Remake of Poznati borci za ljudska prava by Ivica Loina https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c Na padletu je potrebno na zid zalijepiti sliku jednog borca/borkinje za ljudska prava i staviti kratak opis za što i na koji način se izabrana osoba borila. Dodatno, smjestite izabranu osobu u zemlju/grad/mjesto u kojem je djelovala. Također, nema dupliranja na zidu padleta, ukoliko se vaša izabrana osoba tamo već nalazi, pronađite novu. POTREBNO JE VAŠE IME I PREZIME. MOŽE BITI U TEKSTU, MOŽETE SE REGISTRIRATI. en-us 2022-03-29 10:50:45 UTC 2026-03-10 13:38:20 UTC hello@padlet.com https://padlet.net/icons/png/1f4aa.png Greta Thunberg danijelmrkoci56 https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2128481787 3.siječnja 2003.
Švedska
Aktivistica za zaštitu okolišta i klimatskih promjena]]> 2022-04-04 12:05:28 UTC https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2128481787 Omaha, Nebraska, USA https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2128615897 Još dok je Malcolm bio dijete, oca su mu usmrtili bijeli rasisti jer je bio član udruga za poboljšanje života crnaca. Postao je član islamske vjere i nakon njegovog putovanja na hadž u muslimanski sveti grad Meku, odbacio je ideju da su svi bijeli ljudi đavoli, a što je ranije tvrdio i utemeljio vlastitu organizaciju nazvanu Organizacija Afroameričkog jedinstva. Godine 1965. Malcolm je smrtno ranjen dok je držao govor u New Yorku u kojem je kritizirao Elijah Muhammada. Malcolma su ubila tri muškarca za koje se ispostavilo da su članovi vjere islama. Sva trojica su osuđena i zatvorena.
Napisao Mihael Špendić]]> 2022-04-04 13:19:26 UTC https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2128615897 Dongshigu Town, Jizhou, Tianjin, China- Chen Guangcheng mateo_gruber https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2128815495 Chen Guangcheng (rođen 12. studenog 1971.) je kineski aktivist za građanska prava koji je radio na pitanjima ljudskih prava u ruralnim područjima Narodne Republike Kine . Slijep od ranog djetinjstva i samouk u pravu, Chen se često opisuje kao " bosonoga odvjetnica " koja se zalaže za prava žena, prava na zemljište i dobrobit siromašnih. Godine 2005. Chen je stekao međunarodno priznanje za organiziranje značajne grupne tužbe protiv vlasti u Linyiju , pokrajina Shandong , zbog pretjerane provedbe politike jednog djeteta.]]> 2022-04-04 14:50:03 UTC https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2128815495 Tokyo, Japan - Ayako Ishigaki patrikgreguric2 https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2128852786 Rođena je kao Tanaka Ayako u Tokiju, Japan 1903. godine, kao kći profesora na fakultetu.  Tijekom 1920-ih postala je aktivna u politici. Dok je bila u Sjedinjenim Državama, sprijateljila se s književnicima Pearl S. Buck , Helen Kuo i Agnes Smedley te umjetnikom Yasuom Kuniyoshijem . Ayako Ishigaki bila je Issei novinarka, aktivistica i feministica, koja je bila među prvim američkim japanskim ženama koje su objavile memoare na engleskom jeziku.]]> 2022-04-04 15:06:55 UTC https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2128852786 Bjelorusija jdespot88 https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2129136812 Bio je oporbeni čelnik Bjelorusije. Trenutno se nalazi na izdržavanju četiri i pol godine zatvora. Optužen je za utaju poreza a na Zapadu cijeli proces smatraju politički motiviranim. Osniva prvi prodemokratski pokret bjelorusije, a nalazi se na čelu i najuticajnije skupine koja se bori za ljudska prava.

]]> 2022-04-04 17:30:50 UTC https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2129136812 Boston, MA, USA bornamilosavljevic https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2129205052 Mary Barrett Dyer je rođena u Londonu 1611. te je obješena u  Bostonu 1.6.1660.
Mary je bila engleski kveker koja se borila protiv progona Kvekera iz kolonije Massachusettsa.
Smatra se da je bila posljednja žrtva religioznog progona u Sjevernoj Americi.]]> 2022-04-04 18:05:44 UTC https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2129205052 Njemačka https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2130535084 Anja Mihr (rođena 1969.) njemačka je politologinja i istraživačica ljudskih prava. Njezina područja rada su tranzicijska pravda, kibernetička pravda, klimatska pravda, upravljanje i režimi ljudskih prava. Ona je međunarodno poznata akademkinja, predavala je na raznim sveučilištima u Njemačkoj, Sjedinjenim Državama, Italiji, Kini i Nizozemskoj. Njezin glavni rad usredotočen je na ljudska prava, upravljanje i tranzicijsku pravdu, promatrajući međusobnu povezanost institucija, organizacija i način na koji se može utjecati na ostvarivanje ljudskih prava.]]> 2022-04-05 12:19:58 UTC https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2130535084 Ernesto "Che" Guevara eugenpavlicevic https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2130940651 Ernesto "Che" Guevara rođen je 14. 6. 1928. u Rosariu u Argentini u relativno bogatu obitelj. 1951. je s prijateljem krenuo na put kroz Južnu Ameriku, nakon kojeg je shvatio da je život u državama Južne Amerike bio pun siromaštva i gladi. Umjesto da se vrati u Argentinu i vodi običan život s dobrom plaćom, odlučio je da napravi što god može da promijeni svijet. 1954. preselio se u Meksiko, gdje je upoznao Fidela Castra (budućeg predsjednika Kube) i druge kubance protiv diktature Fulgencia Batiste. 1956 iskrcsli su se na obali Kube s 88 ljudi. Tamo ih je odmah napala Batistova vojska, te ih je samo 22 ostalo živo. Tih 22 ljudi su u sljedećih 3 godine postali vrlo popularni među seljacima i radnicima te su uskoro postali dovoljno jaki da ozbiljno zastraše tadašnju Kubansku vladu. Che je osobno koristio svoje medicinske vještine kako bi pomogao seljacima, te je zapovijedao ključnom bitkom kod Santa Clare 1959. Nakon gubitka Kubanske vojske 1959., Batista je pobjegao iz Kube, te se Kubanska revolucija pokazala  uspješnom. 
Che je proveo par godina u Kubi, gdje je vodio programe za pismenost te agrarne reforme. 1967. krenuo je u Boliviju s 50 volontera s ciljem pokretanja nove revolucije. U početku su bili vrlo uspješni, ali je uskoro SAD počeo slati materijale, trenere i vojnike Bolivijskoj vojsci, te je ubijen 9. 10. 1967. 
Danas je Che simbol borbe protiv nepravde, koji se borio do svoje smrti, pogotovo u državama Južne Amerike i drugim siromašnim državama.]]> 2022-04-05 15:42:44 UTC https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2130940651 Mingora, Pakistan https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2136655509 Malala Yousafzai rođena je 1997 , bila je pakistanska učenica i aktivistica za prava djece te najmlađa  dobitnica Nobelove nagrade . Osvojila je Nobelovu nagradu za mir 2014. u dobi od 17 godina. Poznata je po svom aktivizmu za prava djevojčica i pravo na obrazovanje.
Talibani su pokušali ubiti Malalu 9. listopada 2012. godine, pucajući joj u glavu i vrat. 

Pakistanske vlasti odlučile su otvoriti škole s imenom Malale Yousafzai za siromašnu djecu. Oko 400.000 ljudi potpisalo je peticiju da se Malala Yousafzai nominira za Nobelovu nagradu za mir. Također utemeljila je Zakladu Malala.

]]> 2022-04-08 16:54:03 UTC https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2136655509 Tuskegee, AL, USA https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2139330085 Postala je poznata kada je 1. prosinca 1955. godine na zahtjev vozača autobusa odbila ustupiti svoje mjesto bijelom putniku. Njeno uhićenje i nakon toga suđenje zbog građanskog neposluha rezultiralo je bojkotom autobusnog prometa u Montgomeryju, jednom od najvećih i najuspješnijih masovnih pokreta protiv rasne segregacije u povijesti, koje je Martina Luthera Kinga Juniora, jednog od organizatora bojkota, promoviralo u vođu Pokreta za ljudska prava. Uloga Rose Parks u američkoj povijesti priskrbila joj je status ikone u američkoj kulturi, a njezini su postupci dali legalitet pokretu za ljudska prava širom svijeta.]]> 2022-04-11 15:10:25 UTC https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2139330085 Moscow, Russia https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2139452133 Andrej Dmitrijevič (SAHAROV) Nagrada Saharov za slobodu mišljenja, nazvana po dobitniku Nobelove nagrade za mir Andreju Saharovu, dodjeljuje se pojedincima, skupinama ili organizacijama koji su se posvetili promicanju i zaštiti ljudskih prava mirnim putem. Andrej je ruski fizičar, disident i borac za ljudska prava.]]> 2022-04-11 16:25:01 UTC https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2139452133 Besançon, Francuska https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2139711041 Victor-Marie Hugo  francuski je romanopisac, pjesnik, esejist, dramaturg i aktivist za ljudska prava, te možda najutjecajnija ličnost Francuskog romantizma. Iako je u Francuskoj najpoznatiji po svojim pjesmama i dramama, u ostalom svijetu znamo ga po romanima Jadnici i Zvonar crkve Notre-Dame. Među njegovim mnogim pjesničkim zbirkama, Les Contemplations i La Légende des Siècles su iznimno cijenjene kod kritičara, a Hugo se nekad identificira kao najveći francuski pjesnik. Postao je strastveni republikanac i njegova djela bave se političkim i socijalnim problemima i umjetničkim trendovima tog vremena.]]> 2022-04-11 19:14:52 UTC https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2139711041 Engleska, Ujedinjeno Kraljevstvo https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2139735683 Izradio Aleksandar Jakšić]]> 2022-04-11 19:34:19 UTC https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2139735683 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina Marko_Bozic121 https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2139743084 Dizdarević je rođen u Sarajevu 1952. godine, a završio je Filozofski fakultet u Sarajevu. Studirao je i političke nauke u Parizu, a poznat je i po tome jer je bio prvi sekretar ambasade Jugoslavije u Parizu.Godine 1995. izabran je za prvog predsjednika Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH, a godinu kasnije postaje član Izvršnog komiteta Međunarodne helsinške federacije.Bio je i član Alternativnog Vijeća ministara kao ministar vanjskih poslova, a radio je i na izradi Izbornog zakona.Dizdarević je ostavku na mjesto čelnika Helsinškog komiteta podnio 2014. zbog odlaska u mirovinu.]]> 2022-04-11 19:40:39 UTC https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2139743084 Chechnya, Rusija, Aleksandar Miroslavic https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2139797402 Peter Bouckaert, Human Rights Watch (SAD bio je čelu napora da se otkriju kršenja ljudskih prava u konfliktnim i područjima u sukobu. Ove godine, Human Rights Watch je objavio izvještaj u kojem navodi masovno pogubljenje pripadnika libijskog diktatora Muammara Gadafija od strane pobunjenih militanata. Doveo je prava u  Sierra Leone, Iraq, Afghanistan, Libya, and the Central African Republic]]> 2022-04-11 20:29:48 UTC https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2139797402 Hanover, NH, USA https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2139870120 Joan Jones je bila aktivistica iz Nove Škotske koja se desetljećima borila za građanska prava u Kanadi. Bila je jedna od osnivačica mjeseca crnačke povijesti u Halifaxu.

]]> 2022-04-11 21:49:01 UTC https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2139870120 Hanover, NH, USA markodolos https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2139871842 Joan Jones je bila aktivistica iz Nove Škotske koja se desetljećima borila za građanska prava u Kanadi. Bila je jedna od osnivačica mjeseca crnačke povijesti u Halifaxu.

-Marko Dološ]]> 2022-04-11 21:51:24 UTC https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2139871842 Porbandar, Gudžarat, Indija https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2140554912 Mohandas Karamchand (zvan Mahatma, - onaj čija je duša velika), indijski političar i narodni vođa (Porbandar, 2. X. 1869 – Delhi, 30. I. 1948). Pravne znanosti završio u Londonu (1888–91), bio odvjetnik u Bombayu, zatim u južnoj Africi (1893–1914), gdje se zauzimao za prava ondje naseljenih Indijaca.Godine 1918. preuzeo vodstvo indijskoga nacionalnoga pokreta i uveo nove metode u borbi za oslobođenje Indije od britanskoga gospodstva. Kada su 1919. kolonijalne vlasti donijele zakon o suzbijanju revolucionarne djelatnosti, Gandhi je pokrenuo 1. kampanju građanske neposlušnosti (1920–22): odbacivši aktivnu i oružanu borbu, propagirao je nenasilne metode građanskoga neposluha pasivnim otporom britanskoj vlasti i uskraćivanjem suradnje (uprava, sudstvo, školstvo) s britanskom vladom. Od 1921. zagovarao obnovu domaćih obrta kako bi se Indijci oslobodili gospodarske ovisnosti o Velikoj Britaniji.Od 1921. zagovarao obnovu domaćih obrta kako bi se Indijci oslobodili gospodarske ovisnosti o Velikoj Britaniji.Godine 1934. odrekao se predsjedništva u Indijskome nacionalnom kongresu, ali je svojim poznatim štrajkovima glađu i dalje želio vladu prisiliti na provođenje reforme. Nepokolebljiv borac protiv rasne diskriminacije.Godine 1940. opet je bio na čelu Indijskoga nacionalnoga kongresa, koji je 1941. donio rezoluciju o povlačenju Britanaca iz Indije. Gandhi i drugi prvaci Kongresa bili su uhićeni, u zemlji su izbili žestoki nemiri, a on sam proveo je tada svoj poznati 21-dnevni štrajk glađu i gotovo stradao životom.Oslobođen 1944., Gandhi se 1946., neposredno prije ostvarenja indijske neovisnosti, odlučno usprotivio diobi Indije i teoriji o dvjema nacijama, a plan britanske vlade o podjeli proglasio je »tragedijom«, što su strahoviti međusobni pokolji hinduista i muslimana ubrzo i potvrdili. Štrajkom glađu uspio je zaustaviti pokolje u Calcutti (1947).


Leon Ilija Sladojevic 2.C]]> 2022-04-12 09:19:06 UTC https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2140554912 Ukraina, Kijev, Ukrajina (Dino Šapić) https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2157367023 Alla Gorska je ukrajinska umjetnica, aktivistica za zaštitu ljudskih prava u Sovjetskom Savezu i disidentica u Sovjetskoj Ukrajini. 
Alla je zbog svog prodemokratski ustrojenog djelovanja progonjena, mučena i ubijena 28.11.1970 po nalogu KGB-a

]]> 2022-04-25 21:20:42 UTC https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2157367023 Georgia, USA https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2224704165 M.L., bio je njegov nadimak koji ga je pratio cjelo djetinjstvo, 60-ih je godina bio vođa borbe za ljudska prava američkih crnaca. 

1955. godine prvi puta je medijski prepoznat kada je dao govor za bojkot autobusa zbog slučaja Rose Parks. (odbila je ustupiti svoje mjesto bijeloj putnici zbog čega je bila uhićena)
To je bio jedan od najvećih pokreta protiv rasne segregacije. M.L. je bio jedan od organizatora pokreta,koji je ujedno nakon toga pokreta, promoviran u vođu pokreta za ljudska prava.

M.L., genijalni govornik, koji je dao svoj najpoznatiji govor 1963. godine, kojim je izjavio želju da rase koegzistiraju kao jednaki. Govor je pratilo 250 000 aktivista za ljudska prava, te je ostavio ogroman utjecaj na budućnost razvitka međuljudskih odnosa.
Značajan citat, koji je ostavio najveći utjecaj je; "Sanjam da će moje četvoro djece jednog dana živjeti u zemlji u kojoj neće biti suđeni po boji kože, nego po vrijednosti njihove osobnosti..."

Borna Sertić, 2.c]]> 2022-06-18 22:14:11 UTC https://padlet.com/iloina0/k8z5il9n7ngoy38c/wish/2224704165