puno ime mu je Josip Jelačić Bužimski

rodio se 16. listopada 1801. godine u Petrovaradinu (danas dio Novog Sada)

rat s Mađarima- Jelačić je, nakon što je postao ban otišao u Beč kako bi pregovarao s Mađarima o tome da se Hrvatskoj prizna samostalnost

Mađari se s tim nisu složili pa je iste godine Jelačić krenuo pripremati vojsku za rat

11. rujna 1848. godine je zajedno s vojskom prešao Dravu i to je bio početak rata

bitka se odvijala kod Pakozda no ni jedna strana nije pokazivala veću snagu a ni umor pa se tako bitka završila neriješeno s trodevnim primjerjem

ban je uspio u tom ratu vratiti Međimurje Hrvatskoj

car je proglasio bana vrhovnim zapovjednikom carske vosjke pa ga je poslao u Beč kako bi ugušio ustanak protiv cara i njegove vlade - ban je u tome uspio

25. travnja 1848. godine, ban je proglasio ukidanje kmetstva

sazvao je prvi zastupnički sabor u Hrvatskoj 1848. godine

prekinuo je veze s Mađarima

osnovao je Bansko vijeće - to je bila prva samostalna hrvatska vlada

pripremao je vosjsku za rat protiv Mađara, ali za iznenadno ratovanje s ostalim europskim silama

puno ime mu je Levin Rauch de Nyek

osim što je bio ban bio je i osnivač horvatsko-vugarske stranke

to je bila stranka Mađarona

osnovana je 1841. godine

cilj joj je bio borba protiv hrvatskog narodnog preporoda

s obzirom da je 27. lipnja 1867. godine postao banskim namjesnikom imao j zadatak provesti Austro-Ugarsku nagodbu

uspio je ali je isto tako to napravio jako bezobzirno

po sklopu nagodbe, Lavin Rauch je 8. prosinca 1868. godine proglašen hrvatskim banom

svečanost je trajal tri dana, a čak su ga posijetili i car Franjo Jospi I. i carica Elizabeta

vladao je apsolutistički

tijekom njegovog banovanja, dosta hrvatskih političara se pobunilo protiv njega i Nagodbe pa su u gradovima bili česti nemiri i Rauch je često odlazio na sudve kako bi se oslobodio krivnje

zbog sve većeg pritiska ban Levin Rauch je 26. siječnja 1871. godine dao ostavku i nasljedio ga je Koloman Bedeković

rođen je u Novom Vinodolskom 11. kolovoza 1814. godine

bio je član poljodjelske obitelji Mažuranić

bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar odnsno ban

unuka mu je bila Ivana Brlić-Mažuranić

preminuo je u Zagrebu 4. kolovoza 1890. godine

bio je jedan od značajnijih osoba hrvatskog narodnog preporoda i smatramo ga začetnikom moderne hrvatske države

bio je ban od 20. rujna 1873. godine do 21. veljače 1880. godine

nazivali su ga "ban pučanin" zato što je on bio jedini ban koji nije bio plemićkog podrijekla

prethodnik mu je bio Antun Vakanović, a nasljednik Ladislav Pejačević

njegovo banovanje je bilo vrijeme reformi u školstvu, pravosuđu i političkoj upravi

umirovio ga je tadašnji car Franjo Josip I. zbog pitanja vraćanja Vojne Krajine, nezadovoljstava novčanog dijela Hrvatsko-Ugarske nagodbe i zbog toga što je hrvatski narod izrazio želju za spajanjem Bosne i Hercegovine s Hrvatskom

odvojio je državnu upravu od sudstva što je značilo da se smijelo suditi i samom banu te da ban više ne smije predsjedati vrhovnim državnim sudištem

ban i vlada su postali odgovorni isključivo Hrvatskom saboru

omogućio je slobodu tiska i javnog okupljanja

uspostavio je ravnopravnost židova

1874. godine uveo je obaveznu čtverogodišnju pučku školu za svu mušku i žensku djecu

oduzeo je Crkvi nadzor od škole, omogućio je roditeljima da uđu u školske odbore te je škola postala javna ustanova

rođen je u Sopronu 5. travnja 1824. godine

imao je titulu grofa i bana

bio je član plemićke obitelji Pejačević pa je i tako bio otac grofa Teodora Pejačevića koji je također bio ban od 1903. godine do 1907. godine

osim što je bio ban, bio je i hrvatski političar koji je bio član Unionističke stranke

1868. godine je sudjelovao u sastavljanju Hrvatsko-Ugarske nagodbe

preminuo je u Našicama 7. travnja 1901. godine

bio je ban od 1880. godine do 1883. godine

njegov prethodnik je bio ban Ivan Mažuanić, a njegov nasljednik ban Khuen Hedervary

nazivali su ga "ban kavalir"

za vrijeme svoje dužnosti ban Ladislav Pejačević je 15. srpnja 1881. godine uspio vratiti Vojnu Krajinu Banskoj Hrvatskoj- točnije uspio ju je ukinuti, a zatim taj teritorij pripojiti Banskoj Hrvatskoj

ostavku je dao zbog prvog protumađarskog pokreta koji se dogodio 1883. godine

u prvom protumađarskom pokretu Mađari skinuli natpise na hrvatskom i postavili dvojezične natpise na mađarskom i hrvatskom- Hrvati su ih kasnije nasilno poskidali i podigli razne pokrete (neki su čak bili i nasilini) protiv Mađara

ostavku je konačno dao zbog neuspjeha u smirivanju Hrvata i Mađara i zbog nekontroliranog nasilja u gradovima- car je poslao vojsku koja je smirila situaciju, a kasnije je na vlast došao ban Khuen Hedervary

puno ime mu je Karoly Khuen-Hedervary de Hedervar

rođen je kraj Jesenika (Češka) 23. svibnja 1849. godine

bio je mađarski političar, hrvatski ban i davput ugarski premjer prije Prvog svijetsog rata

bio je najstarije dijete grofa Antona III.

preminuo je 16. veljače 1918. godine

dogodio se za vrijeme bana Ladislava Pejačevića

započeo je s Mađarima koji su skidali natpisa na hrvatskom jeziku sa financjskih i carinskih ureda te ih zamjenjivali sa dvojezičnim natpisima na hrvatskom i mađarskom jeziku

kasnije su te dvojezične natpise Hrvati poskidali i započeli razne nasilne pokrete protiv Mađara

ban Ladislav Pejačević te pokete nije mogao smiriti pa je car Franjo Josip I. doveo vojsku i novog bana Khuena Hedervarya koji su smirili te pokrete i ban je čak postavio nijeme grbove (natpise bez natpisa)

bio je ban od 1883. godine do 1903. godine

prethodnik mu je bio Ladislav Pejačević, a nasljednik Teodor Pejačević

imao je nedodirljiv položaj zbog toga što je na vlasti bio punih 20 godina, zbog toga što je imao jako dobar odnos s carom Franjom Josipom I. i zbog toga što je imao jako veliku podršku od Narodne stranke, ali i od Srbije

svoju je ostavku dao zbog drugog protumađarskog pokreta koji je bio pokrenut protiv samog bana i njegove vlade- taj je protumaarski pokret bio naoružan pa je zbog neuspješnog smirivanja otišao natrag u Budimpeštu gdje je postao predsjednik mađarske vlade

+ "Nemiri ga donijeli, nemiri ga odnijeli."

provodio je mađarizaciju to jest širio je mađarski jezik i mađerske institucije u Hrvatskoj - najviše u srednjim školama (omogućio je osnivanje škola na mađarskom jeziku), pošti i u željeznici

sve spise o hrvatskim plemićima i njihovim posjedima je odnio natrag u Budimpeši nakon što ih je prijašnji ban vratio natrag u Hrvatsku

osnovao je Hipotekarnu banku u Zagrebu mađarskim kapitalom

napravio je Crikvenicu ugarskim turističkim gradom

razvio je jako kulturu i gospodarstvo uz pomoć ministra Izidora Kršnjavog