol svega dobrog, a drugima svega lošeg vezanog za monarhiju i kraljevsku porodicu.
'Ako nemaju kruha, nek' jedu kolače', poznata je izjava koja se pripisuju Mariji Antoaneti. Ipak, danas se smatra da je ovaj citat potekao od Jean-Jacquesa Rousseaua koji je jednom prilikom izjavio da je to rekla "jedna princeza" misleći pritom na suprugu Luja XIV. Današnji povjesničari smatraju da su njezini suvremenici, među kojima su najoštriji bili Mary Wollstonecraft i Thomas Jefferson, pretjerivali opisujući Mariju Antoanetu.

Hipatija (370. - 415.)

anadevide — 2022-03-14 13:50:42 UTC

Hipatija je bila grčka filozofkinja i matematičarka. Predavala je filozofiju, matematiku, geometriju i astronomiju.
Kći je matematičara Teona iz Aleksandrije. Bila je pristaša Platonove filozofije, a oko 400. godine postala je voditeljica filozofske škole u Aleksandriji. Oko nje okupljali su se nekršćanski filozofi u Aleksandriji, privučeni njezinom inteligencijom, elokvencijom, skromnošću i ljepotom.

Diana, princeza od Walesa (1961.-1997.)

brankicapammer — 2022-03-15 10:02:17 UTC

“Budite ljubazni i imajte najbolje namjere, bez očekivanja nagrade, ali budite sigurni da će vam se jednog dana ta ljubav i dobrota vratiti.”

“Najgora bolest našeg vremena je to što toliko ljudi mora patiti od toga što nikada nisu voljeni.”

Diana Frances Spencer bila je prva supruga britanskog prijestolonasljednika Charlesa, princa Walesa s kojim ima dvoje djece, princa Williama i princa Harrya. Bila je jedna od najomiljenijih članica britanske kraljevske obitelji i ostala je upamćena po svom humanitarnom radu i aktivizmu, zbog čega je i dobila nadimak People's Princess.

Mina Rees (1902.-1997.)

karolinalikaric — 2022-03-15 11:43:37 UTC

Mina Rees bila je prva ženska predsjednica američke
Udruge za Napredak znanosti.
Dobila je i 18 počasnih doktorata!

Wang Zhenyi (1768.-1797.)

mihakrsic — 2022-03-15 11:46:59 UTC

"stvoreno je da vjeruje da su žene napravljene isto kao i muškarci"

Wang Zhenyi bila je kineska astronomkinja i matematičarka u vrijeme dinastije Qing. U dobi od 24 godine objavila je matematički vodič za početnike “Jednostavni principi računanja”. Pomoću teleskopa proučavala je zvijezde i planete Sunčeva sustava. Proučavala je mnoge znanstvene
teme iz područja astronomije i trigonometrije, unatoč tome što su zakoni sprječavali da žena stjeće visoko obrazovanje.

Julia Robinson (1919.-1985.)

jakobroncevic — 2022-03-15 11:48:00 UTC

Bila je američka matematičarka poznata po svojim doprinosima u području teorije izračunljivosti i teorije računske složenosti — ponajviše u problemima odlučivanja . Njezin rad na Hilbertovom desetom problemu koji traži algoritam za određivanje ima li diofantova jednadžba rješenja u cijelim brojevima odigrao je presudnu ulogu u njegovom konačnom rješenju. Njezina disertacija je pokazala da je teorija racionalnih brojeva neodlučiv problem , pokazujući da se elementarna teorija brojeva može definirati u terminima racionalnih brojeva.

Maryna Viazovska (1984.-)

miaminic — 2022-03-15 12:00:04 UTC

"Fakultet mehanike i matematike Kijevskog nacionalnog sveučilišta Taras Ševčenko najbolje je mjesto za studiranje matematike. U to me uvjerio moj učitelj kad je došlo vrijeme da idem na sveučilište. Tada mi je ova opcija savršeno odgovarala: htjela sam studirati u Kijevu i ništa me osim matematike nije zanimalo."

"Morala sam izabrati: ostati u Kijevu i tražiti posao ili nastaviti studij u inozemstvu. Otišla sam i magistrirala u njemačkom gradu Kaiserslauternu. S jedne strane, bilo mi je teško: kako je živjeti sam bez roditelja? No, s druge strane, imala sam sreće: upisao sam sveučilište koje je brinulo o stranim studentima. Osim toga, isplaćena mi je i stipendija. Mislim da u Ukrajini, kako u školama, tako i na početnim kolegijima matematike na Sveučilištu, predaju bolje nego u Njemačkoj. Ali negdje na četvrtoj godini u Ukrajini većina studenata počinje dobivati posao - mislim ne samo na Fakultet mehanike i matematike Kijevskog nacionalnog sveučilišta, već i na druge fakultete bilo kojeg drugog sveučilišta. U Njemačkoj studenti provode više vremena učeći, ne moraju tražiti posao, potiskujući studij u drugi plan."

Maryna Viazovska je ukrajinska matematičarka poznata po svom radu u pakiranju sfera.
Pakiranje sfera je u geometriji raspored sfera koje se ne preklapaju unutar prostora koji sadrži. Tipičan problem pakiranja sfera je pronaći raspored u kojem kugle ispunjavaju što je više moguće prostora. Maryna Viazovska riješila je problem pakiranje sfera u 8. i 24. dimenziji.

Primila je brojne nagrade za svoj rad na pakiranju sfera i modularnim oblicima.

Trenutno je redovita profesorica na Katedri za teoriju brojeva na Institutu za matematiku École Polytechnique Fédérale de Lausanne u Švicarskoj .

Margaret Bourke White (1904.-1972.)

aronkulenovic — 2022-03-15 12:51:21 UTC

“The very secret of life for me, I believed, was to maintain in the midst of rushing events an inner tranquility.”
― Margaret Bourke-White, Portrait of Myself

Ova je izuzetna žena rođena 1904., a iako je studirala na brojnim sveučilištima, njena velika ljubav je bila fotografija, po kojoj je i postala poznata. Ona je razvila vlastite stilove, tehnike i formate fotografija, a prva je žena zaposlena kao foto-novinar. Također je bila i prva fotoreporterka s bojnih polja Drugog svjetskog rata.

Maya Angelou (1928.-2014.)

ursulapavic — 2022-03-15 12:55:23 UTC

Maya Angelou bila je američka pjesnikinja, memoaristkinja i aktivistica za građanska prava. Objavila je sedam autobiografija, tri knjige eseja, nekoliko knjiga poezije, a zaslužna je za popis predstava, filmova i televizijskih emisija u rasponu od 50 godina.

Postala je pjesnikinja i spisateljica nakon niza neobičnih poslova tijekom svoje mladosti. Među njima su bili kuhar, seksualni djelatnik, izvođač u noćnom klubu, Porgy i Bess, koordinator konferencije južnog kršćanskog vodstva i dopisnik u Egiptu i Gani tijekom dekolonizacije Afrike.

Godine 1982. imenovana je prvom Reynoldsovom profesoricom američkih studija na Sveučilištu Wake Forest u Winston-Salemu u Sjevernoj Karolini.

Bila je aktivna u Pokretu za građanska prava i radila s Martinom Lutherom Kingom Jr. i Malcolmom X. Umrla je 28.05.2014.

Jelena Zrinski (1643.-1703.)

markalanlukac — 2022-03-15 13:16:44 UTC

a woman of spirit, the pride of her gender and century

Jelena Zrinski bila je kći hrvatskog bana Petra Zrinskog i banice Katarine Zrinski, pripadajući tako jednoj od najmoćnijih hrvatskih plemićkih obitelji. Bila je udana za erdeljskog kneza Franju I. Rákóczyja s kojim se pridružila nezadovoljnom hrvatskom i ugarskom plemstvu u otporu centralističkim težnjama Beču. Bila je aktivna i u zrinsko-frankopanskom otporu 1670-ih. Nakon muževe smrti preudala se za još jednog erdeljskog kneza, Imru Thökölyja, novog vođu pobune protiv habsburškog dvora. S njim se također istaknula među ustanicima.
Jelenu Zrinski je posebno glasovita po svojoj trogodišnjoj (1685. – 1688.) samostalnoj obrani utvrde Palonak u Mukaču. Zbog toga se danas smatra najvećom hrvatskom ratnicom, a francuski kralj Luj XIV. nazvao ju je “najhrabrijom ženom Europe”.

Claudia Ruggerini (1922.-2016.)

lenavisnjic — 2022-03-15 18:46:19 UTC

˝Želja da se borimo za slobodu jača je od straha˝

Claudia Ruggerini bila je talijanska partizanka, aktivistica, liječnica i neuropsihijatar. Tijekom Drugog svjetskog rata pridružila se Talijanskoj komunističkoj partiji da bi u srpnju 1943. svrgnula vladu Benita Mussolinija.

Blaženka Divjak (1967.-)

vjera_barbir_alavanja — 2022-03-15 20:28:53 UTC

"Nisu učenici u školi da bi profesori imali satnicu, već zato da nauče ono što im treba, vještine i znanja koje im trebaju za njihova buduća zanimanja."

Blaženka Divjak je hrvatska političarka, znanstvenica i redovita profesorica u trajnom zvanju prirodnih znanosti, polje matematike na Sveučilištu u Zagrebu, Fakultetu organizacije i informatike.
Bivša je ministrica znanosti i obrazovanja (2017. – 2020.) u četrnaestoj Vladi Republike Hrvatske.
Kao ministrica vodila je četiri reformska procesa u području znanosti i obrazovanja:

kurikularnu reformu općega obrazovanja,
reformu strukovnoga obrazovanja,
relevantno visoko obrazovanje i
izvrsnost u znanosti i obrazovanju.

U njezinom mandatu uvedena je kurikularna reforma u sve škole 2019..
Od 2018. uvedena je obavezna Informatika u sve 5. i 6. razrede osnovnih škola, a od 2020. i izborna Informatika od 1. do 4. razreda osnovnih škola.
Blaženka Divjak prva je ministrica koja je reformu obrazovanja dovela do učionice i omogućila tablete za svakoga učenika uključenog u reformu te računalnu opremu za učitelje i učionice kao tehnološku podršku izvođenju nastave.

Hrvatska je tijekom njezinog mandata postala pridružena članica CERN-a i Europske svemirske agencije (ESA).

Objavila je više od 100 znanstvenih radova u području matematike, e-učenja, strateškog planiranja, projektnog menadžmenta, analitika učenja i dr.

Laura Bassi (1711. - 1778.)

gretamagdic — 2022-03-16 06:42:04 UTC

Laura Maria Caterina Bassi Veratti bila je talijanska fizičarka i akademkinja 18. stoljeća. Prepoznata i prikazana kao "Minerva" (božica mudrosti), bila je prva žena koja je doktorirala znanost i druga žena na svijetu koja je stekla zvanje doktora filozofije. Radila je na Sveučilištu u Bologni, a bila je i prva plaćena učiteljica na sveučilištu i svojedobno najplaćenija zaposlenica sveučilišta. Postala je prva žena članica koje znanstvene ustanove kada je izabrana u Akademiju znanosti Instituta u Bologni 1732.
Bassi je popularizarala Newtonovu mehaniku u Italiji.
Nadbiskup Bologne (kasnije papa Benedikt XIV .) uveo ju je u Benedettini (slično modernoj Papinskoj akademiji znanosti) kao dodatnog člana 1745. godine. Zauzela je katedru za eksperimentalnu fiziku 1776., a na toj poziciji ostala je do svoje smrti.

Bobbi Gibb (1942. - )

hannadombay — 2022-03-16 10:03:18 UTC

Roberta Louise "Bobbi" Gibb prva je žena koja je 1966. godine trčala cijeli Bostonski maraton.
Gibbovo trčanje 1966. godine izazvalo je prevladavajuće predrasude i zablude o ženskim atletskim sposobnostima.
Bostonska atletska udruga priznala ju je kao pobjednicu za žene prije sankcioniranja 1966., 1967. i 1968. godine. Na Bostonskom maratonu, unaprijed sankcionirana era obuhvaćala je godine od 1966. do 1971., kada su žene, koje se prema pravilima AAU-a nisu mogle natjecati u muškoj diviziji, trčale i završavale utrku. Godine 1996. B.A.A. retroaktivno priznat kao prvakinje žene koje su završile prve na maratonu pionirskih ženskih divizija u godinama 1966.–1971.

Godine 1967. završila je gotovo sat vremena ispred Kathrine Switzer, prve ženu koja je službeno trčala Bostonski maraton.Godine 1968. Gibb je završio prvi među pet žena koje su istrčale maraton. Tek krajem 1971., na temelju peticije Nine Kuscsik upućenoj Atletskom amaterskom savezu, AAU je promijenila svoja pravila i počela sankcionirati ženske maratone. Kuscsik je 1972. pobijedila u početnoj utrci ženskih divizija koju je odobrila AAU u Bostonu

Maria Gaetana Agnesi (1718. - 1799.)

vitoantefurlan — 2022-03-16 10:05:54 UTC

Tijekom 19. stoljeća žene u Europi i Sjedinjenim Državama aktivno su se zalagale za pravo na isto obrazovanje kao i muškarci, a neke značajne pionirke u tomu su uspjele unatoč društvenim preprekama na svojemu putu.
Elizabeth Blackwell rođena je u Britaniji, a s obitelji je emigrirala u Sjedinjene Države 1832. Godine 1849. postala je prva žena koja je stekla medicinsku diplomu, ako se izuzme James Barry, britanski vojni kirurg za kojeg se široko vjeruje da je bio žena koja je živjela kao muškarac i koji se 1812. kvalificirao za liječnika. Ruskoj matematičarki Sofiji Vasiljevni Kovalevskoj, prvoj ženi u modernoj Europi koja je stekla doktorat iz matematike, zabranjeno je studiranje na sveučilištima u njezinoj domovini. Diplomirala je na sveučilištu u Njemačkoj, a kasnije je izabrana na mjesto redovitite profesorice na Sveučilištu Stockholm u Švedskoj.

Florence Howe (1929.-2020.)

jankarloruzdjak — 2022-03-16 10:13:42 UTC

"Bez obzira na to što nemamo tehnologiju ili vještinu za davanje anestezije, vjerujem da je (to) dio informiranog pristanka."

Florence Howe s nadimkom "Elizabeth Cady Stanton ženskih studija", Howe je počeo predavati predmet prije nego što je postao glavni ili čak imao ime.

Rođena u Brooklynu 1929., Howe je upoznala feminizam kada je sudjelovala u pokretima za građanska prava i antiratnim pokretima 1960-ih.Za to vrijeme, Howe je javno odbio platiti porez na dohodak u znak protesta protiv rata u Vijetnamu i predavao je u školi slobode u Mississippiju kao dio napora da se zatvori jaz u obrazovnim mogućnostima za crnu djecu. Postoji nekoliko žena iz drugog vala feminizma čija se imena ističu, poput Glorije Steinem i Betty Friedan.Ali jeste li čuli za Florence Howe?S nadimkom "Elizabeth Cady Stanton ženskih studija", Howe je počeo predavati predmet prije nego što je postao glavni ili čak imao ime.

Rachel Carson (1907.-1964.)

tonkakatavic — 2022-03-16 10:14:33 UTC

“A child's world is fresh and new and beautiful, full or wonder and excitement."

Kada je morska biologinja Rachel Carson objavila Silent Spring 1962. godine, promijenila je način na koji razmišljamo o okolišu. Tijekom svog života, Carson je pokazala talent i za pisanje i za znanosti;izvorno je bila smjernica engleskog jezika na Pennsylvania College for Women prije nego što je prešla na biologiju, a nastavila je surađivati u studentskim novinama tijekom svog preddiplomskog obrazovanja.Carson je 1932. godine magistrirao zoologiju na Sveučilištu Johns Hopkins i počeo raditi kao vodeni biolog u američkom Uredu za ribarstvo.Za svoju knjigu More oko nas iz 1951. zaradila je Nacionalnu nagradu za knjigu , aliTiho proljeće ju je pokrenulo u ulogu književne slavne osobe i reformatora.

Fatima al-Fihri (800.- 880.)

katjaivankovic2 — 2022-03-16 10:16:37 UTC

Rođena u Kairouanu u Tunisu, Fatima al-Fihri bila je kći bogatog muslimanskog trgovca. Iako postoji mnogo misterija oko povijesti ove žene, jedno je sigurno - ona je uspostavila džamiju al-Qarawiyyin 859. godine u Fezu u Maroku. Ova džamija kasnije je postala poznato sveučilište al-Qarawiyyin, koje je danas prepoznato kao najstarije preživjelo sveučilište na svijetu.

Kada je prvi put odlučila sagraditi džamiju, bila je u dobroj poziciji da to učini, jer je naslijedila novac i od očeve i od muževe smrti. Muslimanska zajednica u Fezu brzo se širila, a kako je broj vjernika rastao, al-Fihri je smatrala da im treba mjesto na koje bi mogli otići. Džamija je postala prva vjerska ustanova u sjevernoj Africi, a kako je postala sveučilište, najveće arapsko sveučilište u sjevernoj Africi.

Annie Londonderry (1870.-1947.)

jankerinstipic — 2022-03-16 10:17:55 UTC

"Ja sam novinarka i 'nova žena', ako taj izraz znači da vjerujem da mogu učiniti sve što svaki muškarac može.˝

Annie Londonderry , bila je židovska latvijska imigrantica u Sjedinjene Države koja je 1894.-95. postala prva žena koja je biciklirala diljem svijeta. Nakon što je završila svoje putovanje, izgradila je medijsku karijeru oko angažmana s popularnom koncepcijom o tome što znači biti žena.

Patsy Mink (1927.-2002.)

lauraivancic3 — 2022-03-16 13:01:39 UTC

Treća generacija japanske Amerikanke Patsy Mink odrasla je na havajskom otoku Maui. Profesorica svoje srednje škole, Mink je na kraju otišla studirati na Sveučilište u Nebraski prije nego što ju je bolest natjerala da nastavi školovanje kod kuće.Prijavila se na desetke medicinskih fakulteta - svi su je odbili.Ali to je ne bi spriječilo u veličini.Umjesto toga odlučila se baviti pravom, a 1948. pohađala je Pravni fakultet Sveučilišta u Chicagu.

Nažalost, 1951. zbog statusa udane Azijke nije mogla pronaći posao. Čak joj je odbijeno pravo polaganja pravosudnog ispita na Havajima, jer je udajom izgubila teritorijalno prebivalište.Osporila je ovaj seksistički statut, i premda je mogla prihvatiti i proći odvjetničku komoru, našla je posao tek nakon što je započela vlastitu praksu 1953. Bila je odlučna pronaći način da ukine diskriminatorne običaje i kandidirala se za mjesto u SAD-u Zastupnički dom 1964. godine.

Marija Oktjabrskaja (1905.-1944.)

belabartulvukovic — 2022-03-17 10:03:00 UTC

Bila je prva žena koja je vozila tenk i sama ga punila, vozila i pucala iz njega što bi inače radila četveročlana posada. Muža su joj ubili nacisti 1941. pa je otišla u 26. tenkovsko-stražarsku brigadu i čak joj je Staljin pisao i odobrio joj borbu.

Elizabeth Cady Stanton (1815. - 1902.)

maksmucalo — 2022-03-17 10:04:57 UTC

Elizabeth Cady Stanton (1815. – 1902.), američka društvena aktivistica i vodeća osoba u ranom pokretu za prava žena. Bila je ključna figura u stvaranju ranih pokreta za pravo glasa žena u SAD-u. Bila je glavni autor Deklaracije osjećaja  1848.

Sahra Hausmann 1973–2000

karlosajko1 — 2022-03-17 10:09:29 UTC

Sahra Hausmann (rođena 6. veljače 1973.) je norveška rukometašica koja je igrala za klub Bækkelagets SK i za žensku rukometnu reprezentaciju Norveške. Postala je svjetska prvakinja na Svjetskom prvenstvu u rukometu 1999. godine, osvojila je srebrnu medalju na Svjetskom prvenstvu u rukometu 1997., a postala je europska prvakinja 1998. godine. Nastupila je na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. u Atlanti, gdje je Norveška završila na 4. mjestu.

Dorothy Hodgkin (1910.-1994.)

lucijaboric1 — 2022-03-17 10:10:22 UTC

“I was captured for life by chemistry and by crystals.”
“Za život su me zarobili kemija i kristali.”

Dorothy Mary Crowfoot Hodgkin bila je britanska kemičarka dobitnica Nobelove nagrade koja je unaprijedila tehniku rendgenske kristalografije kako bi odredila strukturu biomolekule.Među njezinim najutjecajnijim otkrićima su potvrda strukture penicilina i strukturu vitamina B₁₂, za koji je 1964. postala treća žena koja je dobila Nobelovu nagradu za kemiju. Hodgkin je također razjasnila strukturu inzulina 1969. Ova otkrića dovela su do značajnih poboljšanja u zdravstvenoj skrbi.  Izvanredna kemičarka, Dorothy je također posvetila velik dio svog života mirovnom pokretu i promicanju nuklearnog razoružanja.

Clara Barton (1821. - 1912.)

klarapavic9 — 2022-03-17 10:12:14 UTC

Barton je bila medicinska sestra pionirka u američkom građanskom ratu. Prevladala je žestoko protivljenje kako bi dovela medicinske jedinice blizu prve crte bojišnice. Bila je osnivačica predsjednice američkog Crvenog križa i provela je svoj život služeći drugima u nevolji. Barton je podržavala žensko pravo glasa i razbila je mnoge rodne barijere tijekom svog života.

Emily Murphy (1868.-1933.)

jurajrogosic — 2022-03-17 10:19:42 UTC

Emily Murphy bila je prva žena sudac u Britanskom Carstvu. Godine 1927. udružila je snage s još četiri Kanađanke koje su pokušale osporiti stari kanadski zakon koji je rekao: "žene se ne bi trebale smatrati osobama."

Nadia Comăneci (1961. - )

tomabodrozic — 2022-03-18 09:59:34 UTC

“When you fall, leap to your feet and try again.”

Nadia Elena Comaneci (rođena 12. studenog 1961.) je rumunjska gimnastičarka, osvajačica 5 zlatnih olimpijskih medalja. Prva je gimnastičarka u povijesti koja je na olimpijskom natjecanju osvojila maksimalnu moguću ocjenu, 10.Comaneci je počela s treningom gimnastike u šestoj godini života, u grupi poznatog trenera Béla Károlyia, koji je tih godina pokrenuo gimnastičku školu. S devet godina je počela s prvim natjecanjima, a s 10 je već nastupala na međunarodnim natjecanjima.U svojoj 14-oj godini Comaneci postaje zvijezdom Olimpijskih igara u Montrealu 1976.

Na tim je Igrama ostvarila ukupno 5 medalja, od toga zlata u višeboju, dvovisinskom razboju i gredi, srebro u ekipnom natjecanju te broncu u vježbi na tlu. TIme je postala jedna od najmlađih osvajačica olimpijskog zlata u povijesti!

Wangari Maathai (1940. – 2011.)

dorastamenkovic — 2022-03-18 10:04:47 UTC

There comes a time when humanity is called to shift to a new level of consciousness... that time is now.

Ekološka aktivistica porijeklom iz Kenije, prodemokratska aktivistica i aktivistica za ženska prava. Dobila je Nobelovu nagradu za mir za napore da spriječi sukobe kroz zaštitu oskudnih resursa.

Zrinka Ljutič (2005.-)

simekovac1 — 2022-03-18 10:10:14 UTC

Zrinka Ljutić hrvatska je skijašica Svjetskog kupa u alpskom skijanju. Nastupila je na Zimskim olimpijskim igrama 2022., u ženskom slalomu i veleslalomu za žene. Natjecala se na FIS Svjetskom kupu u alpskom skijanju 2021-22.
Točno na 17. rođendan poklonila si je slalomsku pobjedu u Europskom kupu, a samo tjedan dana kasnije upisala je i prvu veleslalomsku u istom natjecanju. U svojoj prvoj FIS sezoni, u tek osmom slalomu na ovoj razini natjecanja i tek četvrtom veleslalomu. Za njen uspjeh zaslužan je i njen otac i trener Amir Ljutić.

Rumeysa Gelgi (1997.-)

josipmaderic — 2022-03-18 10:12:10 UTC

Turska zagovornica, istraživačica i front-end developerka koja od listopada 2021. nosi titulu najviše živuće žene na svijetu iz Guinnessove knjige rekorda. Prethodno je nosila titulu najviše živuće tinejdžerice na svijetu. Visoka je 215,16 centimetara. Gelgi živi u pokrajini Karabük u Turskoj.

Emily Dickinson (1830. - 1886.)

lukaradman6 — 2022-03-18 10:14:43 UTC

Jedna od najvećih američkih pjesnikinja, Emily Dickinson većinu je svog života proživjela povučeno. Njezine pjesme objavljene su posthumno i dobile su široku književnu pohvalu zbog svog odvažnog i nekonvencionalnog stila. Njezin pjesnički stil ostavio je značajno naslijeđe na poeziju 20. stoljeća.

Jillian Mercado (1987-)

lucijaboric1 — 2022-03-18 10:15:03 UTC

Iako je tek u 30-ima, Jillian Mercado je napravila nevjerojatne korake u manekenskoj i aktivističkoj zajednici. Rođena u New Yorku dominikanskog podrijetla, Mercadu je u djetinjstvu dijagnosticirana spastična mišićna distrofija. Osim vidljive slabosti mišića u cijelom tijelu, Mercado je također u invalidskim kolicima – situacija koja je rijetko zastupljena u društvenim standardima ljepote.

Ali Mercado je oduvijek volila modnu industriju, unatoč svojim eurocentričnim standardima ljepote i stigmi sposobne osobe. Zaklela se da će te stavove promijeniti iznutra prema van. Išla je na fakultet na FIT-u, gdje je stekla diplomu iz marketinga. Nakon toga, čak je i stažirala u časopisu Allure .U vezi s tim izborima, Mercado je rekla da je htjela "naučiti politiku iza mode kako bih mogla zaposliti ljude koji izgledaju poput mene".

Dok je Mercado studirala na FIT-u, služila je kao model za neke projekte svojih kolega studenata. No 2014. godine vidjela je svoj prvi profesionalni manekenski nastup u kampanji za traper brend Diesel .Nedugo nakon toga, potpisala je ugovor s IMG Models, pojavljujući se u širokim kampanjama za Nordstrom, Target i Olay.Osim što se pojavio na bilbordu u New Yorku, Mercado je također bio predstavljen kao model robe za Beyoncéinu svjetsku turneju Formation. Bila je prva zvijezda naslovnice Teen Voguea s invaliditetom s invaliditetom i nastavlja koristiti svoju impresivnu platformu kako bi se zalagala za veću inkluzivnost u industriji.

Kit DesLauriers (1969.-)

simekovac1 — 2022-03-18 10:16:02 UTC

DesLauriers je američka skijašica i planinarka, dvostruka svjetska prvakinja u slobodnom skijanju za žene, koja je osvojila uzastopne titule 2004. i 2005.
Također je prva žena koja se popela i skijala na Mount Aspiring/Tititea na Novom Zelandu , te prva žena i prva Amerikanka koja je skijala s vrha Mount Everesta. Dok je treća žena koja se penjala i skijala na Grand Tetonu u Wyomingu .

DesLauriers je postala prva Amerikanka koja se popela i skijala s vrha najvišeg vrha Amerike – Denalija na Aljasci. Nakon toga uslijedio je pješačenje do planine Elbrus u Rusiji, najvišeg vrha Europe, spuštanja s planine Kosciuszko, najviše planine u Australiji, masiva Vinson, najvišeg vrha Antarktika i Aconcague, Argentine koji je najviši vrha Južne Amerike. Također se popela na Kilimandžaro, najvišu afričku planinu.

DesLauriers je 18. listopada 2006. postala prva osoba koja je skijala s vrha Sedam vrhova najviših planina na svih sedam kontinenata.

Ellen Ochoa (1958. -)

karlastefek — 2022-03-18 11:34:02 UTC

Rođen u Los Angelesu u Kaliforniji, Ochoini baka i djed po majci imigrirali su iz Sonore u Meksiku. Nakon što je 1980. godine stekla diplomu fizike na Državnom sveučilištu San Diego, Ochoa je nastavila na Stanfordskom odsjeku za elektrotehniku na magistarski i doktorski studij.

Svoju ranu karijeru provela je kao istraživačica u Sandia National Laboratories i NASA Ames Research Cente r, gdje je istraživala optičke sustave za obradu informacija. Čak je patentirala optički sustav za otkrivanje nedostataka u uzorku koji se ponavlja.U Amesu je bila šefica odjela za tehnologiju inteligentnih sustava, nadgledajući 35 inženjera i znanstvenika u istraživanju i razvoju računalnih sustava za zrakoplovne misije.

Victoria Cruz (1945.-danas)

rebekamoskaljov — 2022-03-18 11:40:00 UTC

Victoria Cruz (1945.-danas)

Za one koji su upoznati s neredima u Stonewallu , imena Marsha P. Johnson i Sylvia Rivera mogu zazvoniti. Manje poznata je njihova suvremenica Victoria Cruz.Rođena u Guánici, Puerto Rico, Cruz se s obitelji preselila u Brooklyn kao vrlo mlada.Kao mlada odrasla osoba, Cruz - koja kaže da nikada nije skrivala niti jedan aspekt onoga tko je - preuzela je kontrolu nad svojim identitetom idobila hormone i operaciju promjene spola.

Cruz trans žena, jedna je od rijetkih koja je proživjela represivno razdoblje protesta Stonewall i preživjela da ispriča priču.Cruz svoju sigurnost pripisuje njezinom malom rastu - uspjela je "proći" na način na koji mnogi njezini trans sunarodnjaci nisu bili.

Rose Marie McCoy (1922.-2015.)

petraprimorac2 — 2022-03-18 11:41:21 UTC

''When I walk between the rain drops, I never get wet.' Taken from ENEMY WITHIN, due out next year''

Poput mnogih današnjih top 40 radijskih hitova, pjesme na vrhu ljestvica iz 1940-ih i 50-ih nisu napisali izvođači, već manje poznati tekstopisci koji su djelovali iza zavjese.Jedna od tih starih autorica pjesama je Rose Marie McCoy.

S 19 godina McCoy se preselila iz Arkansasa u New York kako bi ostvarila svoj san da postane pjevačica.Bila je doista nadarena pjevačica, ali kasnih 40-ih odlučila se baviti svojim pravim pozivom, pisanjem pjesama.Njezinu pjesmu “Tryin' to Get to You” izveo je Elvis Presley na svom debitantskom albumu i popela se na vrh ljestvice.

Kao Afroamerikanka koja je živjela 1960-ih, McCoy je postigla izvanredan podvig kada je dobila privatni ured u zgradi Brill, centru za pisanje pjesama tog vremena.

Shirley Chisolm (1924.-2005.)

filipcapar — 2022-03-18 11:41:40 UTC

"Ogromne količine talenta izgubljene su za naše društvo jer taj talent nosi suknju."

“Prije Hillary Clinton bila je Shirley Chisholm”, stoji u naslovu članka na BBC-u. Kao prva crnkinja koja se kandidirala za predsjednicu jedne velike političke stranke, Shirley Chisholm je nesumnjivo revolucionarna.Zašto Chisholma nema u našim udžbenicima povijesti?

U siječnju 1972. Chisholm je objavila svoju predsjedničku kandidaturu.Iako je njezina kampanja bila kratka, i dalje je značajna.A njezina predsjednička kampanja nije bila jedina prva Chisholmova - bila je i prva afroamerička kongresnica.

Chisholm je rođena u Brooklynu, New York, 1924. Dok je radila u skrbi za djecu, zainteresirala se za politiku, služeći u skupštini države New York, a zatim je postala prva afroamerička kongresnica 1968. Nepotrebno je reći da je tijekom svog mandata u Kongresu , Chisholm je razbila mnoge staklene stropove: borila se za siromašne i manjine, gurajući naprijed prijedlog zakona o beneficijama domaćim radnicima, zalažući se za bolji pristup obrazovanju i boreći se za prava imigranata.

Tada je odlučila probiti najveće granice kandidirajući se za predsjednicu."Utjecala sam se jer je većina ljudi mislila da zemlja nije spremna za crnog kandidata, nije spremna za kandidata za ženu. Jednog dana, 1972. je došlo vrijeme da to jednog dana dođe", rekla je tada intervjueru.Njezin slogan "Nekupovano i bez šefa" ostao je legendaran do danas.

Edith Cowan (1861 – 1932)

lukasloncar1 — 2022-03-18 12:28:55 UTC

Prva australska zastupnica u parlamentu i žestoka aktivistica za ženska prava. Edithino djetinjstvo bilo je u najmanju ruku traumatično. Njezina majka umrla je dok je rađala kada je Cowan imao samo sedam godina, a njen otac je optužen i osuđen za ubojstvo svoje druge žene kada je imala 15 godina i nakon toga pogubljen. Od malih nogu Edith je bila pionir za ženska prava, a njezin izbor u parlamentu s 59 godina 1921. bio je neočekivan i kontroverzan.

Ursula von der Leyen (1958. -)

vjera_barbir_alavanja — 2022-03-20 22:57:10 UTC

"Europa stoji uz one kojima je potrebna zaštita. Svi oni koji bježe od Putinovih bombi dobrodošli su u Europu." - Ursula von der Leyen, March 2022
preuzeto sa stranice: https://www.thyquotes.com/ursula-von-der-leyen/

Ursula von der Leyen rođena i odrasla u Bruxellesu je političarka njemačkog i američkog podrijetla i od od 2019. do danas predsjednica Europske komisije.
Ujedno je prva žena na tom položaju u povijesti Europske unije. Također je bila prva njemačka ministrica obrane, a ovu titulu obnašala je od 2013. do 2019., nakon čega ju je naslijedila žena.

Agnodice (oko 4. st. pr. Kr.)

benjaminhusicic — 2022-03-21 12:17:46 UTC

Agnodice je bila primalja i ginekologinja koja je radila u Ateni, u staroj Grčkoj. Često se spominje kao prva žena liječnica zabilježena u povijesti. Iako postoji neslaganje oko toga je li Agnodice stvarna osoba, ona je nadaleko poznata kao pionir ženske medicine.
Agnodika je naučila medicinu od Herofila, a bavila se medicinom prerušena u muškarca jer žene nisu bile priznate kao liječnice u starogrčkom društvu. Agnodice je postala liječnica kako bi pomogla ženama koje su umirale tijekom porođaja ili uslijed reproduktivnih bolesti jer nisu željele otići kod muškog liječnika. Atenski muškarci iz ljubomore su je ozloglasili jer su vjerovali da zavodi žene. Kada su otkrili njezin pravi identitet, završila je na sudu zbog nezakonite liječničke prakse. Agnodike bi bila osuđena na smrt da žene Atene nisu protestovale na suđenju i stale u njenu obranu. Kao rezultat toga, Atena je od tada ukinula zakon koji je dopuštao samo muškarcima da postanu liječnici.

Eva

2022-03-21 22:56:18 UTC

Eva je prema Bibliji prva žena koja je kročila svijetom, a njezina pojava imala je velik utjecaj na kulturno-povijesnu ulogu žene. U početku je stvorena s Adamom, iz njegovog rebra i s njim ravnopravno živjela. Iako je navela Adama da kuša jabuku sa zabranjenog stabla zbog čega su protjerani iz Edena, zemaljskog raja, ona je ipak prva žena.

Hrvatska ženska ekspedicija na Mount Everest (2009.)

lauraivancic3 — 2022-03-23 12:34:06 UTC

Cilj su ostvarile četiri penjačice: sestre Darija Bostjančić i Iris Bostjančić, Ena Vrbek i Milena Šijan.
Alpinistice su se pripremale 14 mjeseci. Ekspediciju su činili: Darko Berljak, vođa ekspedicije, sestre Darija i Iris Bostjančić, Milena Šijan, Ena Vrbek, Vedrana Simičević, Sanja Đurin, Jana Mijailović, Tea Đurek, Josipa Levar, dr. Lana Đonlagić i Sunčica Hrašćanec. U osvajanje Mt. Everesta su krenule u martu. Izbor najpripremljenijih vršen je u baznom logoru, tako što su napravljene tri tablice prema kriterijima spremnosti za uspon. Jednu je napravio vođa ekspedicije Darko Berljak, drugu Šerpe, a treću liječnica. Prve četiri djevojke podudarale su se na sve tri tablice i stekle su privilegiju da ispenju vrh.

Timeline: Women's Footprint in History

vjera_barbir_alavanja — 2022-03-25 08:07:46 UTC

Nije objavljeno:

vjera_barbir_alavanja — 2022-03-25 08:13:44 UTC

Karola Maier Milobar – prva liječnica u Hrvatskoj
Slava Raškaj - gluhonijema hrvatska slikarica,
Maria Callas
Edith Piaf
Josephine Baker
Marlene Dietrich
Gaby Aghion
Kitty O'Brien Joyner
Jane Goodall britanska je antropologinja i primatologinja
Carol Shaw
Patricia Bath (1942. - 2019.), afroamerička oftalmologinja i izumiteljica. Razvila je 1986. godine uređaj za bezbolno uklanjanje mrene. Prva je Afroamerikanka kojoj je 1998. godine odobren medicinski patent.
Anne Szarewski otkrila je uzrok raka vrata maternice, što je dovelo do prvog cjepiva protiv HPV-a
Rad Françoise Barré-Sinoussi o HIV-u bio je temeljni za identifikaciju virusa kao uzročnika AIDS-a.

Radia Perlman (1951. - )

vjera_barbir_alavanja — 2022-03-25 20:29:57 UTC

"Pokušavam dizajnirati stvari koje bi netko poput mene volio koristiti, a da ne mora razmišljati o tome po kojem principu rade."

Radia Perlman je američka računalna programerka i mrežna inženjerka s doktoratom računalnih znanosti s MIT-a.
Zaslužna je za više od 100 patenata koji se vežu uz njen doprinos razvoju interneta.
Perlman nije izmislila internet, ali je napisala algoritam STP protokola (čija je glavna zadaća osiguravanje redundantnih linkova u mreži i sprječavanje pojava petlji) čime je po prvi put omogućeno uređajima da međusobno komuniciraju preko internetske mreže. STP je brzo prihvaćen kao standardni protokol koji je omogućio Ethernetu da rukuje velikim mrežama. Perlman je kasnije radila je na TRILL protokolu koji je zamijenio STP i poboljšao prenos i sigurnost podataka.

Za svoje radove primila je mnoge nagrade. Neke od njih su:

2005. dobitnica je prve nagrade za inovacije Instituta Anita Borg Women of Vision
2006. dobila je USENIX nagradu za životno djelo
2014. uvedena je u internetsku kuću slavnih
2016. uvedena je u Nacionalnu kuću slavnih izumitelja

vjera_barbir_alavanja — 2022-03-25 20:57:20 UTC

https://www.tportal.hr/tehno/clanak/da-nije-bilo-ovih-zena-ne-bismo-znali-sto-je-wifi-kako-se-sluzi-internetom-niti-bi-se-prvi-ljudi-spustili-na-mjesec-foto-20190308/print

Mary Kenneth Keller (1913.-1985.)

vjera_barbir_alavanja — 2022-03-25 21:45:11 UTC

"Imamo eksploziju informacija, ali je činjenica da informacije nisu korisne ukoliko nisu dostupne."
“We’re having an information explosion, among others and it’s certainly obvious that information is of no use unless it’s available.”

Mary Kenneth Keller bila je američka rimokatolička redovnica, pedagog i pionir u računarstvu. Godine 1965. postala je prva žena koja je dobila doktorat iz računalnih znanosti (bila je blizu toga da bude prva osoba ikada, ali prvi čovjek koji je stekao diplomu iz računalnih znanosti, Irving C. Tang prihvatio je diplomu ranije, istog dana!)
Doktorat je radila na američkom Dartmouth College, gdje je unaprijedila programski jezik BASIC. Osnovala je i dvadeset godina upravljala odjelom informatike na koledžu Clarke.
Među prvima je predvidjela informacijsko doba i prepoznala značenje računala te poticala studente da ih koriste u svojim akademskim aktivnostima. Požrtvovno je radila želeći svima omogućiti pristup informacijama, a ne samo znanstvenicima iz toga polja. Pomogla je razviti kodirani jezik čime je kompjuter postao daleko pristupačniji za više ljudi. Računala su u potpunosti promijenila načine putem kojih svijet komunicira, a ova časna sestra je tome dala ogroman doprinos.

Virginia Woolf (1882.-1941.)

vjera_barbir_alavanja — 2022-03-26 15:01:54 UTC

„Usuđujem se pretpostaviti da je Anon, koja je napisala toliko pjesama a da ih nije potpisala, uglavnom bila žena.”

„Ako ne kažete istinu o sebi, ne možete ju reći ni o drugim ljudima.”

Adeline Virginia Woolf, bila je spisateljica i osnivačica feminističke književne kritike, rođena je na današnji dan 1882. godine u Londonu. Iako je najpoznatija po svojim romanima, posebice Gospođi Dalloway (1925.) i Svjetioniku (1927.), Virginia je napisala niz eseja o teoriji umjetnosti, povijesti književnosti i feminizmu.

Katarina Matanović (1913.-2003.)

vjera_barbir_alavanja — 2022-03-26 16:38:44 UTC

Katarina Matanović Kulenović bila je prva hrvatska pilotkinja i padobranka. Od 1935. postala je članica zagrebačkog aero-kluba a već 1936. dobiva dozvolu športskog pilota.
1938. na letilištu u Zemunu postaje prva žena u Istočnoj Europi koja je skočila s padobranom.
Ohrabrena svojim uspjesima u aeroklubu osniva "žensku sekciju" Aerokluba Zagreb i već 29. siječnja 1939. godine organizira veliki ženski aeromiting. Za aeromiting je bila organizirana nagradna igra isključivo za žene, a kao glavna nagrada bio je panoramski let nad Zagrebom.
U sastavu zrakoplovstva NDH bila je od 1943. godine s činom poručnika. Uz prijevoz vojne pošte bila je i osobna pilotkinja tadašnjeg ministra oružanih snaga Ante Vokića.
Dana 26. svibnja 1998. godine Katarina Matanović-Kulenović odlikovana je s Redom Danice hrvatske s likom Franje Bučara - za osobite zasluge u športu.

Blaženka Despot (1930.-2001.)

vjera_barbir_alavanja — 2022-03-26 16:55:26 UTC

Blaženka Despot bila je hrvatski filozof, socijalistički feminist i sociolog. Bila je samosvojna filozofska i misaona figura najturbulentnije je i najznačajnije vrijeme u razvoju hrvatske filozofije u novijoj povijesti. Bavila se društvenim i filozofskim pitanjima i problematikom, pri čemu je znatno zastupala i “žensku problematiku” u društvu. Tema njezina teorijskog, ali i praktičnog djelovanja, bio je i feminizam. Jedna je od pokretačica sekcije “Žena i društvo” u sklopu Sociološkog društva Hrvatske. Slijedeći svjetske trendove teorije i filozofije feminizma, postavila je temelje feminističke filozofije u Hrvatskoj.

Dragojla Jarnević (1812.-1875.)

vjera_barbir_alavanja — 2022-03-26 17:28:20 UTC

Dragojla Jarnević bila je učiteljica, a potom i vrsna novelistica, dramatičarka, prozaistica i pjesnikinja. Rođena u Karlovcu, napisala je autobiografske memoare “Dnevnik”, njezino glavno pisano djelo. Napisala je i roman “Dva pira”, što je jedan od starijih hrvatskih romana pripovjednog žanra. Smatraju je prvom hrvatskom profesionalnom književnicom.
U rujnu 1843. popela se na Okić, što je prvi zabilježeni primjer alpinističkog pohoda u nas pa je stoga nazivaju začetnicom planinarstva i alpinizma u Hrvatskoj.

Lidija Colombo (1922.-2015.)

vjera_barbir_alavanja — 2022-03-26 18:41:37 UTC

Lidija Colombo bila je nagrađivana hrvatska matematičarka i fizičarka. Postala je javnosti poznata po tome što je 1966. godine konstruirala prvi laser u bivšoj SFRJ.
Sedamdesetih je godina osnovala i vodila Laboratorij za molekulsku fiziku, koji je u to vrijeme, prema svemu, bio usporediv s istovjetnim europskim laboratorijima. Bavila se strukturom materije, molekularnom fizikom, spektroskopijom, osobito vibracijskom spektroskopijom.

Maria Margaretha Kirch (1670.-1720.)

vjera_barbir_alavanja — 2022-03-26 23:40:39 UTC

"Neko vrijeme, dok je moj dragi pokojni suprug bio slab i bolestan, pripremala sam kalendar iz svojih izračuna i objavljivala ga pod njegovim imenom."

Maria Margaretha Winckelmann Kirch bila je njemačka astronomkinja, jedna od prvih javno poznatih astronoma svog razdoblja. Marija se od malih nogu zanimala za astronomiju, a kasnije se udala za slavnog njemačkog astronoma i matematičara Gottfrieda Kircha s kojim je timski, promatrala nebo (ona jug, a on je sjever). Njihovi su podaci korišteni za izradu kalendara i almanaha, a također su bili vrlo korisni u navigaciji. Akademija znanosti u Berlinu vodila je prodaju njihovih kalendara.
Maria je javnosti postala poznata kad je 21. travnja 1702. otkrila "Komet iz 1702." C/1702 H. Ona se i samostalno bavila astronomskim radom objavljujući na njemačkom jeziku pod svojim imenom i za to dobivala odgovarajuće priznanje. Njezine publikacije, koje su uključivale njezina zapažanja o Aurori Borealis (1707.), konjunkciji Sunca sa Saturnom i Venerom (1709.), te približavanje Jupitera i Saturna u 1712. postao je njezin trajni doprinos astronomiji. Predsjednik Berlinske akademije znanosti Gottfried von Leibniz ju je jako cijenio i predstavio ju je 1709. pruskom dvoru, gdje je Maria objasnila njezino viđenje sunčevih pjega.
Nakon smrti muža, 1710. Maria je pokušala zauzeti mjesto astronoma i proizvođača kalendara na Kraljevskoj akademiji znanosti. Iako je njezinu peticiju podržao Leibniz, izvršno vijeće akademije odbacilo je njezin zahtjev za formalnim stavom rekavši da bi "ono što joj ustupimo moglo poslužiti kao primjer u budućnosti", tj. reći da nisu željeli stvarati presedan imenovanjem žene. Za Kirch imenovanje na akademiji ne bi bio samo znak časti, već je bio presudan za osiguravanje prihoda za nju i njezinu djecu. Iako u staroj cehovskoj tradiciji obrta bilo je moguće da žena preuzme položaj svog supruga nakon njegove smrti, tadašnje znanstvene institucije uglavnom nisu slijedile tu tradiciju.

Za kraj..

vjera_barbir_alavanja — 2022-03-27 01:27:33 UTC

Prekriži ruke, zauzmi pozu i podijeli svoju sliku na društvenim mrežama koristeći
#IWD2022
#ChooseToChallenge
#BreakTheBias
#PrekinimoPredrasude
da pokažeš svoje zalaganje i potakneš druge da se stvori inkluzivni svijet bez predrasuda, stereotipa, diskriminacije i nejednakosti!

Slava Raškaj (1877.-1906.)

lovroloncaric3 — 2022-04-01 11:42:33 UTC

Bila je gluhonijema hrvatska slikarica u 19 stoljeću.

Alma Balley (1888.-1981.)

leonrendulic2 — 2022-05-24 11:02:59 UTC

Prva žena u Hrvatskoj koja je položila vozački ispit.

Alma Balley je rođena 1888. godine u Zagrebu.

Prije 108 godina, 7. travnja 1914. godine, vozački je ispit položila Alma Balley, prva žena u Zagrebu, ali i Hrvatskoj, koja je suvozačko mjesto odlučila zamijeniti vozačkim.

Almin suprug, Vladimir Balley, bio je kraljevski kotarski inženjer. Te, 1914. godine, nabavio je automobil marke Opel.

Kad se prijavila za polaganje vozačkog ispita, njegova je supruga isprva naišla na probleme. S obzirom da se takva aktivnost smatrala neprimjerenom za ženu, u prvom hrvatskom automobilskom klubu povela se rasprava je li moguće da žena vozi. Tadašnji propisi u Hrvatskoj nisu predvidjeli da žena može polagati vozački ispit, no Povjerenstvo joj je ipak dopustilo da pristupi ispitu, a ona ga je položila iz prvog pokušaja.

Time je postala 285. ispitani vozač u Hrvatskoj. U svom otvorenom Opelu tipa “Baby” Alma je pojurila “bijesnom” brzinom od 60 km na sat.

Umrla je 1981. godine.

Izvrstan kviz o slavnim hrvatskim ženama

vjera_barbir_alavanja — 2022-05-27 22:55:40 UTC

https://view.genial.ly/604541785ef8680d20a0371e/interactive-content-hrvatske-zene?fbclid=IwAR0DH53r1LJSlzyfwGn4mcamvI8164CFZ4ViN0QGz0VAatGjp_EEp3UAYIQ

25 žena koje su mijenjale hrvatsku povijest

vjera_barbir_alavanja — 2022-05-27 23:19:09 UTC

https://express.adobe.com/page/qj8MPQuXJljBm/?fbclid=IwAR0OZZol1SH3tRpcEKy5m3HRyW7Bul6wj7LucHoAjQZ6rMxsv1SJY_yp2qY

WOW, Women of the world

vjera_barbir_alavanja — 2022-05-28 00:02:39 UTC

https://artsandculture.google.com/incognito/project/women-of-the-world?pli=1

vjera_barbir_alavanja — 2022-05-28 00:11:33 UTC

Međunarodni dan žena obilježava se 8. ožujka svake godine. Tog dana se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola.

Prvi Dan žena je obilježen 28. veljače 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike.

Hrvatska je povijest puna žena koje su je mijenjale; poboljšavale društvo, istraživale, pisale, pjevale, osvajale sportske medalje, fotografirale… Ovo je njih 25 kojima na Dan žena odajemo počast. Naravno, ima ih još na desetke – ovo je tek jedan skroman odabir uspješnih među uspješnima.

Cvijeta Zuzorić (1552. – 1600.)

Dubrovačka plemkinja, poznata je kao muza i lik koji su u svojim djelima slavili hrvatski i talijanski književnici. Uglavnom je bila riječ o piscima koji su se okupljali u njezinu salonu u Firenci. Cvijeta Zuzorić i sama je bila pjesnikinja, a u Dubrovnik se vratila 1570., kada je njezin muž imenovan konzulom u Dubrovniku.

Katarina Zrinski (1625. – 1673.)

Kći Vuka Krste Frankopana i žena Petra Zrinskog, najstarija je do sada poznata hrvatska književnica. Rodila se 1625. u dvorcu u Bosiljevu. Nakon sloma Zrinskih i Frankopana, Katarina i njezina najmlađa kći Zora Veronika pod jakom stražom odvedene su u zatočeništvo u Graz, gdje je ona izložena poniženjima i patnjama. Shrvana tugom i bolešću, umire u samostanu sestara dominikanki. Godine 1661. objavila je u Mletcima osebujan molitvenik Putni tovaruš, jedno od najznačajnijih djela ne samo hrvatske molitveničke literature, nego i hrvatske barokne književnosti u cjelini.

Marija Jurić Zagorka (1873. – 1957.)

Prva je hrvatska novinarka i jedna od najvećih hrvatskih književnica. U vrijeme svog djelovanja sudjelovala je u političkim borbama, te bila glasna i oštra protivnica mađarizacije i germanizacije. Istodobno, pisala je feljtonske romane, a publika je ‘gutala’ njezina djela ‘Gričku vješticu’, ‘Plamene inkvizitore’, ‘Gordanu’, ‘Jadranku’, ‘Kćer Lotrščaka’, ‘Kneginju iz Petrinjske ulice’. Njezine autorske početke obilježio je anonimni tekst ‘Jedan časak’ u zagrebačkom Obzoru, nakon čega je na preporuku biskupa Josipa Jurja Strossmayera postala članica uredništva toga lista.

Milka Trnina (1863. – 1941.)

Hrvatska je operna diva. Postigla je velik uspjeh na europskim i američkim pozornicama, a kao prvakinja dvorske opere u Munchenu gostovala je u Zagrebu pjevajući na hrvatskom 1898. u vrijeme jakog pritiska mađarizacije i germanizacije. Hrvatsko narodno kazalište imenovalo ju je svojom počasnom doživotnom članicom. Nakon što je svoju oproštajnu predstavu izvela u korist Društva za poljepšavanje Plitvičkih jezera, u znak zahvalnosti Društvo je jedan od najljepših plitvičkih slapova prozvalo slapom Milke Trnine.

Mia Čorak Slavenska (1916. – 2002.)

Hrvatska balerina, s 12 godina počela je raditi samostalne programe, s 13 je već bila solistica, a s 18 prva domaća primabalerina zagrebačkoga baleta. Studirala je u Beču kod Gertrude Krauss, Raimundija i Duboisa, a potom i u Parizu kod Preobraženske, Kšesinske i Egorove. Unatoč njezinim uspjesima, njeni umjetnički kriteriji nisu odgovarali tadašnjim kulturnim vlastima pa joj je zabranjen nastup. Kada je za vrijeme svjetske izložbe u Parizu trebala nastupiti na službenoj jugoslavenskoj priredbi, iz beogradskog ministarstva stigao je telegram zabrane s obrazloženjem da je premlada da predstavlja državu.

Slikarica Slava Raškaj (1877. – 1906.)

Slikati je učila na tečajevima kod slikara Bele Čikoša Sesije. Prepoznatljiva po nizu tamnih mrtvih priroda, gvaširanih akvarela ispunjenih neobičnim predmetima, prvi je atelje imala u nekadašnjoj mrtvačnici, danas Akademiji likovne umjetnosti, gdje je slikala svoje prve akvarele. Gluhonijema umjetnica, povučena i zatvorena u svoj svijet 1898. izlagala je na izložbama Društva hrvatskih umjetnika u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, te 1899. u St. Peterburgu i Moskvi. Godine 1902., zbog napredovanja bolesti i stanja potpune rastresenosti, agresivnosti i depresivnosti, smještena je u Zavod za umobolne u Stenjevcu i umire nakon teške bolesti.

Dora Pejačević (1885. – 1923.)

Prva je žena skladateljica u Hrvatskoj. Svoju prvu skladbu napisala je već u 12. godini, glazbeno obrazovanje započela je u Zagrebu, a nastavila u Dresdenu i Munchenu. Živjela je usamljeno, ne uklapajući se u aristokratsko okružje u kojem je bila. Iza nje je ostao bogat opus od 58 djela od kojih mnoga nisu objavljena, ali se čuvaju njihovi rukopisi.

Vesna Parun (1922.-2010.)

Jedno je od najznačajnijih imena hrvatske suvremene poezije. Objavila je više od trideset zbirki poezije i desetak knjiga dječje poezije a autorica je brojnih radiodrama. Dobitnica je brojnih priznanja, među kojima Nagrade grada Zagreba, ‘Vladimira Nazora’, ‘Gregora Viteza’ te Goranova vijenca.

Ivana Brlić-Mažuranić (1874. – 1938.)

Često nazivana hrvatskim Andersenom, u Hrvatskoj i svijetu priznata je kao jedan od najznačajnijih pisaca za djecu. Potječe iz poznate intelektualne građanske obitelji Mažuranića. Pozornost književne publike skrenula je na sebe 1913. romanom za djecu ‘Čudnovate zgode šegrta Hlapića’, a njenim krunskim djelom kritičari smatraju zbirku pripovjedaka ‘Priče iz davnine’ iz 1916., koja sadrži motive mitološke mudrosti običnoga svijeta, inspirirane slavenskom mitologijom. Akademija ju je dva puta predlagala za Nobelovu nagradu, a 1937. postala je njen član, kao prva žena kojoj je dodijeljena takva čast.

Dora Maar (1907. – 1997.)

Pravim imenom Henriette Theodora Marković, ušla je u povijest umjetnosti kao partnerica Pabla Picassa. Oboje su voljeli umjetnost i bili u strastvenoj ljubavnoj vezi koja je trajala sedam godina, nakon što su se 1936. upoznali u pariškom ‘Cafe des Deux Magots’. Dora Maar prva je fotografkinja koja je Picassa snimala dok je stvarao svoja djela. Njen arhiv čuva negative i slike koji su postale nezaobilazan materijal u analiziranju Picassova stvaralaštva.

Nives Kavurić-Kurtović (1944.-2016.)

Istaknuta zagrebačka slikarica, dobitnica nagrade ‘Vladimir Nazor’ za životno djelo na području likovnih i primijenjenih umjetnosti. Umjetnica hvaljenog likovnog opusa, diplomirala je na Akademiji u Zagrebu 1962., bila je suradnica Majstorske radionice Krste Hegedušića, profesorica je na Akademiji u Zagrebu, a samostalno je izlagala u Zagrebu, Puli, Osijeku, Beču, Karlovcu, Luzernu, Splitu, Torinu, Ljubljani i Milanu.

Zinka Kunc (1906. – 1989.)

Opernu divu Zinku Kunc pjevanju je podučavala Milka Trnina, a prvi put je nastupila u operi u Zagrebu 1927. kao Leonora u Verdijevu ‘Trubaduru’. Nakon toga redovito je nastupala u Zagrebu, Ljubljani, Pragu i Dresdenu. U Metropolitanu je prvi put nastupila 1937. ponovo u ulozi Leonore u ‘Trubaduru’. Tada je, na nagovor osoba iz Metropolitana, promijenila prezime iz Kunc u Milanov, no 1947. nakratko je napustila Metropolitan jer se nije slagala s tadašnjim glavnim direktorom Edwardom Johnsonom. Zadnji nastup imala je 1966.

Savka Dabčević-Kučar (1923.-2009.)

Političarka Savka Dabčević-Kučar od 1967. do 1969. bila je predsjednica Vlade SR Hrvatske. Kao predsjednica CK SKH s Mikom Tripalom bila je na čelu Hrvatskog proljeća. Komunistički vrh predvođen Josipom Brozom Titom na sjednici održanoj u Karađorđevu eliminirao je Savku Dabčević-Kučar i njezine suradnike iz Partije, a poslije su mnogi disidenti osuđeni i na zatvorske kazne. Njoj je bilo onemogućeno bilo kakvo javno istupanje sve do 1990. i uvođenja višestranačja. Na prvim izborima u svibnju 1990. predvodila je Koaliciju narodnog sporazuma, a krajem iste godine postala je predsjednica novoosnovane Hrvatske narodne stranke. Sredinom 90-ih povukla se iz aktivne politike.

Jelena Krmpotić-Nemanić (1921.-2008.)

Akademkinja Jelena Krmpotić-Nemanić , autorica udžbenika Anatomija čovjeka prema kojem se i danas na hrvatskim medicinskim fakultetima obrazuju budući liječnici, jedan je od najvećih autoriteta na području medicine. Pod njezinim vodstvom Zavod za anatomiju se razvio od klasične anatomske ustanove u Institut sa suvremenim programom istraživanja, a njezini su radovi citirani i u vodećim svjetskim udžbenicima. U bivšoj Jugoslaviji odlikovana je Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima, 1980. primila je Nagradu za životno djelo, a 1996. od predsjednika Republike Hrvatske Orden Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića.

Nada Klaić (1920. – 1988.)

Istaknuta hrvatska povjesničarka, bila je najutjecajniji hrvatski medijevalist 20. stoljeća. Nastavno i znanstveno djelovanje započela je na Filozofskom fakultetu, a nastavničku karijeru okrunila je kao redovita profesorica hrvatske srednjovjekovne povijesti od 1969. do svoje smrti 1988. Kolege i studenti pamte je kao izvrsnu nastavnicu. Tijekom više desetljeća proučavala je srednjovjekovnu hrvatsku povijest, a rezultate svojih opsežnih analitičkih istraživanja objavljivala je u mnogim časopisima i zbornicima.

Jelena Slavna

Jelena Slavna bila je hrvatska kraljica, žena kralja Mihajla Krešimira II. Nakon njegove smrti 969. godine vladala je kao regentkinja svog malodobnog sina Stjepana Držislava. Bila je omiljena u narodu, stoga i nadimak ‘Slavna’. Jelena Slavna navodno je podrijetlom iz najmoćnije zadarske patricijske obitelji Madijevaca. Prema Tomi Arhiđakonu, dala je sagraditi dvije crkve u Solinu. Crkvu svetog Stjepana, koja je služila kao grobnica kraljeva i crkvu svete Marije na Gospinu otoku kao krunidbenu baziliku. Nakon smrti 976. godine, pokopana je u atriju Svetoga Stjepana zajedno sa suprugom, a još u 13. st. solinski su benediktinci obilježavali spomen na nju.

Sibila Jelaska (1938.)

Doktorica bioloških znanosti, redovita sveučilišna profesorica i redovita članica HAZU, jedna je od najistaknutijih hrvatskih znanstvenica. Posvetila se istraživanjima na području razvojne biologije biljnih organizama i biotehnologije, te je autorica udžbenika Kultura biljnih stanica i tkiva. Do danas je objavila stotinjak radova i priloga, a 2000. dodijeljena joj je državna nagrada za životno djelo.

Simona Šandrić-Gotovac

Hrvatska liječnica i voditeljica Kardiološkog odjela Poliklinike Agostino Gemelli u Rimu, vrhunski je stručnjak za neinvazivnu dijagnostiku kardiologije. Udovica političara Vlade Gotovca redovita je profesorica na Katedri za kardiologiju rimskog Katoličkog sveučilišta ‘Sacro Cuore’, a proslavila se kao članica liječničkog tima pape Ivana Pavla II.

Mariju Braut (1929.-2015.)

Često se naziva prvom damom hrvatske fotografije. Svoje je fotografije prvi put izložila 1969. s Petrom Dapcem u Galeriji Studentskog centra u Zagrebu, a do danas je snimila brojne cikluse fotografija. Među njima posebno mjesto zauzima ciklus Zagreb i Zagrepčani, kojim se Marija Braut potvrdila kao nasljednica ‘zagrebačke škole’ fotografije koja se afirmirala tridesetih godina 20. stoljeća.

Vesna Butorac-Blaće (1943.)

Jedna je od najpoznatijih balerina u povijesti hrvatskog baleta. Od 1961. bila je baletna solistica zagrebačkog HNK, a svojim prvim većim solističkim nastupom u ‘Labuđem jezeru’ započela je plodnu plesačku karijeru. Godine 1966. otišla je na usavršavanje u Petrograd, a već sljedeće postala je primabalerina. Članicom New London Balleta postala je 1971., a potom i dugogodišnja stalna gošća kazališta u Grazu. Uz gostovanja diljem Europe, često je nastupala i u azijskim gradovima. Nagradu grada Zagreba dobila je 1973.

Zlata Bartl (1920.-2008.)

Profesorica kemije, fizike, matematike, meteorologije i mineralogije, izumila je 1959. najpoznatiji hrvatski brand – Vegetu. U Podravci se zaposlila 1955. kao kemijski tehničar, a već dvije godine poslije na njenu inicijativu pokrenuta je proizvodnja dehidratiziranih juha. Odlikovana je Redom Danice s likom Nikole Tesle, a 1998. Hrvatska gospodarska komora dodijelila joj je Zlatnu kunu za životno djelo. Ime Zlate Bartl nosi zaklada za promicanje i poticanje stvaralačkog znanstvenoistraživačkog rada među visokoobrazovanim mladim ljudima.

Ruža Pospiš-Baldani (1942.)

Hrvatska operna diva svjetskoga glasa, za čitave svoje 40-godišnje karijere ostala je vjerna zagrebačkoj operi, ali je usporedno stjecala svjetski ugled. U Metropolitanu je debitirala 1966. kao Maddalena u ‘Rigolettu’, a 1970. angažirana je u Metu kao Carmen u režiji Jean-Louisa Barraulta. Nastupala je na prestižnim svjetskim pozornicama od Covent Gardena i Bečke državne opere do Carnegie Halla, Madrida i Scale, a u Vatikanu je pjevala pred Ivanom Pavlom VI.

Milka Babović (1928.)

Cijenjena je televizijska novinarka koja je prije novinarske karijere bila jedna od najboljih hrvatskih atletičarki. Nekadašnja prvakinja Jugoslavije na kratkim stazama bila je prva urednica sportske redakcije Televizije Zagreb, te sportska komentatorica koju su jednako cijenili i publika i kolege. Dobitnica je priznanja ‘Milan Grlović’ za doprinos u radu Hrvatskog novinarskog društva, a nekoliko je puta proglašavana najboljom sportašicom u bivšoj Jugoslaviji.

Đurđica Bjedov (1947.)

Hrvatska plivačica, još 1968. na Olimpijadi u Meksiku pobijedila je u disciplini 100 m prsno i osvojila prvu zlatnu olimpijsku medalju te srebrnu na 200 metara prsno. Nakon što se prestala aktivno natjecati posvetila se treniranju mlađih naraštaja.

Janica Kostelić (1982.)

Najbolja je hrvatska skijašica svih vremena. U svijetu sporta cijene je zbog vrhunskih rezultata ostvarenih unatoč čestim ozljedama i teškim oporavcima. Tako je ubrzo nakon ozbiljne ozljede i operacije koljena 2001. osvojila Svjetski skijaški kup, a sljedeće godine izborila se za tri olimpijska zlata i jedno srebro. Godine 2003. ponovno je osvojila Svjetski kup, a 2005. je osvojila tri zlatne medalje na Svjetskom kupu. Iduće godine je na ZOI osvojila zlatnu medalju te se 2007. umirovila zbog čestih ozljeda.