https://padlet.com/sorajagvozdjar/nbmgs75oxtodtw5a #stayhomechemistry #onlinenastava en-us 2020-04-13 16:51:04 UTC 2025-01-29 15:04:34 UTC hello@padlet.com https://padlet.net/icons/png/2697.png sorajagvozdjar https://padlet.com/sorajagvozdjar/nbmgs75oxtodtw5a/wish/517138726 Prisutnost proteina najlakše je dokazati ksantoproteinskom reakcijom (grč. ksanthos – žut) s azotnom kiselinom. Primjerice, kad se azotna kiselina doda u otopinu bjelanca dolazi do njegova grušanja. Zagrijavanjem boja zgrušanog bjelanca se promijeni u svijetložutu, a dodatkom otopine amonijaka u narančastu. Ako koža ili nokti dođu u doticaj s azotnom kiselinom, oboje se žuto. Žuta boja potiče od produkata reakcije azotne kiseline i onih aminokiselina koje u polipeptidnom lancu sadržavaju benzenske jezgre. ]]> 2020-04-20 10:50:04 UTC https://padlet.com/sorajagvozdjar/nbmgs75oxtodtw5a/wish/517138726 sorajagvozdjar https://padlet.com/sorajagvozdjar/nbmgs75oxtodtw5a/wish/517159208 Svi proteini, kao i produkti njihova raspadanja, daju biuret reakciju karakterističnu za peptidnu vezu ili istu vezu u nekom sličnom spoju, npr. biuretu, H₂N-CO-NH-CO-NH₂, pa s tim u vezi i potiče naziv te reakcije.
U otopinu koja sadržava neki protein doda se jednak volumen 20-postotne otopine natrijevog hidroksida i samo kap razrijeđene otopine modre galice. Ako uzorak sadržava neki protein, pojavit će se crvenoljubičasto obojenje.]]> 2020-04-20 11:01:04 UTC https://padlet.com/sorajagvozdjar/nbmgs75oxtodtw5a/wish/517159208 sorajagvozdjar https://padlet.com/sorajagvozdjar/nbmgs75oxtodtw5a/wish/517221533 Dva vrlo važna procesa utiču na stanje proteina u stanici: denaturacija i koagulacija. 
Procesom denaturacije, koje smo učili, narušava se, odnosno razara, prirodna prostorna građa molekule proteina. Uzrokom denaturacije može biti UV-zračenje, zatim jake kiseline i baze, organska otapala, visoka temperatura.
Proces koagulacije ili zgrušavanja bitan je u procesu zgrušavanja krvi i probave u organizmu. Samo prethodno koagulirani tj. termički obrađeni proteini mogu se probaviti. Međutim, ukoliko konzumiramo, primjerice, termički neobrađeno mlijeko (nekoagulirano), ono će se koagulirati pod utjecajem želučane kiseline (HCl) i tako postati probavljivo.
S povišenjem tjelesne temperature zagrijava se i krv, a zatim i proteini. Ako se tjelesna temperatura povisi do 42 ºC, doći će do koagulacije bjelančevina, zato je opasno imati visoku temperaturu. 
U nastavku možete pogledati kako se zgrušava krv i regeneriše povreda kod čovjeka.  ]]> 2020-04-20 11:35:18 UTC https://padlet.com/sorajagvozdjar/nbmgs75oxtodtw5a/wish/517221533