Kao predsjednica puno bih toga promijenila, a započela bih s našom planetom Zemljom. Svakoga dana ljudi bacaju na tone smeća na planetu Zemlju i zato ću to pokušati spriječiti. Voljela bih našu državu učiniti lijepom, čistom i urednom, da pomognemo planeti Zemlji. Kažnjavala bih ljude za zagađivanje i uništavanje šuma i nacionalnih parkova jer su nam jako važni. Jadransko more bilo bi čisto i bistro bez smeća. Mislim da bi tako Hrvatska postala najljepša država. Ljudi bi sa toliko promjena bili presretni. 

        Željela bih da ljudi budu sretni i ponosni na mene što sam Hrvatsku učinila boljim i ljepšim mjestom za život.

Lorena Mešanović, 3.b

Ima smeđu kosu i oči. Odijeva raznolike majice i najčešće nosi traperice. Obuva nogometne čarape i crno bijele tenisice. On je marljv, pametan, brzoplet i ponekad smiješan. Trenira nogomet i svira klavir. Najdraža životinja mu je tigar. Često se družimo ili igramo igrice. Dok sam ja na tenisu, on s tatom igra Playstation. Igraju se s lego kockicama ili igraju društvene igre za dvoje.

Mi se dobro slažemo, moj odnos prema njemu je dobar, a i njegov prema meni.

Niko Lukšić 3.b

Na licu ima smeđe oči i smeđu kosu. Kad se osmjehne, ističu mu se bijeli zubi poput bisera. Srednje je visine. U školi je marljiv, pametan i dobar učenik. Najdraža boja mu je plava. Najbolji prijatelji su mu David, Lukas, Matias i ja. Draga životinja mu je pas. Često se odijeva sportski. Rado jede lazanje. Kad sluša Mamu Kukunku osjeća se sretno. Voli gledati „Loše momke“. Dobar je u sportu.

Meni je Patrik najbolji prijatelj i tako će ostati. Volim se igrati s njime jer nikad ne bude svađe.

Vittorio Štefanić, 3. B

      Visoka je i vitka. Na licu ispod tankih obrva nalaze se smeđe oči poput čokolade i lijepa tanka usta. Odjevena je u zelenu majicu i crne tajice. Najdraža joj je ljubičasta boja. U školi je marljiva, tiha i vrijedna. Dobra je u matematici. Trenira gimnastiku i ples. Hobi joj je skijanje. Voli gledati dokumentarce o životinjama, a najdraža životinja joj je vjeverica jer je mala i slatka.

      Ona mi je najbolja prijateljica i ne bih je zamijenila ni za koga. Nadam se da ćemo se nastaviti družiti.

Lorena Mešanović, 3.B

Visoka je. Ima svijetlo smeđu kosu i zelene oči. Na licu joj se ističe veliki osmijeh. Voli se odijevati sportski. U školi je pametna, dobrodušna i vesela. Bavi se rukometom. Hobi joj je crtanje. U kući pomaže roditeljima oko kućanskih poslova. Njezina najdraža boja je zelena. Voli gledati dokumentarce o životinjama. Najdraža životinja joj je sova jer je lijepa i mudra. Rado šeće šumom. Omiljeno godišnje doba joj je proljeće jer se sve budi.

 Ona je meni dobra prijateljica. Uvijek mi pomaže i nadam se da ćemo se cijeli život družiti.

Lorena Aleksić, 3.b

Kosa joj je smeđa kao i oči. Na ušima ima naušnice u obliku kruga srebrne boje. Nos joj je malen, nosi naočale i kad se nasmije, zubi su joj kao biseri. Danas se odjenula u majicu na kvadratiće. Ruke joj krase šarene narukvice. Nosi traperice i čizme vrlo često. Trenira rukomet. Vrlo je druželjubiva i draga. Najdraže životinje su joj pas i pantera. Uvijek je tu kada treba pomoći. Marljiva i pametna je djevojčica.

Mia mi puno znači jer će uvijek biti ovdje za svoje prijatelje i oni će uvijek biti tu za nju. Ne bih je nikada mijenjala.

Laura Krajina, 3.b

      Volim nositi bijelu košulju. U džepu uvijek imam crno povećalo kako bih mogla proučavati mikroorganizme. Istražujem povezanost svih živih bića. U Amazoni uzimam razne uzorke životinja kako bih ih mogla ispitivati u velikom laboratoriju. Često odem u Saharu. Tamo svim žednim životinjama dajem pitke vode. Kad kroz mikroskop gledam uzorke živih bića, vidim puno mikroplastike koju su ljudi bacali u prirodu i mora. Zabranila  bih krčenje zelenih  šuma jer životinjama nestaje stanište, a nama izvor kisika. Plastične vrećice zamijenila bih platnenim vrećicama.

        Svi trebamo očistiti planetu Zemlju jer je ona jedini naš lijepi dom!

Lorena Aleksić, 3.b

Oduvijek sam htjela biti najbolja hollywoodska glumica, ali sam s vremena na vrijeme shvatila da sam stvorena za učenje i istraživanje. Još kao malena djevojčica znala sam što želim postići ako budem farmaceutkinja. I sad, nakon puno godina, poznata sam farmaceutkinja zbog svojih lijekova i cjepiva. Mnogi ljudi boluju od raka, a mnogi ljudi se žele zaštititi od njega. Svojim radom i učenjem izmislila sam cjepivo protiv raka. Dobila sam Nobelovu nagradu zbog toga. Ali nisam ja samo to izmislila. Napravila sam ja i efirotolis, cjepivo protiv korona virusa i tablete etiopije.

Ako misliš da možeš promijeniti svijet, nastavi vjerovati u to jer ga vjerom možeš promijeniti. I tako sam ja Lada Jadro promijenila svijet.

Lada Jadro, 3.b 

Lorena je vrlo visoka. Oči su joj smeđe boje. Kosa joj je također smeđa i dugačka. Kad se nasmije, vide se njeni bijeli zubi poput bisera. Vrlo se lijepo odijeva. Trenira gimnastiku i ples. U školi je mirna, tiha, marljiva i uredna. Na satu likovnog uvijek dobije peticu. Ona jako voli jesti ribu. Uvijek je vesela i rijetko je tužna. Obožava gledati dokumentarce o životinjama, a omiljena životinja joj je vjeverica.

Kad odraste, Lorena bi voljela biti hrvatska skijašica. Ona i ja smo jako dobre prijateljice. Nadam se da će naše prijateljstvo trajati zauvijek.

Lada Jadro, 3.b

  Zgodna je i visoka. Kosa joj je tamno smeđa, a oči poput čokolade. Lice joj krase naočale i zdrav osmijeh. Njen nos je lijep, a usne pune. Odijeva se sportski. Rado obuva tenisice. Trenira gimnastiku, a kako ja nisam vješta u gimnastici, voli mi pomoći i po tome je posebna. Lijepo slika, piše sastave i pjesme. Odlično igra košarku. Obožava kada dođem k njoj jer se tada zabavljamo.

  Nikada je ne bih zamijenila. Nadam se da ćemo se  družiti i biti najbolje prijateljice do kraja života.

Mia Šulić 3.b

    Posao mi je proučavati ponašanje,  bolesti i građu životinja.U Nacionalnom parku smješteni su šišmiši, slonovi, antilope,  zebre, žabe, deve, ljame, razne ptice i ostale životinje. Znate li da svake godine umre oko sto tisuća morskih sisavaca jer se  zapetljaju ili uguše plastikom jer ljudi bacaju smeće u oceane, prirodu i rijeke. Voljela bih da prestanu zagađivati okoliš jer ugrožavaju život raznim životinjama i sebi. Odlučila sam održati radionicu u kojoj bi svi ljudi naučiti pomagati prirodi i životinjama. Održala sam je i svi su počeli čistiti smeće.

     Priroda je opet čista i blistava. Nadam se da će tako i ostati. Volim svoj posao jer uvijek nešto novo naučim u njemu.

Mia Šulić, 3.b

Sara Horvat, Martina Miškulin, Katja Slosar and Lana Vučković (6.d)                                       

They started exploring the Moon and they were really happy. But they saw a green alien! They were so nervous they rushed back to the rocket ship and locked it. Two hours have passed and they realised the rocket ship didn’t work. They were scared and they went out of the rocket ship to fight the alien but he was friendly. The alien helped them repair the ship.

We took a picture with him and said our goodbyes. We were sad because we didn’t wanna leave the poor alien behind. Before leaving we gave him a souvenir and it was a picture of us. After we landed the rocket ship, we made sure that other astronauts had an eye on him. We celebrated all night for our new friend and for the first time on the Moon.

Duje Mrđa, Raul Krndija i Jakov Uzelac (6.a)

In town she heard over the large speakers that there's a cow disease and they are no longer allowed to drink cow's milk and all the cows must be killed. She knew that her poor cousin lived by selling cow's milk, so she went to tell her cousin the news. When she told her cousin the news they ran away to the woods, and there they found a small, wooden house and slept there.

The next day when they woke up, they realized the cow was missing. They got out of the house and saw the masked men attracted the cow with grass and took her. The girls jumped on the masked people and took their masks off. There were two men. It was the rich girls dad and his friend. The cow suddenly ran away and the girls right after. After a long time of running. They got exhaustedand  and slowed down. Some time had passed. The girls have been running for a while now. There was a big rock in front of them. The rich girl didn't see it so she slipped and than just woke up in bed all scared.

Una Baričević, Ema Kuzma i Katija Šestak (6.a)

Mobilnosti se konkretno odnose na boravak naših djelatnika i učenika u nekima od europskih škola, proučavanja njihova načina rada, ali i razmjenjivanja vrijednih iskustava . Pored školskog života, nastavnici i učenici sudjeluju i u izvanškolskim aktivnostima kao što su kulturna i sportska natjecanja, izleti u okolicu, te što češće druženje s domaćinima kako bi se upoznale sličnosti i razlike u načinu života i rada . Sve ove aktivnosti najbolji su način širenja europskih građanskih vrijednosti, što Erasmus već godinama potvrđuje kroz bezbroj održanih mobilnosti diljem Europe. U njima sudjeluju sve razine odgoja i obrazovanja.

U sklopu ove akreditacije naša škola namjerava ostvariti niz projekata s ciljem povećanja kvalitete poučavanja. Osnaživat ćemo  naše djelatnike i učenike, a samim time i roditelje kao i društvo u kojem škola živi i djeluje.

Naše želje vezane su za usvajanje novih oblika učenja i prenošenja  znanja, svladavanja svakodnevnog stresa,  učenja stranih jezika, jačanje osobnosti i stvaranja samopouzdanja kod učenika kao građana Europe. Želimo da naši učenici svojim znanjem i vrijednostima ne zaostaju ni za kim te da mogu živjeti  i raditi u svim dijelovima Europe kao da je njihov vlastiti dom.

Poseban naglasak je na stvaranju snažnog učenika, tolerantnog za sve različitosti , a samim time i sigurnog u sebe, kao jedinku u  velikom moru drugačijih, ali jednakovrijednih  Rad na samostalnosti i  kvalitetnom snalaženju u svim prilikama temeljni su ciljevi naših projekata.

Do sada su realizirane dvije mobilnosti grupe učenika. U prvom polugodištu šestero naših učenika i dvoje nastavnika boravilo je u poljskom gradu Žory, gdje su proveli edukativno i kulturno bogat tjedan.

U sklopu mobilnosti održane u travnju  novih šestero učenika i dvjoe učitelja je boravilo u nizozemskom gradu Harlingenu gdje su se  učenici upoznavali s načinom rada u višoj osnovnoj i srednjoj školi.

Na jesen djelatnici i učenici kreću s novim mobilnostima u različitim djelovima Europe.

Dubravka Poljak, prof.

Radionice i predavanja su pripremili i izveli studenti i profesori Fakulteta. Cilj ove manifestacije je učenicima popularizirati i približiti znanosti kemiju, biologiju i fiziku. Učenici su zainteresirano pratili i sudjelovali u radionicama i predavanjima te primjenili i proširili postojeće znanje kemije. Također su upoznali Studentski kampus i mogućnosti koje im se nude za studij u Rijeci.

Paulina Božić, uč. kem

Ima dugu smeđu kosu i lijepe plave oči. Malene, zlatne i okrugle naušnice krase njeno lice. Na njezinim lijepim bijelim zubima sjaji se tamo zeleni cirkon. Omiljena joj je boja zelena.

Za školu odijeva sportsku odjeću i nosi bijele tenisice. Darežljiva je, energična, pristojna i draga. Ako nekome iz razreda nešto padne, uvijek mu to podigne ili ako netko zaplače, odmah ga zagrli i utješi.

Jako sam sretna što imam tako dobru prijateljica.

Roza Gazdik, 3.c

Vlastitim sredstvima nabavljeno je i 11 primjeraka knjiga odabranih u ovogodišnjem ciklusu projekta Naša mala knjižnica: šest naslova za NMK2 (1.-4 raz.) te pet za NMK3 (5.-8 raz.) Ovogodišnje voditeljice projekta bile su knjižničarka (NMK2: 2.c, 3.a, 3.b, 3.d, 4.b, 4.c, 4.d) te Irena Ritterman (6.b).

Književni susret realiziran je i 27. listopada kada je učenike 5.c, 5.d, svih četiriju odjela 6. razreda te 7.a posjetila Bojana Meandžija te im predstavila svoj autobiografski roman „Trči, ne čekaj me“. Među njima bili su i ovogodišnji sudionici natjecanja Čitanjem do zvijezda, s obzirom da je ovaj naslov na popisu ovogodišnjih odabranih za spomenuto natjecanje te je susret s Bojanom održan i na nacionalnoj razini ČDZ-a u Čakovcu.

Od ostalih događanja u Mjesecu hrvatske knjige tijekom posljednjeg punog tjedna ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige (6.-10.11.) valja istaknuti realizaciju tradicionalnog  Čitateljskog maratona u našoj knjižnici. Ovaj put je proveden samo s učenicima 4. razreda, a čitale su se priče iz zbirke "Zeleni mravi" Z. Baloga. Učenici su tijekom čitanja imali zadatak aktivno pratiti i slušati svoje razredne kolege te bilježiti koliko su bili točni, izražajni, (ne)pravilne intonacije ili sigurni u nastupu. Osim što su vrednovali kolege, po čitanju su, prema istim kriterijima, morali realno vrednovati i same sebe.

Županijska razina natjecanja prvi je put održana u našoj školi te smo 8. ožujka ugostili predstavnike iz 26 osnovnih škola u ispitnom dijelu, devet predstavnika u kategoriji kreativnog uratka, kao i 40-ak njihovih mentora. Glavna koordinatorica bila je knjižničarka OŠ Srdoči, N.Č.K., a sukoordinatorica knjižničarka OŠ Pećine i OŠ Klana, Ksenija Sobotinčić Štropin.  Najuspješniji su bili predstavnici OŠ Kantrida i OŠ Srdoči te OŠ Nikola Tesla u kreativnom uratku.

Na državnu razinu natjecanja plasirale su se naše učenice Veronika Grandić (6.c), Ema Kuzma (6.a) i Katja Slosar (6.d), a ekipa je u Čakovcu 10. svibnja osvojila 27. mjesto od ukupno 44 prijavljene osnovne škole iz cijele Hrvatske!

Najproduktivnija suradnja realizirana je s kolegicom Mateom Dobrović Juričić i skupinom PB-a koji su tijekom Adventa knjižnicu posjećivali čak nekoliko puta i tim prigodama se družili uz čitanje prigodnih slikovnica, gledanje prigodnih crtića, ali i sudjelujući u projektu izrade unikatne Božićne glagoljske slovarice.

Posebno valja istaknuti da je ishodišni sadržaj ovoga programa, Božić po starinski, ove godine prvi put „izišao“ iz okrilja matične zgrade te je 8. prosinca prezentiran u obližnjoj gradskoj OŠ Turnić, na zamolbu i suradnjom s tamošnjom knjižničarkom Marijom Malnar Zidarić, a prezentaciji su nazočili turnićki trećaši, polaznici PB-a.

Uspješna suradnja uspostavljena je i sa susjednom OŠ „Milan Brozović“ Kastav te je njihova skupina Mladih knjižničarki u pratnji knjižničarke Karmen Šimetić 15. prosinca uzvratila posjet svojim srdočkim kolegicama i sudjelovala na predavanju i kvizu o običajima nordijskog Božića.

U sklopu Festivala pogledali su i prigodan film "Najbolji prijatelj" te su drugaši potom crtali svoje najbolje prijatelje, kućne ljubimce, bilo da su oni stvarni ili tek željeni, a učenici viših razreda na koji bi način oni najradije pomogli i volontirati.  

Kako je izgledala cjelokupna potraga možete pogledati na poveznici https://www.canva.com/design/DAGBLBjoU4s/5VAHaKRpeHRnNQRm7alFWw/view?utm_content=D%20AGBLBjoU4s&utm_campaign=designshare&utm_medium=link&utm_source=editor

Darove je preuzela glavna sestra Klinike za pedijatriju Danijela Višnić te je Srdočanke usput provela predivnim novim prostorom Dječje bolnice, a djelatnicama i OŠ Srdoči, za njihovu plemenitu inicijativu uručena je i prikladna zahvalnica.

Spomenutom radionicom ujedno je "odana počast" i ovogodišnjoj temi MHK: Nek ti riječ ne bude strana(c); osobito stoga što gotovo nijedan od nazočnih učenika nije izvorni čakavski govornik te su im zadatci predstavljali popriličan izazov.

Posjet su zaokružili neobaveznim druženjem, razgledom knjižnice i njezina fonda te dogovorom za uzvratni posjet što je prije moguće, a isti je realiziran već 15. prosinca kada su Kastavci gostovali na našem adventu u knjižnici.

Druga ovogodišnja terenska nastava realizirana je povodom zaključenja ovogodišnjeg "knjiškog mjeseca" travnja te svih važnih književnih obljetnica oko Noći knjige, kada su Mlade knjižničarke 3. svibnja posjetile (u prosincu za javnost) novootvorenu zgradu Gradske knjižnice Rijeka. Uz stručno vodstvo kolega Diane i Kristijana razgledale su njezinu impozantnu unutrašnjost, opremu, građu i usluge, a za kraj saznale i nešto o povijesti same zgrade i procesu njezine revitalizacije od 2019. do 2022. godine.

Projekt je nastavljen terenskim posjetom Sveučilišnoj knjižnici Rijeka. Učenike 6.b u pratnji J. Žic i školske knjižničarke kroz stalni postav izložbe provela je knjižničarka Orietta Lubiana te ih, uz mnoštvo replika srednjovjekovnih freski, glagoljskih spomenika i listina nastalih na području Republike Hrvatske, onodobnog pisarskog pribora i sl., te lokacija na kojima su isti nastajali i nađeni, upoznala i s nezaobilaznim pojmovima pergamene, lapidarija, inkunabula, rozeta, invokacije, azbuke, inicijala i mnogim drugim (novim) zanimljivim riječima.

Nastavak projekta Glagoljica realiziran je u školskoj knjižnici 13. studenog, novom suradnjom s mladim kolegicama kroatisticama s FFRi, članicama Udruge Idiom, također u organizaciji kolegice Ritterman. Studentice su učenicima 6.b i 6.c u knjižnici održale dinamično interaktivno predavanje o povijesti pisma, prvenstveno glagoljice na našem području. Učenike su pritom aktivno uključivale u raznovrsne zadatke odgonetanja glagoljskih slova i njezinih tipova, teksta Bašćanske ploče i sl., a za sintezu sata korišten je kahoot kviz sa svim spomenutim zanimljivostima. Sve dodatne aktivnosti objedinjene su i prikazane u digitalnoj slikovnici „Mali srdočki glagoljaši“ poslane na natječaj Stvarajmo e-kreativno, o kojem je već bilo spomena ranije.

Zahvaljujući njemu i sudjelovanju na ovom natječaju svih proteklih devet godina, predstavnici škole pozvani su i na svečanu završnicu projekta „Knjižna booka“, održane u Zagrebu 14. svibnja u auli NSK-a te su joj nazočile školska knjižničarka i Matea Dobrović Juričić, a više o atmosferi na samoj manifestaciji dostupno je na mrežnoj stranici škole.

Posljednji ovogodišnji siječanjski vikend „Srdočki školani“, a i naši sugrađani, dugo će pamtiti po još jednom dječjem karnevalskom šarenilu; najprije na riječkome Korzu, u subotu 27. siječnja, a dan kasnije i u Opatiji. S ponosom valja istaknuti da je školska karnevalska skupina „Srdočki školani“ između 60 maškaranih skupina u Rijeci te njih 33 u Opatiji bila uvjerljivo najbrojnija, s više od ukupno 480 prijavljenih učenika i 20-ak učiteljica u pratnji, što predstavlja rekord Osnovne škole Srdoči od početka sudjelovanja u karnevalskim povorkama otprije 20-ak godina!

Ovogodišnja maska grupe „Srdočki školani“ bila je inspirirana prošlogodišnjim izvanrednim uspjehom naših sugrađana, Leta 3, na Eurosongu te njihovom pjesmom „Mama ŠČ“ koja je pred nekoliko dana proglašena i najslušanijom pjesmom godine te je u spomenutoj kategoriji nagrađena diskografskom nagradom Cesarica.

U čast svemu navedenom naziv maske bio je: „Raspjevani, rasplesani i otkačeni SrdoŠČani!“, a nezaobilazni „detalji“ u ovoj gotovo nepreglednoj skupini bili su i 20 metarska „riječka“ plavo-bijela zastava te pripadajući traktor koji je za ovu prigodu ogromnim slovima ŠČ, raketama i plavim, bijelim i zlatnim cvjetovima dodatno ukrasila učiteljica Likovne kulture, Ivana Stepan Kauzlarić.

U pratnji učenika su bile i učiteljice Dajna Bakotić, Milena Hajdin, Leona Lempl, Nensi Lučić Kinkela, Mirjana Perušić, Doris Šarlija, Petra Lukežić, Ivana Cindrić, Andreja Poje, Petra Skočić, Sanja Bobovčan, Dea Bukvić Bolanča, Petra Babić, Ivana Žeravica, Ivana Stepan Kauzlarić, Dora Škarica te Gordana Vukić.

Silan interes za ovogodišnju masku iskazan je već i u tjednu prije samog Dječjeg karnevala kada su, u utorak, 23. siječnja, članovi Leta 3 osobno posjetili svoje obožavatelje u OŠ Srdoči te su tom prigodom novinari s Kanala Ri i RTL-a ujutro snimali generalnu probu u dvorani, o čemu smo već ranije izvjestili u posebnom članku koji možete pronaći ovdje.

Koliko smo bili upečatljivi svjedoče i brojne druge snimke i prilozi koji su u proteklih nekoliko dana objavljeni na internetskim portalima i u tisku, a gotovo da i nije bilo (lokalnog) portala na kojemu fotografija "SrdoŠČana" nije u prvom planu.

Svakako valja istaknuti i da su nam, kao i uvijek, veliku podršku u realizaciji dali naši roditelji, kako u pripremi dodatnih rekvizita tako i u šminkanju sudionika; na čemu im veliko hvala. Posebnu zahvalu dugujemo i roditeljima Baković, Kalem Zuzzi te Glujić koji su nesebično donirali tisak na majicama i kapama svih sudionika, kao i šivanje zastave te time znatno umanjili ovogodišnju cijenu kostima.

I da zaključimo: ovogodišnji dječji karnevalski vikend će ostati upamćen po stihovima:  „Mama kupila traktora baš je svima fora... I zato Rijeko sa SrdŠČanima poludi!/ Mama ŠČ nek se glasno čuje i ponosno nek svijetom putuje: ŠČ!“ 

U suradnji s Odsjekom za promicanje i zaštitu mentalnog zdravlja NZZJZPGŽ nastavili smo s provođenjem Programa promocije zdravlja i prevencije nasilja i ovisnosti „Trening životnih vještina“. Program se provodi od 2004./2005. šk. god. i kao takav predstavlja najsveobuhvatniji preventivni program škole. U šk. god. 2023./2024. god. u Program je uključeno 20 razrednih odjeljenja s ukupno 475 učenika od 3. do 7. razreda ili 63 % svih učenika škole. Od toga 8 (osam) razrednih odjela nižih razreda te u 12 (dvanaest) razrednih odjela  viših razreda.

Program se realizira na satovima zajednice učenika tijekom školske godine.

               Ove školske godine održane su dvije edukacije od strane organizatora i to 9. i 10. listopada 2023. god. u Opatiji, Amadria park Grand Hotelu 4 opatijska cvijeta na temu: Kriza mentalnog zdravlja: Djeca i mladi 2030.?!  Druga edukacija održana je 13. veljače 2023. godine na Fakultetu zdravstvenih studija.

               U sklopu obilježavanja tradicionalnih Dana škole uvrstili smo i predstavljanje završnih projekata TŽV programa  učenika 5., 6. i 7. razrednih odjela, na kojem su nazočili i predstavnici  Vijeća učenika. Prezentaciju završnih Projekata  realizirana je u Holu škole u srijedu, 5.lipnja 2024. god. s početkom u 12:30 sati. 

Završni Projekti šk. 2023./24.

1. Projekt  5. A - Naziv Projekta: Odmor od ekrana, digitalna slikovnica  (Ivana Barbalić)

2. Projekt 5. B - Naziv Projekta:  Tjeskoba – PPT prezentacija (Vesna Slaviček)

3. Projekt 5. C - Naziv projekta: Reklame, reklamni video i plakat (Josipa Žic)

4. Projekt 5. D -  Naziv Projekta: Kada u tijelu postane tijesno (tjeskoba) – video (Ana Babić)

5. Projekt 6. A -  Naziv Projekta: Sretno umreženi,  logo (Barbara Vranić)

6. Projekt 6. B - Naziv Projekta: Boca u ruci – mozak u frci, plakat i video (Irena Ritterman)

7. Projekt 6. C -  Naziv Projekta: Boca u ruci – mozak u frci,  plakat (Antonija Strika)

8. Projekt 6. D - Naziv Projekta: Boca u ruci – mozak u frci, kviz (Ivana Tulić)

9. Projekt 7. A - Naziv Projekta: Misli svojom glavom, mural (Fredi Glavan)

10. Projekt 7. B – Naziv projekta: Digitalni tragovi, mural (Nensi Lučić Kinkela)

11. Projekt 7. C- Naziv Projekta: Izbor, mural (Danijela Jereminoiv)

12. Projekt 7. D- Naziv Projekta: Klimatske promjene, mural (Saša Jereminov)

              Dana 18.lipnja 2024. god. u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo PGŽ-a, organizirat će se završno obilježevanje Projekta u Gradu Rijeci. Na istom će se Škola Srdoči predstaviti s fotografijama svih uradaka učenika s obilježavanja Projekta u Školi. U pratnji psihologinje Škole u Grad odlazi 12 učenika, po jedan predstavnik razrednog odjela.

              Učitelji smatraju da je opravdano Program realizirati u kontinuitetu od 3. do 7. razreda, što rezultira boljim usvajanjem životnih vještina.  

               Zalažemo se za ovakav oblik kontinuiranog i osmišljenog rada s učenicima.  Procjenjujemo da se radi o vrijednom Programu s kojim svakako treba nastaviti i u budućnosti uvažavajući promišljanja roditelja i učenika kao i učitelja, provoditelja Programa.

Trenira u školi nogometa 1. gol

16.12.1023.

18. liburnijski nogometni turnir Matulji

- najbolji strijelac u U8

21.01.2024. Turnir malog nogometa Cerknica

- najbolji strijelac u U9

Liga Opatija

- najbolji igrač za godinu 2023./2024.

Master dance festival Lukec open, Slovenija - 1.mjesto

European championship, Internacional dance challenge, Klagenfurt - 2.mjesto

2. Trampolin kup Omišalj - mlađe kadetkinje 3. mjesto pojedinačno, 1. mjesto ekipno

Kastav Explosion Dance fest - 1. mjesto

World Dance Open Crikvenica - 2. mjesto

Hvala svima koji su sudjelovali i time kap dobrote utkali u živote onih koji su u potrebi.

Zrinka Terzić, voditeljica CK

Čestitke ekipi koju čine: Valeria Komljen (vođa), Paulo Janković, Noel Ivkić, Paula Silov, Leona Tomljanović i Katja Slosar. 

Zrinka Terzić, voditeljica Podmlatka CK

U glazbeno-scenskim točkama sudjelovale su sve učiteljice razredne nastave i produženog boravka sa svojim učenicima, a u priredbi viših odjela priključio se i školski zbor, dramska skupina te polaznici Talijanskog jezika (pod mentorstvom K. Šarkanji).

Adekvatno navedenom, uz gotovo sve angažirane kolegice iz RN najzaslužnije za prvu večer, kao koordinatorice i autorice programa i konferanse bile su učiteljice Gordana Vukić i Tanja Pučić, a kao tehnička podrška Petra Skočić i Martina Kučinić Bobinac; dok su za drugu večer  najzaslužnije bile kolegice Irena Ritterman i Josipa Dužić.

Važan „detalj“ bio je i konačni povratak našeg, zbog bolesti više mjeseci odsutnog ravnatelja, koji je tradicionalno čestitao djeci i svim zaslužnim djelatnicima na još jednom svečanom i dostojnom ispraćaju školske godine te svima zaželio puno uspjeha i zdravlja i u nadolazećoj.

Nensi Čargonja Košuta

Ja sam teniska nada,

Od moje lopte svatko strada.

Kod kuće često palačinke pečem,

Prijatelje svoje rado susrećem.

Patrik

Ja sam dobar I drag,

Volim jesti šlag.

Imam crnu kosu,

A nekad dobijem po nosu.

Trčim brže od miša,

Pogotovo kad kad pada kiša.

Vita

Zovem se Vita

 i škole sam već pomalo sita.

Devet godina imam,

čokoladicu uvijek rado primam.

U plesu sam vrlo vješta,

jedva čekam kada će biti neka fešta.

Teo

Ja se zovem Teo,

Spretan sam I snažan.

Kada uzmem loptu

Postanem jako važan.

Volim sport, probao ja sam plivanje,

 košarku I rukomet,

ali ipak mi je najdraži kod Baua nogomet.

Emma

Za doručak jedem zdravo

I uvijek mislim da imam pravo.

Nona me često podsjeti

da je zdravo jesti grah, čak I ljeti.

Ponekad odem u posjet teti,

pa mi da da slikam po paleti.

Andrija

Andrija mi je ime

I teško slažem rime.

Imam  znajte vješte ruke,

Šahovske figure pomičem bez muke.

Svaku igru započinjem strasno,

Moj glas se čuje daleko I glasno.

Nikki

Ja volim smijeh I šalu, I svoju Abbu malu.

Svaki dan gimnasticiram,

A mama kaže da se I glupiram.

Čujte svi,

Ja sam Brčić Nikki

Tiana

Zovem se Tiana.

Imam noge brze kao strijele

I dvije ruke što sve sa drugima dijele.

Košarka mi super ide,

Svi se meni dive.

Još samo kad bih malo porasla

Letjela bih kao lasta.

Mara

Rođena sam u mjesecu svibnju,

Kada cvjetaju ruže,

Pa od rođenja svi oko mene kruže!

Svi savjete nude, a ja želim biti glavna,

A u sportu u odbojci slavna.

Jan

Ja sam Jan I volim svirati,

Klavirske tipke prstima dirati.

Rado igram “Braul Stars”.

Zanimaju me crne rupe

I istražujem Mars.

Nika

Znajte, zovem se Nika 

I malo me muči

Matematika.

Ne volim baš učiti,

nego samo crtati I bučiti.

Volim se igrati I volim pjevati.

Volim jako mamu I tatu zezati.

Leon

Ja sam dobar đaki i

igram nogomet kao prvak.

Vozim bicikl brzo kao munja,

kao da će mi lav iskočiti iz žbunja.

Rekao mi moj prijatelj Đuka

da mi je I za košarku top ruka.

Na početku sata pregledavali smo zadaću. Razgovarali smo o zdravlju i higijeni. Učiteljica nam je dala komadić ljubičaste tablete. Tableticu smo jezika trebali prljati po zubima. Smijali smo se jedni drugima. Skoro svima su zubi bili s rozim naslagama. Jezik i usta su postali ljubičasti. Otrčali smo u wc četkicom i pastom oprati zube. Bilo nam je zabavno prati zube u školskom wc-u.

Shvatili smo kako svoje zube peremo površno. Važno ih je temeljito četkati i brinuti o njima. Današnji pokus bio je smiješan i zanimljiv.

Učenici 2. d s učiteljicom Marijom Jurin

Osim što su stekli temelje znanja, škola im je bila mjesto susreta, druženja, prijateljstva, smijeha i zabave.

U nastavku pogledajte kako su se proveli na završnoj ekskurziji.

Korfball je  idealan je za sve razrede osnovnoškolskog uzrasta. Učenici su vrlo zainteresirani za ovaj  sport s obzirom da nema nikakvog nadmetanja u snazi, a igraju zajedno djevojčice i dječaci.

Učenice i učenici eko skupina viših i nižih razrednih odjela predstavili su na različite načine svo dostupno korijenje, gomolje, lukovice i podanke. Poučnu prezentaciju „Ispod zemlje“ predstavile su učenice 7. d razreda. Učenici i učenice 6. d razreda predstavili  su važnost pojedinog  „blaga“ za naš organizam uz prezentacijski stol zajedno s učenicima 2. d razreda. Pripravljali su „zlatno mlijeko“, čaj od đumbira, sok od cikle i naranče. Uz pomoć roditelja, učenici naše škole  su bili u mogućnosti probati  i pite,  kremšnite i mafine pripravljene od batata, kolačiće i torte od mrkve, đumbira. Ušećereni đumbir, slane pite i krekere s porilukom i ljubičastim lukom, variva s porilukom, repom, kao i slatka iznenađenja s krumpirom. Učenici su rado kušali i svježe korjenasto povrće poput žute i narančaste mrkve, pastrnjaka, rotkvica…

 Tijekom sezone rasta dok su uvjeti dobri, biljka sva svoja blaga sprema pod zemlju. U proljeće kad se priroda počne buditi, biljka iz podzemnih dijelova crpi tvari za svoj rast. Mi smo davno otkrili taj čarobni spremnik vitamina, minerala i drugih hranjivih tvari te ga koristimo u našoj prehrani. Mnogi od predstavljenih korijena i podzemnih stabljika imaju ljekovita svojstva te se koriste u medicini za sprječavanje i liječenje mnogih bolesti i stanja.

 Važno je razmišljati „kakvo gorivo u sebe stavljamo“.

Eko skupina OŠ Srdoči

Osvojio nagradu sportaš godine za PGŽ za 2023

Kada govorimo o izvještavanju medija o nasilju, nailazimo na problem neodgovornosti i kršenja etičkog kodeksa. Trčeći za većom čitanosti, mediji vrlo često plasiraju informacije na način da preuranjeno izvještavaju, koriste senzacionalistički jezik te objavljuju snimke i fotografije počinitelja te na taj način šire osjećaj straha, mržnje i bespomoćnosti. Kada su ljudi izloženi ovakvoj vrsti izvještavanja, raste agresija te se širi nepotrebna panika.

Uloga medija u našem svakodnevnom životu trebala bi biti nepristrano i provjereno izvještavanje o događajima. Događaji koji uključuju nasilje posebno su osjetljiva tema jer informacije koji ljudi dobivaju utječu na njihove emocije, a emocije oblikuju njihovo ponašanje. Ponekad te informacije navode ljude da poduzmu neke aktivnosti poput "imitiranja" zločina ili pak "uzimanja pravde u svoje ruke".

 Jedan od najnovijih primjera ovakve vrste izvještavanja je vijest o nestanku djevojčice Danke gdje mediji informacije pružaju na temelju pitanja već u naslovima koji navode čitatelje da sami ponude odgovore. Primjerice: "Je li majka djevojčice kriva za njen nestanak? " ili "Je li djevojčica viđena na njemačkom kolodvoru? " Zbog takvih informacija majka djevojčice iz Njemačke morala je pod pritiskom javnosti da je djevojčica sa snimke njezino dijete.

Djeca su posebno ugrožena skupina u ovoj priči jer još ne mogu raspoznati točne informacije od pretpostavki pa su na taj način izložena već ponuđenim odgovorima, osjećajima i tako svijet oko sebe počinju promatrati kao mjesto u kojem se događaju loše stvari i gdje nisu sigurni.

Osim svega navedenog, mediji ponekad krive cjelokupno društvo za određeni nasilni događaj i pozivaju čitatelje na odgovornost.

Najvažnija riječ koju bih istaknula je odgovornost. Mediji kao prenosioci vijesti trebali bi imati odgovornost prema svojoj publici da prije svega umire ljude i spriječe širenje panike. To mogu postići na način da plasiraju isključivo provjerene informacije i činjenice. Također, oni imaju moć da educiraju ljude, upute ih i potaknu na empatiju umjesto osude.

Kada bi svi ljudi raspolagali samo činjenicama i provjerenim informacijama, svijet bi bio sigurnije i mirnije mjesto.

Najdraža su mi ljeta s djedom u Dalmaciji. Dok moji roditelji rade, ja s njime provedem dva tjedna sam. Tada sve radimo zajedno, a najviše budemo u vrtu ispred kuće.

Ipak, od svega su mi najmilije večernje šetnje s djedom po poljima Ravnih kotara. Dok smo se jednom tako šetali, zabavljao me pričama iz svoga djetinjstva. Djed je skroman, jednostavan i ponizan čovjek, a saznao sam i zašto je tome tako. Pričao mi je kako je njegovo djetinjstvo bilo jako teško; živjelo se u velikoj neimaštini, često i gladi. Već kao dječak mojih godina teško je radio u polju, upravljajući volom i plugom. Posramim se kad čujem da je ustajao prije zore i prije škole odlazio u polje kako bi stigao što više toga napraviti. U kući je živjelo zajedno nekoliko obitelji, svi rođaci, puno djece i unatoč svim nedaćama bilo je tu i smijeha i bezbrižne dječje igre. Vrijeme mi je, uz ove priče, brzo prolazilo i nisam ni primijetio da smo se već dosta udaljili od kuće. Priroda je bila predivna. Oko nas puno zelenila, maslina, vinograda i poljskoga cvijeća. Iz obližnjih bara dopirali su zvukovi žaba. U grmovima su se skrivale čančare, a put bi nam svako malo presjekao  pokoji zec. Poljski put nas je vodio do jednog starog bunara iz kojega su ljudi u prošlosti crpili vodu i nosili je kućama. Sada je presušio pa se moglo vidjeti dno. Po putu smo susretali ljude koji su radili na poljima na kojima su bile zasađene lubenice, dinje i rajčice. Mene su, naravno, najviše oduševljavale životinje. Po livadama su šetale jarebice i fazani. Koze i ovce pasle su suhu ljetnu travu. Vretenca, leptiri i lastavice letjeli su oko nas. Želio sam da ovaj dan nikada ne završi. Gledajući u vrijedne ljude kako rade na poljima, sjetio sam se još jedne djedove priče iz djetinjstva.  Dok su jednom palili korov i draču, a kako bi proširili obradivu površinu za sadnju, jedan miš je od straha od vatre počeo bježati i u toj panici uletio u nogavicu djedovih hlača. „Možeš li zamisliti tko je tada bio u većem strahu, on ili ja?“ upitao je djed uz smijeh.

Bio sam opijen djedovim pričama i mirisima polja. Kada sam legao u krevet još dugo sam razmišljao o proživljenom danu. Znam da se moje djetinstvo jako razlikuje od djedovog, ali jednog dana, kada odrastem, volio bih biti tako velik čovjek kao on.

Fran Soldatić, 7.d                                                                              

Mentori su učiteljice Dajna Bakotić i Ana Baretić, a učenici Vittorio Štefanić i Lada Jadro iz 3.b te Josip Terzić i Jakov Šegulja iz 4.b.

Kućni ljubimci važan su dio našega života. Pozitivno utječu na nas, a osobito na djecu. Kućni nas ljubimci mogu i puno toga naučiti.

Kućni ljubimci mogu biti svakakve životinje: mačke, psi, ribice, ptice, gmazovi... Najčešće ljudi imaju psa ili mačku za kućnog ljubimca. No, to ne znači da su drugi manje bitni, nego tu odlučuje osobna sklonost prema nekoj životinji. Kućni ljubimci nam mogu svašta  dobro učiniti. Mogu nam poboljšati zdravlje, praviti nam društvo, mogu čak i izliječiti depresiju. No, najviše pomažu u odrastanju djece. Kućni ljubimci mogu djecu naučiti kako biti odgovoran. Naime, djeca se moraju brinuti o njima, hraniti ih, šetati, igrati se s njima. Djetetu, ako je pod stresom, kućni ljubimac može ublažiti stres ili ga potpuno ukloniti. Osobno, najvažnija stvar što ljubimci rade za djecu jest to da ih odmiču od tehnologije. To je važno jer tehnologija može izazvati ovisnosti i može čak početi odgajati djecu.

Zbog svega navedenog mislim da su kućni ljubimci neizostavan dio naših života. No, postoji i tužna strana. Ako se netko jako vezao za svojega ljubimca i onda ljubimac ugine (bila to prirodna smrt ili neka druga), teško će to preboljeti. Osobno, nemam kućnog ljubimca i ne znam kako je to imati ga, ali suosjećam s onima koji su ovo proživjeli.

Kućne ljubimce trebao bi imati svatko, ako je u mogućnosti, jer samo čine dobro. Ljudi ne znaju kako je to lijepo. Zaista obogaćuju naše živote. Nadam se da će ovaj tekst promijeniti nečije mišljenje o kućnim ljubimcima na bolje.

To sam ja, Zemlja, vaš jedini dom. Prekrasan sam plavi planet. Darovala sam vam sve - vodu, hranu i cijelu prirodu, no svojim postupcima nećete još dugo zadržati moju ljepotu.

 Morate se probuditi i preuzeti odgovornost za očuvanje moje prirode. Bacate smeće posvuda. Štetite mojem organizmu te za svoje dobro sve bolesti prenosim na vas ljude. Počnite reciklirati otpad, smanjite potrošnju energije, rabite obnovljive izvore energije. Ovo vam ne bih govorila da nema prevelikih posljedica. Nažalost, vaša trenutačna aktivnost i neodgovorno postupanje s okolišem mogu imati dugoročne posljedice koje će utjecati na buduće generacije.

Vaša djeca zaslužuju živjeti u zdravom i održivom okruženju, a to nećete postići ako se ne pokrenete. Trebate promijeniti način na koji se odnosite prema meni. Klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti i onečišćenje okoliša već sada imaju negativan utjecaj, a ti će problemi samo pogoršati ako hitno ne poduzmete nešto.

Svaka mala promjena koju napravite danas može imati veliki utjecaj na budućnost vaših potomaka. Neka vaša djela budu primjer i inspiracija drugima. Samo zajedno možete stvoriti bolju budućnost za sve, a meni ćete vratiti moju ljepotu i učiniti da budem najsretnija.

Vaša Zemlja

Medijski profesionalci i novinari moraju poštovati pravila i etičke kodekse, izvještavati odgovorno kako se ne bi izazvala opća panika među čitateljima i gledateljima. Važno je zaštititi nevine unutar nastale situacije, pogotovo ako je riječ o nasilju.

 Pitamo se je li se izgubio smisao pravoga novinarstva jer mnogi novinari i urednici, usredotočeni na broj klikova, komentare čitatelja i što bržu zaradu, pouzdaju se u senzacionalizam, ne razmišljajući o posljedicama takvog izvještavanja javnosti. Njihova bi glavna zadaća trebala biti iznijeti pouzdane i istinite informacije te spriječiti stvaranje osjećaja straha, bespomoćnosti i traume među pratiteljima tako da objektivno objasne događaje bez ulaska u detalje i spominjanja imena počinitelja i osumnjičenika te ponude mogućnost traženja pomoći kako bi se spriječila mogućnost sličnih događaja.

Nažalost, zbog senzacionalističkoga načina reportaže može doći do obrnutog učinka, odnosno kopiranja, kao što se to nedavno dogodilo u našem susjedstvu. Takva reportaža o nasilju može loše mentalno utjecati na ljude, a pogotovo na djecu koja su u današnje vrijeme svakodnevno izložena nasilju, pa makar se ono događa na drugoj strani svijeta.

Podatci Pew Researcha, RAK-a i UNICEF-a iz 2022. godine pokazali su da 97 posto američkih tinejdžera rabi internet svakodnevno, a da 87 posto djece u dobi od sedam do deset godina ima mobilne uređaje kako bi bili online. Izloženost djece nasilju u filmovima, videoigrama i na internetu može utjecati na njihovo ponašanje i emocije što se očituje u porastu agresije, anksioznosti i smanjenju empatije. Stoga stručnjaci upozoravaju kako o takvim slučajevima treba izvijestiti događaje objektivno bez istančanih, bombastičnih naslova i slika osumnjičenoga.

Novinari i urednici posežu za senzacionalizmom što znači da će napisati što god je potrebno kako bi privukli vašu pozornost i učinili priču „zanimljivijom“ pa tako stavljaju privlačne naslove s mnogo uskličnika poput Najnoviji detalji krvave tragedije! ili Što nam se to događa?. Psiholozi kažu da bi oni trebali prvo smiriti publiku i spriječiti opću paniku te kratko i jasno objasniti i informirati ljude o onome što se dogodilo. Ali, nažalost, u svijetu u kojem trenutačno živimo, novinarima te televizijskim i nakladničkim kućama uglavnom je stalo samo do profita te broja čitatelja i gledatelja.

Novinari imaju veliku moć jer svakodnevno objavljuju informacije kojima milijuni ljudi vjeruju što znači da moraju biti jako oprezni s informacijama koje dijele, osobito na koji ih način prenose dalje javnosti. Stoga smatram da bi se sve to trebalo zakonski regulirati kako bi se jamčilo da se novinarski etički kodeks ne krši.

Suze su više od riječi...

Suze su ono što nam dušu liječi.

Suze teku,

Suze peku,

Suze se pojave kad riječi isteku.

Suze kroz moje oči žubore

Iz kapi u potok se pretvore.

Zamuti mi se pred očima,

Suze mi ne daju da gledam

Pa počnem s deset – odbrojavam do jedan.

Baš kao slijepa, usred mraka

Ja sad gluhonijema

Bez imalo zraka.

Gušim se pomalo

U suzama se topim...

Sve ih u rukama držim,

Slane poput mora

O kojem sam sanjala dok nije došla zora.

Suze su više od prolivene vode...

Suze su više od riječi...

Suze su ono što nam dušu liječi.

Lara Košuta, 7.a

Povodom Noći knjige 23. travnja za učenike viših razreda u našoj školi je održan zanimljiv i bogat program u poslijepodnevnim satima. Tema ovogodišnje Noći knjige knjige su koje su nas se posebno dojmile i zahvaljujući kojima možemo mijenjati sebe i ishode koji su pred nama te 150. obljetnica rođenja majstorice bajke Ivane Brlić Mažuranić.

U prvom dijelu programa Eliana Mišović, Nola Halilić, Nina Grubišić, Mikaela Perković, Ida Tommasini, Nika Popović, Mauro Sakić, Lena Šarić, Lara Košuta i Veronika Grandić predstavili su knjige koje su ih se dojmile i pisce koje vole čitati.

Predstavljanja knjiga bila su različita i vrlo zanimljiva: djela iz vrećice, pp prezentacije, interaktivne prezentacije, a njihov cilj je bio poticanje na čitanje.

U drugom dijelu održana je igra Escape room na temu bajki Ivane Brlić Mažuranić. Učenici šestih i sedmih razreda podjeljeni u četiri skupine (Svarožići, Tintilinići, Potjesi i Domaći) pod vodstvom učiteljica Hrvatskog jezika nastojali su u što kraćem vremenu ući u devet bajkovito uređenih soba u kojima su ih čekala pitanja iz Ivaninih bajki.

Točno odabranim odgovorima na sva pitanja, učenici su „bježali“ iz sobe i dobivali ključeve za novu sobu koju su „otključali“.

Kako bi pronašli sobu u koju moraju ući, trebali su prepoznati citat iz bajke koji se nalazio na ključu i na ulazu u sobu.

Pobijedila je ekipa Potjeha, učenici 6.b razreda. Svi sudionici bili su odlično pripremljeni i dobro su se zabavili, a na kraju su im dodjeljene i prigodne nagrade.

Još jedna Noć knjige poučila nas je koliko je čitanje važno te pokazala da može biti i zabavno.

Poručujemo svima:
Čitajmo lektiru!
Čitajmo djela koja nisu lektira!
Čitajmo - da ne ostanemo bez riječi!

Učiteljice HJ i školska knjižničarka

I ove godine grupi Madih kemičara pridružili su se učenici i učenice 7. razreda.

Zajedno smo proširivali nastavno gradivo kroz provedbu zanimljivih i edukativnih pokusa i dobro se zabavljali. Brinuli smo o izgledu same učionice, ukrašavajući je učeničkim modelima atom i plakatima. U sklopu grupe posjetili smo i studij Odjela za Biotehnologiju u Rijeci kako bismo proširili svoja znanja i vještine. Radujemo se idućoj godini i novim pokusima i radnim uspjesima.

Peti razredi gledali su "Nikicu", tako da su učenici imali prilike vidjeti ekranizaciju Goscinnyjevog istoimenog romana.

Šestaši su gledali dvije uspješnice - filmove "Dancing Queen" i "Mala banda". Sedmaši i osmaši su gledali "Valdovu priču". Nakon odgledanih filmova, naši učenici su na satu dobili zadatke. U nastavku pogledajte njihove kreativne uratke.

„Valdova priča“ je španjolski igrani film iz 2022. g. radi se o obiteljskom filmu selementima drame i komedije španjolskoga redatelja Roberta Buesoa. Temelji se na istinitim događajima te je dobitnik brojnih nagrada na filmskim festivalima. Riječ je o biografskom filmu koji prati djetinjstvo i početak nogometne karijere poznatoga nogometaša Valmira Lopes Roche.

Radnja prati život nekolicine dječaka u đačkom domu, odnosno sirotištu Paral. Naši protagonist su napušteni i zanemareni elikventi. Njihovi životi mijenjaju se dolaskom časne sestre Marine, koju je utjelovila španjolska filmska zvijezda Carmen Machi. Glavni lik je dječak Valdo, a sporedni likovi njegovi su prijatelji Selos, Bichi i Rachid. Dječaci čeznu za domom I obitelji, ali slobodno vrijeme provode tako da se iskradaju po noći iz doma, kradu i rade štetu po susjedstvu. Vidjevši ih jedne noći kako igraju nogomet, časna sestra Marina odluči osnovati nogometnu momčad. Taj će project povezati dječake te ih naučiti timskom radu i važnosti prijateljstva. Radnja dobiva zanimljiv preokret dolaskom  novog biskupa koji prijeti zatvarnjem doma, što za dječake znači odlazak u državno sirotište, popularno nazvanog “štenara”. Dječaci i časne sestre morat će se boriti da zadrže svoj dom te da osiguraju donekle dostojanstven život napuštenim dječacima.

“Valdova priča” poučan je i zanimljiv film koji govori o društvenom nemaru za napuštenu djecu Iiodrastanju dječaka u teškim uvjetima te bih ga svakako preporučila za gledanje.

U posljednje vrijeme mnogo djece se žali na prevelik broj ispita i ispitivanja u jednome tjednu, a uz to, djeca se žale i na nepravednost profesora pri ocjenjivanju, pogotovo u usmenom ispitivanju. Iza svega toga stoji Pravilnik o ocjenjivanju djece u osnovnim i srednjim školama koji nije dovoljno precizno osmišljen.

Člancima 7. i 9. (NN 82/19) utvrđeni su zakoni o usmenim i pismenim provjerama znanja učenika. Prema Pravilniku učenik može pisati provjeru četiri puta tjedno te uz to svaki dan može imati dvije usmene provjere. Ako taj dan piše pisanu provjeru, učenik može biti usmeno ispitan iz jednoga nastavnoga predmeta. Prema tom zakonu učenik tjedno može imati četiri pisane provjere te uz to može odgovarati još šest puta, što zahtijeva jako puno učenja. Uslijed toga, učenici često zanemaruju druge obaveze, poput odlazaka na treninge i druge aktivnosti. Osim toga, ostaju budni dokasno kako bi stigli izvršiti sve obveze. Dodatno se stvara problem što su provjere neravnomjerno raspoređene pa jedan tjedan nema niti jedne provjere, a drugi tjedan učenici pišu i po četiri provjere.

Čest razlog učeničkih pobuna je i nepravednost profesora pri ocjenjivanju, posebice u usmenim provjerama. Usmena ispitivanja često znaju ovisiti o raspoloženju profesora te učenici koji su jednako znali, ali su odgovarali različitim danima dobiju različite ocjene jer je profesor bio darežljiviji. Neki profesori nakon provedenoga pismenoga ispita ispituju učenike usmeno za veću ocjenu, iako to nisu zaslužili jer su usmena i pisana provjera dvije različite stvari i zato se njihovi rezultati ne trebaju miješati, već odvojeno vrednovati.

Pravilnik o ocjenjivanju bi se trebao mijenjati i načiniti preciznijim. Količina pisanih i usmenih ispitivanja se ne treba smanjiti, ali se treba pravilnije raspodijeliti u više tjedana. Također treba težiti što objektivnijem vrednovanju učeničkoga znanja kako bi se riješio problem poklanjanja ocjena, odnosno kako bi svi učenici dobili ocjenu koju su svojim znanjem zaslužili, a ne koju im je učitelj poklonio.

Prva mobilnost naše Erasmus akreditacije realizirana je kroz grupnu mobilnost 6 učenika i dvoje učitelja u školi u poljskom gradu Žory u periodu od 23. 09. do 28.09. 2023.  Jedan od učitelja bio je u pratnji učenika, a drugi učitelj je boravio u školi u svojstvu učitelja kao promatrača nastave odnosno vršio je Job shadowing.

Ovom mobilnošću obuhvaćeni su ciljevi akreditacije – nove metode učenja i poučavanja i širenje europske dimenzije škole. Poljska škola partner ima nešto više od 500 učenika i jedna je od samo dvije integrativne škole u gradu od oko 60.000 stanovnika.

Naši učenici imali su nastavu svaki dan u trajanju od najmanje 3 školska sata nakon čega su uslijedile druge aktivnosti povezane sa školom od odnosno ciljevima mobilnosti.

Škola domaćin preferira sudjelovanje svojih učenika u nizu slobodnih aktivnosti koje potiču kretanje i rad rukama. U sklopu toga naši učenici sudjelovali su, između ostalog,  i na planinarenju na planinu Uston, na školskoj radionici lončarije te u višesatnom obilasku nove gradske knjižnice koja spada u najkvalitetnije opremljene u Europi i predstavlja srce grada.

Oduševljenje knjižnicom je bilo nemoguće sakriti budući da takva u Hrvatskoj ne postoji. Stupanj funkcionalnosti i opremljenosti je gotovo nevjerojatan i svakako neočekivan za grad s ne tako velikim brojem stanovnika. Knjižnica je posebno važna za sve stanovnike grada zbog velikih tehnoloških mogućnost, ali i prebogatog knjižnog i multimedijalnog fonda.

Učenike se potiče na što češće korištenje knjižnice u svrhu kvalitetnijeg sudjelovanja na nastavi.

U svrhu  jačeg povezivanja učenika dviju škola realizirana su dva izleta, jedan cjelodnevni u Krakow koji je obuhvatio kulturno-povijesnu i etničku dimenziju partnerstva i jedan poslijepodnevni u Katowice, koji se temeljio na vršenju usporedbe dvije urbane sredine s različitim povijesnim iskustvima.

Na izletima su nas pratili učenici partnerske škole s učiteljem.

Učenici su odlično prihvatili svoje obaveze u okviru mobilnosti, suradnja s učenicima iz škole domaćina je bila kvalitetna, komunikacija je bila besprijekorna.

Kvalitetno su sudjelovali u nastavi bez vidljive jezične barijere i pokazali hrabrost, elokventnost i dobro znanje.

Sretni smo što se možemo pohvaliti još jednim predivnim putovanjem u zemlje njemačkog govornog područja. Svake godine se u sklopu izborne nastave njemačkog jezika sve više upoznajemo s predivnim gradovima Austrije i Njemačke pa smo tako i ove godine odlučili proširiti svoje vidike i na popis posjećenih mjesta staviti  Beč- glavni grad Austrije i Graz, drugi po veličini austrijski grad.

Grupa od 40 učenika i 4 učitelja krenula je u rano ujutro praćena kišom…No to nas nije omelo… Želja za putovanjem kod nas je prevelika.  Nakon nekoliko sati stigli smo u tvornicu čokolade Zotter u blizini Graza, koja je smještena u predivnom zelenom krajoliku. Tamo smo uživali nekoliko sati u obilasku tvornice i okolice, a usput smo se osladili degustirajući razne vrste čokolade..

Teško se bilo oprostiti od tog slatkog mjesta… Ali morali smo dalje prema Beču. A glavni grad Austrije nas je dočekao predivnim vremenom, bez kiše… Idealan za panoramsku vožnju svim njegovim najljepšim točkama, posebno dunavskom stranom.

Da je završio smještajem u hotel, nakon lijepe večere u restoranu u centru grada, nedaleko od katedrale sv. Stjepana.

Drugi dan putovanja bio je posvećen umjetnosti, zabavi, kupovanju. Ukratko, bilo je svega pomalo.

Ujutro je odrađena pješačka tura po povijesnom i kulturnom dijelu grada, nakon toga malo kupovine u poznatoj Mariahilferstrasse,, a nakon toga posjet Prirodoslovnom muzeju.. Kao šećer na kraju- odlazak u Prater, srce zabave u Beču, koje postoji više od 150 godina i  koji je jedna od najvažnijih gradskih znamenitosti, kad je riječ o području zabave i relaksacije za sve uzraste.

Trećeg dana vrijeme smo posvetili  odlasku u  neponovljivi dvorac Schönbrunn, nakon čega smo razgledali i zoološki vrt koji je u sklopu cjelokupnog posjeda dvorca.

 U ranim poslijepodnevnim satima krenuli smo prema Grazu gdje smo obavili pješački razgled grada, kavicu, sladoled…. A nakon svega toga pravac prema Hrvatskoj ( uz stajanje u slovenskim Trojanama gdje nitko ne može odoljeti prekrasnim slasticama, posebno krafnama)

U Rijeku je vesela družina stigla oko 22.30… Puna dojmova i već u mislima na    sljedeće putovanje .

Prvak države u kategoriji Dječaci 14.g. (2009) -51 kg

Lena Krizman: 

Prvakinja države u kategoriji Djevojčice 14.g. (2009) +65 kg

PH za mlađe uzraste - kumite

Mjesto: Prelog

Film Valdova piča iz 2022. godine redatelja Roberta Buesa igrani je film s obilježjima obiteljskog filma, drame i komedije temeljen na stvarnom događaju iz života Valda Lopesa, profesionalnog nogometaša.

Dječaci su živjeli u sirotištu Paral. Kako su bili prepušteni sami sebi, radili su štetu, prevrtali kante za smeće i krali. Časna Marina, koja je to ljeto došla, bila je drukčija od svih drugih do tada. U nadi da spase Paral i ne odu u "štenaru" osnivaju nogometni tim El Paral i natječu se u nogometnom natjecanju. Samo osnivanje tima poboljšalo je disciplinu i timski rad. Kao jedan od dječaka, Valdo se istaknuo svojim nogometnim talentom. Na samom početku kod osnutka tima ukazuje se problem jer ljudi nisu marili za dječake, čak su neki od članova Crkve pokušavali zatvoriti Paral zbog većeg profita. Jedino što su dječaci htjeli je obitelj, a da nisu bili svjesni da je imaju jer obitelj nisu ljudi s kojima smo u srodstvu, već ljudi koji na sokružuju i koji nas vole takve kakvi jesmo.

Često se javljaju vulgarizmi, jezik mladih i humor. Ovaj film je realno pokazao život mladih kroz njihove osjećaje i ponašanje pa ga se isplati pogledati.

Španjolski film ,,Valdova priča” igrani je film redatelja Roberta Buesa iz 2022. godine. Ovaj obiteljski film s elementima drame i komedije dobitnik je brojnih nagrada na filskim festivalima. Temelji se na istinitom događaju Valda Lopesa.

U ovome filmu djeca iz sirotišta Paral su delikventi, čeznu za osjećajem pripadnosti, ljubavi i obitelji, a njihova međusobna prijateljstva postaju zamjena za nedostatak roditeljske pažnje i podrške. Kroz emotivne izazove i nepredvidive situacije, likovi se suocavaju s mnogim traumama. Njihova povezanost kroz nogometni klub postaje ključna za njihovo zajedništvo i podršku. Dok se priča u filmu postupno gradi prema vrhuncu koji će donijeti odlučujuće trenutke za njihove budućnosti, Valdo, Bichi, Sebas, Rachet i ostali prolaze kroz emotivna iskustva koja ih mijenjaju.

Ovim filmom je izražena važnost obitelji i prijateljstva, potreba za bliskoću prijateljstva i ljubav. Također ga karakterizira društveni problem - da društvo ne mari za napuštenu djecu. Film je obilježen jezikom mladih, vulgarizmom, humorom i realnim prikazom života mladih.

"Valdova priča” je film koji vrijedi pogledati. Redatelj Roberto Bues je vješto odradio atmosferu i opisao životne situacije s kojima se mladi susreću. Ovo djelo bih preporučio svim ljubiteljima drame i komedije koji žele dublje uroniti u pitanja o životu i suvremene izazove mladih.

Nedisciplina u razredu postala je problem u svim školama. Zbog nje učenici gube koncentraciju i volju za učenjem. Ovaj članak će se baviti važnošću discipline u razredu za uspješno učenje.

Kada govorimo o nedisciplini u razredu, odmah pomislimo na učenike i njihovo ponašanje, no jesu li oni zaista jedini krivci? Na svoje ponašanje utječu sami učenici, ali i njihova motivacija za učenje te vršnjaci. Kako bi školarci imali veću odgovornost za školske obaveze, roditelji i učitelji trebaju motivirati učenika na rad te se oni moraju distancirati iz lošeg društva. Učitelji trebaju odgovorno upravljati razredom tako da se postigne strožija disciplina u razredu. Također, moraju komunicirati s problematičnim učenicima i njihovim roditeljima, ali im pritom pružiti podršku. Između ostalog, sustav obrazovanja također ima udio krivnje za nedisciplinu u razredu. Nedostaje edukacija o ponašanju učenika, što je iznimno važno kako bi se postigao red u razredu. Djeca su preopterećena gradivom zbog čega su pod stresom, što smanjuje njihovu motivaciju i koncentraciju na satu.

Da bismo riješili ovaj problem, trebamo pristupiti temi s razumijevanjem, izbjegavajući krivljenje. Važno je pronaći načine za razvoj discipline u razredu i istaknuti važnost komunikacije s roditeljima i učiteljima.

"Valdova priča" španjolski je igrani film redatelja Roberta Buesa. Film je na nastao po istinitom događaju danas poznatog nogometaša Valda Lopesa. Ovo je obiteljski film s karakteristikama drame i komedije te je nakon svog izlaska 2022. godine osvojio brojne nagrade na filmskim festivalima.

Mjesto radnje je Paral, gdje se djeca školuju, te oni koji nemaju roditelje tamo žive, kroz cijeli film prati isti problem, a to je hoće li oni ostati bez svoga doma. Mjesto gdje su se povezali i stvarali uspomene. Dječaci koji ostaju u Paralu su si poput obitelji i jedan drugome pomažu, ali zato ne poštuju svoje časne sestre koje se brinu o njima. Sve se to promijenilo kad je došla nova časna sestra po imenu Marina. Njoj su se djeca svidjela iako su oni bili delinkventni, vidjela nešto dobro u njima i to poticala. Saznala je da dječaci vole nogomet te su tako uz pomoć Marine osnovali i svoj nogometni klub. Kroz film Valdova priča shvaćamo koliko je napuštenoj djeci potrebna pomoć i kako mogu biti i sretni i zahvalni s malim pa makar to bila jedna osoba kao Marina. Isto tako vidimo važnost prijateljstva i zajedništvajer da se djeca nisu držala zajedno ovaj film ne bi završio isto.

Preporuke gledatelja ovoga filma su velike, svidjeli su im se glumci, a pogotovo Marina koja je dobila nagradu za najbolju sporednu ulogu. Vrijedno je pogledati ovaj film posebno u okružju obitelji.

Danas je jedan od većih problema u školama preveliki broj odlikaša, a razlozi tomu su brojni.

Djeca imaju velike strahove poput nemogućnosti upisa u željenu srednju školu. Nad nekom djecom stoje roditelji s prevelikim očekivanjima, bilo da njihovo dijete "upadne" u dobru školu ili da slijedi svoj put, svatko ima svoju priču. "Ne upasti" u zamišljenu školu teško je prihvatiti jer je to najčešće nešto što je to dijete zanimalo i htjelo učiti više o tome. Kako se dijete ne bi našlo u toj situaciji, uči i posvećuje se samo školi kako bi dobivalo što bolje ocjene za prolaz u srednju školu. Kada kasnije upitaju djecu koji su uspjeh postigla na kraju nastavne godinu i kažu 5.00, nisu nešto preponosna, zato što osjećaju da se to od njih i očekuje. Zapravo gledajući, ocjena odličan izgubila je na vrijednosti, jer ljudi misle da je to lagano u današnje vrijeme i da je sve bilo puno teže prije. Ali nije tako, i dalje je teško dobiti zadovoljavajuću ocjenu sa sve više i više ispita s prepunim vremenicima u e-dnevnicima. Danas zbog tih strahova djeca imaju psihičke i psihosomatske probleme jer ništa manje od te odlične ocjene nije dobro. Neki roditelji se ljute na djecu zbog ocjena, što uopće nema smisla jer nismo svi za sve, nije svako dijete za svaki predmet; svi smo drugačiji i svatko je dobar u nečemu drugome.

Kako bi danas ljudi vidjeli tko zapravo ima neko znanje, uvedeni su i nacionalni ispiti učenicima u osmim i četvrtim razredima osnovne škole. Hoće li ovaj sistem pomoći, to ćemo tek moći vidjeti za nekoliko godina.

Nedisciplina u razredu postaje sve češća i djeca više nemaju strpljenja slušati i cijeniti profesore koji ih podučavaju. Učenici viših razreda osnovne škole ulaze ili već jesu u pubertetu, što otežava kontrolu discipline i profesorima i roditeljima.

Djeca imaju veću želju za međusobnim razgovaranjem, odnosno ometanjem nastave. Dječaci obično pričaju sa svojim kolegama ili upadaju profesorima u riječ, a djevojčice češće koriste društvene mreže na internetu pa su pod satom najčešće na svojim mobitelima. Profesorima postaje sve teže održavati nastavu i pokušavaju umiriti učenike, ali ih oni samo ignoriraju i nastavljaju razgovarati sa svojim kolegama. Na nastavi je bitno da se učenik usredotoči na rad i na profesora kad nešto objašnjava. Ako vas prijatelji pokušavaju nagovoriti na razgovor ili slično, odbijte. Puno djece u razredu utječe na druge i to tako što ih uvuku u razgovor i na kraju se ostali ne mogu koncentrirati na svoj rad i nastavu. Učitelji bi trebali obraćati više pozornosti na takve učenike i utišavati ih jer bi svaki učitelj trebao održavati disciplinu i red na satu. Za neke učenike koji su se već prilagodili ometanju nastave, postoje i određene pedagoške mjere koje bi ih, također, trebale umiriti.

Roditelji bi trebali porazgovarati sa svojim djetetom o njegovom ponašanju jer svaki roditelj zna što njegovo dijete voli i ne voli raditi pa mu može pomoći kod situacija kada se ne može koncentritati na nastavi.

Veselimo se novim predstavama u idućoj školskoj godini.

Josipa Dužić, prof.

Prošlo ljeto su me moji roditelji odlučili odvesti u Ameriku, točnije Floridu obzirom da su se oni tamo upoznali prije 18 godina. Moja mama je naravno organizirala cijelo putovanje i sastavila popis mjesta koja ćemo posjetiti.

Putovanje je trajalo 12 dana od kojih smo prvih 6 proveli u Miamiju i okolnim mjestima, a preostalih 6 na prekrasnim otocima Florida Keys na samom jugu Floride.

Naš prvi smještaj nalazio se na Miami Beach plaži tako da smo svakodnevno uživali na bijelom pijesku i toplom oceanu. Kao najljepše plaže izdvojila bih South Pointe, Las Olas i Sunny Isles.

Miami je pun zabavnih kvartova, a moje je roditelje oduševilo Povijesno područje Art Deco koje se ističe pastelnim zgradama iz tridesetih i četrdesetih godina i prepun je restorana, trgovina i hotela. Najpopularnija ulica ovdje je Ocean Drive smještena uz sam ocean.

Također smo posjetili Bayside Marketplace - veliki otvoreni trg gdje ne nedostaje zabave uživo, a tamo smo se ukrcali na kotač i vidjeli grad iz ptičje perspektive.

Jedan dan bio je rezerviran za kvart Little Havana poznat po kubanskoj kulturnoj sceni, specijaliziranim trgovinama i tradicionalnim restoranima iz kojih se širi glazba.

U blizini se nalazi Wynwood Walls - kvart u kojem su zidovi skladišta pretvoreni u prava umjetnička djela. Više od 80 000 metara kvadratnih ukrašeno je predivnim grafitima.

Kakvo bi to bilo putovanje bez shoppinga? Nikakvo i zato smo posjetili Fashion District gdje smo popili kavicu u Gucci kafiću.

Nakon Miamija uputili smo se iznajmljenim automobilom prema otocima Florida Keys - lanac koraljnih otoka koji se protežu preko 110 milja između Atlantskog oceana i Meksičkog zaljeva. Ovdje su nas oduševile divlje životinje, prostrane bijele plaže i vodene avanture. 

Glavna ulica Duval i trg Mallory dom su muzeja, suvenirnica, galerija i kafića. Posjetili smo muzej Hemingway Home and Museum i njegove mačke sa 6 prstiju, najjužniju točku SAD-a Southernmost point, ljetnikovac predsjednika Harry S. Truman Little White House, promatrali zalaske sunca nad Meksičkim zaljevom na Sunset Pier, iznajmili brod i plivali s delfinima u njihovom prirodnom okruženju. Kao najbolji dio putovanja svakako bih istaknula cjelodnevnu vožnju brodom kojim smo posjetili nenastanjene koraljne otočiće kristalno čistog oceana i bijelog pijeska.

Što se tiče hrane, osim dobro poznatih američkih specijaliteta upustili smo se u isprobavanje tradicionalne kubanske kuhinje, ali i nečeg tipičnog za to područje: Sloppy Joe - neuredni sendvič s mesnim raguom poaluženim u burger pecivu i poznatu Key West Lime Pie - pitu od limete. Ja sam ipak najviše bila oduševljena Dunkin Donuts krafnama koje se tope u ustima i dolaze u čak 22 okusa. Pitajte me jesam li isprobala sve!

Ovo putovanje za mene je bilo jedno od najljepših do sada jer mi je dugo želja bila posjetiti Ameriku!

Ove sezone djevojke U15 ekipe sudjelovale su u dvije lige paralelno: Jedinstvenoj državnoj ligi i međunarodnom Panonia Cupu.

Djevojke su najprije u siječnju osvojile prvo mjesto na u15 regionalnoj završnici regije Zapad pobjedama protiv Gospića I Rovinja te su time ostvarile plasman u Jedinstvenu žensku pretkadetsku ligu u organizaciji HKS-a.

U travnju su djevojke osvojile srebrnu medalju na završnici prvenstva Hrvatske za pretkadetkinje održanoj u Rijeci.

U svibnju su se djevojke u Banja Luci okitile zlatnom medaljom i potvrdile talent ove generacije na natjecanju na kojem je sudjelovalo 8 ekipa iz 4 države.

Osim toga, Ema je redovito sudjelovala na utakmicama lige dječaka za mlađu ekipu U13.

Nije bilo lako uskladiti školske obaveze i svakodnevne treninge u kasnovečernjim satima, ali Ema je to uspjela i privela sezonu i kraj školske godine s odličjima oko vrata i izvrsnim školskim uspjehom.

- Najuspješnija gimnastičarka Gimnastičkog kluba Rijeka u 2022. i 2023. godini u Obaveznom programu

- 1. mjesto na Međunarodnom natjecanju u Šibeniku u 9. mjesecu

- 2. mjesto na Višebojskom prvenstvu Hrvatske u gimnastici 2023. u kategoriji kadetkinje u obaveznom programu (plasirala se na osnovni rezultata s natjecanja iz Regije Zapad Državno prvenstvo u gimnastici u Osijeku 2023. u obaveznom programu (kadetkinje) 

- u 2024. godini prešla je u slobodni program gdje se na osnovu rezultata Kola regije Zapad (dvije srebrne medalje) plasirala na Državno prvenstvo u Osijeku za 2024. krajem lipnja 

Slovenija MASTERDANCE FESTIVAL LUKEC OPEN 9-11.02.2024. 

1.mjesto u grupi Acro HIG SCHOOL MUSICAL

1.mjesto u grupi Acro PETAR PAN

1.mjesto u grupi Modern LEGEND OF HUA MULAN

1.mjesto u grupi HIP HOP BETOVEN

1.mjesto u grupi Modern FUTURE

2.mjesto duo Jezz BIG SPENDER

Kastav, 6.3.2024. uručeno priznanje za Sportaš godine grada Kastva 2023. Nadareni sportaši

Kastav: International Dance competition 01.-02.06.2024.:

3.mjesto u solo Open

1.mjesto u duo Jezz

1.mjesto u grupnom natjecanju Urban formacija

1.mjesto Modern grupa.

ISLAND DANCE COMPETITION 08.-09.06.2024. 

4.mjesto solo Open

3.mjesto Duo Jazz

1.mjesto MTV COMMERCIAL Formation

1.mjesto formacija Jazz

3.mjesto grupa Modern

Što su sve radili, s kime su se družili i što su naučili, pogledajte ovdje...

Youth Movement Power Rovinj 1.mjesto

Trofej Labinskih Rudara 1.mjesto

1.Nogometna Liga Nogometno Središte 4.mjesto

Kao i svake godine, učenici čitaju određeni broj knjiga kao lektirne naslove. Često čujemo prigovore kako je lektira dosadna, zastarjela, u njoj nema akcije i sl.

Učenike pokušavamo na različite načine motivirati na čitanje, a upravo se kreativnom pristupu lektiri učenici najviše vesele.

Ove smo se školske godine u 5. razredu okušali u izradi plakata prema motivima iz pjesama Grigora Viteza koristeći prirodne materijale, ono što su učenici pronašli u šumi, ispred svoje zgrade…

Na sat su donijeli materijale i u grupama oslikali odabranu pjesmu.

Bavili smo se suvremenim djelom Davida Walliamsa, Mali milijader, (5. razred) gdje su učenici nakon čitanja trebali izraditi umnu mapu. Naglasak je bio više na slikama, manje na riječima.

Nakon čitanja omiljene lektire petaša Tom Gates: Moj savršeni svijet, britanske autorice Liz Pichon, dobro smo se zabavili igrajući različite društvene igre koje su učenici izrađivali.

Lektiru Pavla Pavličića, Trojica u Trnju (6. razred) i Zlatka Krilića, Zabranjena vrata  (5. razred) obradili smo kao lektirnu vrećicu, gdje su učenici, podijelivši se u grupe, odabrali vrećicu na koju su pisali i crtali  najvažnije o autoru, likovima, radnji, najdražu rečenicu i zašto bi djelo preporučili drugima. Na sat lektire došli su spremni za prezentaciju te su tijekom iste iz vrećice vadili pet najvažnijih predmeta koji se u djelu spominju i objašnjavali razredu zašto su baš taj predmet odabrali.

Vjerujemo kako ovakvim pristupom lektiri motiviramo učenike na čitanje jer njihovi osmjesi nakon ovakvog sata govore više od riječi.

  Svi mislite kako je život pasa uvijek lagan. Varate se. Često nije sve tako sjajno. Ispričat ću vam svoju životnu priču.

       Jednog zimskog dana, prije deset godina, došla sam na ovaj svijet s moja tri brata. Ime mi je Lucy. Čim sam se okotila, razlikovala sam se od svoje savršene braće. Jedno oko bilo mi je smeđe boje, a drugo plave. Rasla sam sretno uz svoju braću dok odjednom nisu počele dolaziti vesele obitelji koje su si odabirale kućne ljubimce.

 Mene nitko nije želio. Ostala sam sama. Ni vlasnica me nije voljela niti željela te me je stavila u kutiju od cipela i bacila uz cestu. Kako je vrijeme prolazilo, a ja sam sve više lajala i cvilila. Nitko me nije čuo. Uspjela sam nekako izaći iz kutije i nadala sam se kako je to moj spas. Ljudi su mi prilazili, no kada bi ugledali moje oči, prepali bi se i ubrzo otišli. Noć se spuštala i postalo je hladno, a ja sam bila sve gladnija, žednija i smrznuta. Već sam pomislila kako je ovo moj kraj, ali u tom trenu pojavila se djevojčica s ružičastim naočalama.

Njeno ime bilo je Lucija. Ugledala me je, približila mi se i rekla kako smo obje različite i same, bez prijatelja. Tada me odvela u svoj malen i topao dom. Nahranila me i utoplila. Igrala se sa mnom i mazila me. Sve je bilo savršeno. Ali onda se pojavila njena majka koja se jako ljutila na malenu Luciju koja se ubrzo rasplakala, uzela me i otišla u sobu. Legla je na krevet i plakala, a ja sam joj brisala suze. Kada nas je tako zagrljene i tužne ugledala Lucijina majka, srce joj se mekšalo i odlučila je kako me Lucija ipak može zadržati. Odvele su me u veliku kupnju – kupile su mi krevetić, igračke, a čak sam dobila i predivno ružičasto odijelo. Bila bi tužna kada bi Lucija bila u školi, ali onda bi sve nadoknadila povratkom iz škole. Najviše sam voljela kada me vodila u park i igrala se sa mnom bacajući mi lopticu. Jednoga dana, dok sam se igrala kopajući zemlju u parku, Lucija je upoznala dječaka Bruna. Pomislila sam kako je mojoj sreći kraj i kako sam izgubila Luciju. No, ubrzo sam saznala kako Bruno obožava pse, ali još bolje od toga – i on je imao psa Flekija. Fleki i ja smo se upoznali i vrlo brzo sprijateljili. Svaki dan smo se družili, igrali i vrlo brzo postali jako dobri prijatelji.

        Nakon mnogo godina Lucija i Bruno su se vjenčali, a Fleki i ja smo dobili novi dom. Iako je moj život počeo nesretno, imala sam sreće što me baš Lucija pronašla i omogućila mi da ostarim uz predivne ljude i mog najboljeg prijatelja Flekija.

U utorak, 26.9. učenici osmih razreda krenuli su u Vukovar u ranim jutarnjim satima. Nakon dugog puta stigli su u hostel „Dubrovnik“, poručali i obišli su prostor bivše vojarne JNA te

poslušali predavanja o bitci za Vukovar i Domovinskom ratu. Slobodno vrijeme su iskoristili za posjet Vodotornju, a nakon večere imali su organiziran "party".

Sljedeći dan je bio rezerviran za posjet memorijalnim lokacijama i kulturnim znamenitostima. Sudjelovali su u Školi mira i nakon toga je uslijedio kviz znanja na kojem su našu školu predstavljali učenici: Josip Laginja (8.B) i Gabriel Antolović (8.D). Osvojili su 1. mjesto i na noge

su digli cijelu dvoranu. Puni dojmova, učenici su se vratili u Rijeku u kasnim večernjim satima.

Petaši su ove školske godine započeli program Škola u kinu odlaskom u Dječju kuću i gledanjem

dječjeg filma Kraljica plesa. Riječ je o dvanaestogodišnjoj djevojčici Mini koja nema puno

samopouzdanja i ne zna plesati, ali ipak se uz podršku svoje otkačene bake prijavljuje na zahtjevno

plesno natjecanje. Uz puno uspona i padova, savladava plesnu koreografiju i shvaća kako, uz puno

truda i volje može sve! Učenicima se film svidio, a po povratku u školu pisali su kratke osvrte s

naglaskom na prikazivanje Mine i njezinih odnosa s glavnim likovima (bakom, majkom i njezinim

prijateljima).

Dea Bukvić Bolanča, prof. HJ

Kraljica plesa je film redateljice Aurore Gossé. U utorak sam ga išla pogledati s 5.b razredom

u pratnji učiteljice iz hrvatskog jezika i povijesti.

U filmu upoznajemo simpatičnu djevojčicu Minu koja se prijavljuje na plesno natjecanje,

iako joj ples baš i ne leži. Pratimo njezin lik i odnose s drugim likovima. Njezina majka se nije slagala s

time što Mina voli plesati pa su se zbog toga često svađale njezina mama i baka. Mina i baka su se

jako dobro slagale , osobito kada ju je baka učila plesati (prvo balet, a poslije i hip-hop). Markus je

Minin najbolji prijatelj, ali nakon što je Mina počela plesati, sve su se manje viđali pa se on počeo

brinuti za nju. Bella je u početku bila Minina prijateljica, ali iz nekog razloga su se prestale družiti.

Zbog Ed Wina je Mina počela raditi na sebi, ali je na kraju završila u bolnici zato što je pretjerala u

vježbanju, a da nije ništa ni jela ni pila.

Film mi se jako svidio zato što je bio jako zabavan, ali završetak filma mi se nije svidio jer je

Minina baka umrla.

Renea Suzić, 5.a

djevojčica Mina koja želi naučiti plesati.

Mina je okružena obitelji i prijateljima. Neki je u njezinoj namjeri podržavaju, a neki baš i

ne. Mina nije bila u lošim odnosima s roditeljima. Baka je voljela Minu, podržavala ju je u svemu što

je radila i pomagala joj kako bi postala dobra plesačica. Markus i Mina su bili najbolji prijatelji, ali

Mina je jedno vrijeme ignorirala Markusa zbog plesa i druženja s popularnim dječakom Ed Winom.

Kada je Ed Win otvorio audiciju, Mini se ulizivao, da bi je na kraju ismijavao zbog toga što je izbačen iz

grupe plesača u kojoj je Mina bila. Ed Win na kraju na plesnom natjecanju Moysa izazov nastupa s

Bellom.

Bella je prema Mini bila drska, bezobrazna i pravila se važna jer je oduvijek znala plesati, što Mina

nije.

Film mi se svidio, ali mi je žao što je na kraju baka umrla. Drago mi je što se Mina pomirila s Markusom.

Jana Bilan, 5.b

Na početku ove školske godine, 12. listopada učenici 6.a i 6.d razreda u pratnji profesorica hrvatskoga jezika Ivane Žeravice, Dee Bukvić Bolanča i razrednice 6.a Barbare Vranić, svoju su terensku nastavu započeli obilaskom stalnog postava Muzeja grada Rijeke, sudjelovali su na radionici tiskarstva te izrađivali natpise na glagoljici na tiskarskom stroju. Prisjetili su se važnijih datuma u

povijesti svojega grada (o tvornici papira, Torpedu, Jugoliniji, tvornici čokolade i sl.) te su virtualno pripremali tradicionalna primorska jela po recepturi 19. stoljeća. Nakon toga slijedio je zasluženi odmor i okrijepa ispred Dječje kuće te projekcija filma Mala banda u sklopu programa Škola u kinu.

Učenicima se najviše svidio film koji govori o petorici prijatelja koji se udružuju kako bi spasili rijeku

od zagađenja tvornice te se nadaju skorom gledanju filmova slične tematike i odlasku na terensku

nastavu.

Dea Bukvić Bolanča, prof. HJ

godine 8. veljače sudjelovali na LiDraNu – literarnom, dramskom i novinarskom susretu i to

dramskom igrom Kako napisati pjesmu Jasminke Tihi-Stepanić.

Učenici su marljivo uvježbavali govor i scenski pokret te su pred ocjenjivačkim povjerenstvom

pokazali što su mjesecima uvježbavali s mentoricom Deom Bukvić Bolanča. Konkurencija je bila

mnogobrojna te se učenici nisu plasirali na županijsku razinu, ali im je drago što su na ovome

natjecanju sudjelovali te se nadaju svojoj drugoj prilici dogodine.

Dea Bukvić Bolanča, prof. HJ

i jedan od obaveznih lektirnih naslova u ovoj školskoj godini. Sa zanimanjem su gledali film te se

nadali prikazu većine radnje romana. Suprotno očekivanome, saznali su o stvarnom prijateljstvu

autora Renéa Goscinnyja i ilustratora Jean-Jacquesa Sempéa.

Ovaj animirani film zapravo je dosjetljiva ekranizacija popularnih ilustriranih knjiga za djecu Nikica,

koji ujedno predstavlja i biografiju autora i ilustratora koja oživljava kroz imaginarnu interakciju s

njihovim nacrtanim likom Nikicom i njegovim bezbrižnim dječjim avanturama u Francuskoj 1950-ih

godina.

Dea Bukvić Bolanča, prof. HJ

priča, a nakon filma i posjetom novootvorene Gradske knjižnice Rijeka u Art-kvartu Benčić. Po

povratku u školu pisali su osvrte na pogledani film.

Valdova priča

(osvrt)

Prošle srijede smo u sklopu terenske nastave u Dječjoj kući gledali film Valdova priča Roberta

Buesoa iz 2022. godine. Film je snimljen po stvarnom događaju, inspirativnom djetinjstvu

nekadašnjeg nogometaša Real Madrida , Osasune i Espanyola, Valda Lopesa.

Na ljeto 1994. godine upoznajemo grupu nestašnih dječaka u internatu u srcu Španjolske.

Dok sav ostala djeca odlaze na ljetovanje, oni ostaju u internatu s časnim sestrama, no onda dolazi

lukava i čudnovata sestra Marina. Ona je odlučila promijeniti živote ovih dječaka koji vole stvarati

nerede, poput pušenja cigareta napravljenih od papira Biblije, krađa namirnica iz trgovine i tučnjava s

drugom djecom. Dječaci ipak imaju jednu radost u svom životu – nogomet. Oni prate Svjetsko

nogometno prvenstvo te se svaku večer iskradaju iz soba kako bi igrali nogomet. Kada Marina shvati

njihovu ljubav prema sportu, sastavi nogometni tim s domarom Rafom kao trenerom. Dječaci gube

prve utakmice, ali ih sestra Marina tješi i savjetuje. U finalu također gube, ali skaut primjećuje Valdov

potencijal i poziva ga na treninge. Svećenik prijeti kako će morati zatvoriti internat, ali domišljati

dječaci pozivaju biskupa koji ih podržava u opstanku internata.

U ovom filmu ne bih ništa mijenjao, jer ukoliko bih nešto promijenio, to više ne bi bilo

Valdovo djetinjstvo. Film me je potaknuo na razmišljanje o ljepoti moga života i preporučio bih ga

svima , osobito onima koji misle kako im je život težak, a zapravo uopće nije!

Film Valdova priča autora Roberta Buesoa je film za mlade. Nastao je u Španjolskoj 2022.

godine, a prikazuje skupinu dječaka koji žive u internatu i na ljeto im dolazi jedna zanimljiva časna

sestra.

Završila je školska godina i po svu djecu dolaze njihovi roditelji. Jedino sedmero djece bez

roditelja ostaje u internatu za vrijeme ljetnih praznika. U tome trenutku upoznajemo sestru Marinu

koja u početku ne uspostavlja pozitivan kontakt s dječacima – nisu zainteresirani ni za kakav oblik

učenja, ali ubrzo ih sestra Marina svojim iskusnim metodama nagovara na suradnju. Dječaci su prije

dolaska sestre Marine bili vrlo bezobrazni, krali su, bježali iz internata i uništavali susjedstvo. No,

jedne večeri, kada su svi već spavali, dječaci su se iskrali kako bi igrali nogomet. Na njihovu sreću,

vidjela ih je sestra Marina. Potaknuta njihovom igrom, odlučila je osnovati nogometni klub uz pomoć

sestara Angeline i Tatiane te domara Rafe. Iako su dječaci prvu utakmicu izgubili, uspjeli su se

poboljšati i doći do finala kupa, u kojem su opet, nažalost, izgubili. Film završava sretno jer svi ostaju

u internatu koji je bio u planu zatvaranja. Iako su u početku filma dječaci mrzili internat, na kraju su

sretni što mogu u njemu ostati. Glavni lik film je Valdo. On se među dječacima ističe svojom pameću i

spretnošću u nogometu. Šutljiv je i govori samo kada mora. Jako je pristojan prema drugim dječacima

i prema sestrama. Na kraju filma doznajemo da je ostvario jako uspješnu nogometnu karijeru.

Film je bio zabavan i jako me se dojmio. Nadodao bih više napetih događaja, ali osim toga,

film je vrlo kvalitetan.

Josip Laginja, 8.b

aktivno bave i sportom. Jedan od takvih učenika je učenik 8. b razreda, Rene Bertos.

Rene se odmalena bavi tenisom, a ove školske godine njegov je angažman posebno zamijećen

jer je Rene svrstan u: najboljeg igrač Hrvatske u svom godištu (2010), najbolje je rangirani igrač

Hrvatske na Tennis Europe rang listi te je trenutno među 100 najboljih igrača Europe, prvi je

član reprezentacija Hrvatske u kategoriji 14.god., gdje se reprezentacija sastoji od tri člana.

Također, početkom ove godine najbolji rezultati su mu bili:

2. mjesto na Državnom prvenstvu Hrvatske, kategorija 14 godina - pojedinačno

(viceprvak)

2. mjesto na Državnom prvenstvu Hrvatske – kategorija 14 godina – parovi

2. mjesto na Državnom prvenstvu Hrvatske – kategorija 16 godina.

Nadamo se kako će Rene i dalje ostvarivati izvrsne rezultate, a mi mu želimo puno sreće i

uspjeha u daljnjim natjecanjima.

Dea Bukvić Bolanča, prof.

članicama ženske štafete s kojima je prošle godine osvajala brojne medalje i obarala rekorde dodijeljena je

nagrada za najuspješniju žensku juniorsku ekipu u Rijeci u 2023. godini.

Pored toga, Eliza Spajić je svojim vrhunskim rezultatima na proteklom državnom prvenstvu u kratkim

bazenima krajem prosinca 2023. (prvakinja na 50, 100 i 200 m prsno u svojoj kategoriji te 1 srebro i 2 bronce u

istim disciplinama u otvorenoj seniorskoj kategoriji)  produžila kategorizaciju sportaša III. kategorije te pravo

na stipendiju HOO-a za još jednu godinu, a također je isplivala i normu za ulazak u juniorsku reprezentaciju.

Osim u plivanju, Eliza je uspjehe ostvarila i na Državnom prvenstvu osnovnih škola u futsalu gdje je uspješno

predstavljala našu školu.

Eliza i dalje svoje ladice puni medaljama, a mi joj želimo puno uspjeha na daljnjim natjecanjima, kao i u

odabranoj srednjoj školi.

Dea Bukvić Bolanča, prof.

Srebrna medalja prvenstvo Hrvatske za mlađe kadetkinje 

Zlatna medalja Panonian cup za U15

Članica U16 Hrvatske ženske košarkaške reprezentacije

Zlatna medalja prvenstvo Primorsko-goranske županije za mlađe kadete

4. Mjesto prvenstvo Hrvatske za mlađe kadete

Bronca -prvenstvo Primorsko- goranske županije za kadete

2.mjesto Prvenstvo Hrvatske za kadete i 4.mjesto na završnici prvenstva Hr za kadete

1.mjesto odbojka na pijesku prvenstvo Primorsko-goranske županije za kadete

međunarodno natjecanje „Naboj Junior“ na kojem je učestvovalo 7 ekipa naše

škole od ukupno njih 144 u RH (od prijavljenih 1 797 europskih osnovnih

škola). S ovim uspjesima:

15. mjesto Ivan Terzić (8. razred), Erik Ćosić (8. razred), Nikola Tadić (7. razred),

Jan Delpin (7. razred). Ujedno i najuspješniji u našoj županiji.

29. mjesto Lena Krizman (8. razred), Luka Milani (8. razred), Eliza Spajić (8.

razred), Josip Laginja (8. razred)

30. mjesto Marčelina Lovrić (8. razred), Lea Alajbegović (8. razred), Jakov Juretić

(8. razred), Goran Vuković (8. razred)

48. mjesto Rafael Pavlić (8. razred), Laura Gašić (8. razred), Ema Veljesovski (7.

razred), Mara Gazdik (7. razred)

82. mjesto Dominik Akvić (7. razred), Lea Tijan (7. razred), Mauro Sakić (7.

razred), Sunčica Divjak (7. razred)

97. mjesto Lukas Pupovac (7. razred), Andrej Jelača (7. razred), Petar Sardelić

(7. razred), Filip Kukavica (7. razred)

98. mjesto Nika Popović (7. razred), Mia Macan (7. razred), Paola Ružić (7.

razred), Helena Knežević (7. razred)

Mentorice: Danica Kovačić, Barbara Matajčić, Nensi Lučić Kinkela i Violeta Odorčić.

ponovno Hrvatska mensa uz podršku Agencije za odgoj i obrazovanje.

Dvadesetak učenika od 5. do 8. razreda sudjelovalo je na školskom natjecanju

te su postigli zapažene rezultate. Učenici Ivan Terzić (8. razred), Clara

Butorac i Jan Delpin (7. razred) su ostvarilil pravo nastupa na regionalnom

natjecanju koje se je održalo krajem studenog u OŠ „Kostrena“.

Mentorice: Danica Kovačić, Barbara Matajčić, Nensi Lučić Kinkela i Violeta Odorčić.

s ovim rezultatima, od prijavljenih 219 ekipa osvojili su ova mjesta:

58., 76. i 176. mjesto (Ivan Terzić,

Mentorice: Danica Kovačić, Barbara Matajčić, Nensi Lučić Kinkela i Violeta Odorčić.

koji su sudjelovali u raznim natjecanjima iz matematike.  Bilo vrlo napeto, uzbudljivo i

uspješno.

U ovom velikom broju sudionika najviše su se istakla svojim uspjesima dva učenika

osmaša, Ivan Terzić i Luka Milani. Velike čestitke, neka nastave sudjelovati na

natjecanjima i u svojim budućim srednjim školama.

Sva ova natjecanja ne bi se mogla provesti da nije bilo i mentorica učenica i učenika.

To su: Danica Kovačić, Barbara Matajčić, Nensi Lučić Kinkela i Violeta Odorčić.

Nensi Lučić Kinkela i Violeta Odorčić

„Mat liga“. Natjecanje se je odvijalo u četiri kola: jesenje, zimsko, proljetno i

ljetno. Ove godine u Mat ligi sudjelovalo je devet ekipa u pet kategorija. 

Treći razredi osvojili su 76. mjesto od ukupno 664. ekipe.

U kategoriji četvrtih razreda osvojena su 81. i 135. mjesto od ukupno 642 ekipe.

U kategoriji petih razreda osvojena (Ema Borović, Nina Bravić, su 121. i 214.

mjesto od ukupno 657. ekipa.)

U kategoriji šestih razreda osvojena su 223. i 240. mjesto od ukupno 609. ekipa.

U kategoriji sedmih razreda (Mara Gazdik, Ema Veljesovski, osvojena su 119.,

169. i 184. mjesto od ukupno 443. ekipe.

U kategoriji osmi razreda (Ivan Terzić, Erik Ćosić, Luka Milani i Josip Laginja)

osvojena su 23. i 60. mjesto od ukupno 314. ekipa.

Mentorice: Danica Kovačić, Barbara Matajčić, Nensi Lučić Kinkela i Violeta

Odorčić.

učestvovali učenici i učenice od 3. do 8. razreda podijeljeni u tri kategorije:

Piko, Mikro i Mega. Ekipa Piko (3. i 4. razredi) u sastavu: Vittorio Štefančić,

Lada Jadro, Josip Terzić i Jakov Šegulja osvojili su 3. mjesto! Ekipa Mikro (5. i

6. razredi) u sastavu: Dora Karapetrić, Maro Mujić, Paola Katunar i Šimun

Bašković, osvojili su 8. mjesto, a ekipa Mega (7. i 8. razredi) u sastavu: Luka

Milani, Ivan Terzić, Petar Sardelić i Andrej Jelača osvojili su 5. mjesto

(najuspješniji u županiji).

Mentorice: Ana Baretić, Dajna Bakotić, Danica Kovačić, Barbara Matajčić, Nensi

Lučić Kinkela i Violeta Odorčić.

sudjelovali učenici od 4. do 8. razreda. Učenici Jakov Šegulja (4.

razred),Valentina Mihelić (7.razred), Ivan Terzić, Luka Milani i Erik Ćosić (8.

razred) pozvani su na Županijsko natjecanje iz matematike i osvojio je  8.

mjesto.

Mentorice: Dajna Bakotić, Danica Kovačić, Barbara Matajčić, Nensi Lučić Kinkela i

Violeta Odorčić.

mjesecu ožujku 2024. godine. Na njemu je sudjelovalo osamdesetak učenica

i učenika škole podijeljenih u pet kategorija: Pčelice (2. razred), Leptirići (3.

razred), Ecolier (4. i 5. razred), Benjamin (6. i 7. razred) i Cadet (8. razred). 10

učenik/ca ostvarili su 10% najboljih rezultata u Republici Hrvatskoj i za to su

nagrađeni prigodnim nagradama. 

Nagrađeni učenici su: Leon Čulina i Teodora Mamula (Pčelice), Vittorino Štefančić i

Hana Frehir (Leptirići), Maro Muijć, Patrik Ribarić i Dora Karapetrić (Ecolier), Lovor

Zovko (Benjamin) i Erik Ćosić i Ivan Terzić (Cadet). 

Mentorice: Danica Kovačić, Barbara Matajčić, Nensi Lučić Kinkela i Violeta Odorčić.

Pred vama je još jedan broj Srdočkoga pulsa. Ove godine naglasak smo stavili na mobilnosti u okviru Erasmus akreditacije te na  eTwinning projekte, mada nije nedostajalo ni drugih, već tradicionalnih zbivanja u našoj školi. Pokrili smo sve najzanimljivije teme koje čine okosnicu naše školske godine, a to su – Riječki Karneval, Dani škole sa svojim priredbama i sportskim događanjima, učeničke prezentacije TŽV projekata, humanitarne i ekološke  aktivnosti, kao i brojna i raznolika događanja u našoj knjižnici kao što su kulturni i čitateljski projekti, radionice i književni susreti. U listu vam također predstavljamo bogat i raznovrstan program i rad naših skupina Građanskoga odgoja i obrazovanja. O suradnji s Dječjom kućom „Benčić“ i Art-kinom, filmskim projekcijama te učeničkim uradcima nastalim nakon odgledanih filmova odsada možete čitati u zasebnoj rubrici „Škola u kinu“. Puno je sadržaja nastalog u školskim klupama iz neposrednoga rada s učenicima koji ne bi inače ugledao svjetlo dana da ga nismo ovim putem ovjekovječili – tu su kreativne lektire te likovni i literarni radovi naših učenika. Pohvalili smo se također uspjesima naših učenika i mentora u posebnim rubrikama, od kojih izdvajamo s posebnim ponosom, uspjeh naše ženske futsal ekipe. O projektima nastalima na satu stranih jezika, kao i o putovanjima u zemlje pojedinoga jezičnoga područja, čitajte u rubrici „Jezični kutak“. Ove godine imamo i posebnu rubriku „Produženi boravak“ gdje se možete bolje upoznati s predanim i kreativnim radom naših učiteljica i djece polaznika. Da naši mladi novinari znaju itekako dobro kritički razmišljati, pokazuje rubrika „Komentar učenika“ u kojem se oni osvrću na mnoge aktualne teme. Od prošle godine uveli smo novu rubriku „Uspjesi naših učenika izvan škole“ kojoj je, sudeći po broju priloga, porasla popularnost. Ovom prilikom vas molimo, ako smo koga izostavili, da nam se slobodno javite pa ćemo naknadno uvrstiti vaše uspjeha i postignuća. Na kraju vas pozivamo da sve navedeno i još mnoge, ne manje važne sadržaje koje smo uvrstili u naš list, pročitate i proučite u narednim vrućim ljetnim danima.

Do sljedeće godine pozdravlja vas uredništvo!

Livio Krepelnik, Petar Manestar, Magdalena Periš, Sara Kostešić, Nera Sulić, Lena Krizman, Nika Božić (8.c)

Ema Jerković, Lamija Halilović, Lovro Papić, Nea Malinić, Karla Vulić, Fran Soldatić (7.d) i voditeljica Antonija Strika.

Tema je bila "Usudi se sanjati", a bila je 2. od ukupno 224 pristigla rada. 

Najljepše od svega joj je što u klubu ima prijatelje. U sportu je naučila pobjeđivati i gubiti i na kraju uvijek protivniku čestitati. 

Koraljka Šarkanji, prof.

O opterećenosti djece u školama puno se govori u medijima. Postavlja se pitanje snosi li dio krivnje za to postojeći pravilnik o ocjenjivanju.

               Školski pravilnik odredio je koliko se ispita može pisati u tjednu, no time nije puno pomogao. To što učenici mogu pisati „samo“ četiri ispita u tjednu, ne znači da neće biti još mnogo ispitivanja i drugih školskih obaveza. Svaki dan se dobiva puno domaće zadaće te se skoro svaki dan usmeno ispituje. Ako su učenici od ranog jutra u školama, a čim dođu doma moraju učiti i pisati zadaće, kada bi trebali imati vrijeme za sebe? Neki su se učenici trebali odreći sporta ili neke druge aktivnosti kako bi mogli izdvojiti vrijeme za obavljanje školskih dužnosti. Možda su bili nadareni za sport, a sada će biti samo jedva prolazni učenici. Možda su mogli postati profesionalni sportaši, umjetnici, glazbenici… no sve je to propalo. Najgore je to da otkada je škola teža i zahtjevnija, povećala se stopa samoubojstva. Psihijatri upozoravaju na porast depresivnih tinejdžera koji čine ili razmišljaju o počinjenju samoubojstva. Taj se broj znatno povećava od 2011. Prema istraživanjima, svaki deseti srednjoškolac u PGŽ razmišlja o samoubojstvu. Radi iscrpljenosti zbog školskih obaveza gubimo sportaše i umjetnike te i same ljude. Depresija kod mladih se često zanemaruje te se nastavlja pritisak na školski uspjeh učenika. Ovo je stvarno velik problem i treba se što brže riješiti. Škola bi trebala biti ovdje da osobama nadogradi znanje, a ne da stvara stres.

Kako bi se ovaj problem riješio, spomenuti pravilnik se mora prilično popraviti. Na primjer, ako se već pišu četiri pismene provjere, ne bi smjelo biti i usmenih provjera.  Također, ne bi trebalo biti zadaće svaki dan. Treba učiniti sve moguće kako bi se sačuvalo mentalno zdravlje mladeži, jer kakva nam je mladost, takvo će nam biti i društvo.

Španjolska uspješnica "Llenos de Gracia", u hrvatskom prijevodu "Valdova priča", igrani je obiteljski film s elementima drame i komedije. Redatelj filma je Roberto Bueso koji je film izradio prema istinitom događaju nogometaša Valda Lopesa. Film se prikazuje u kino-dvoranama od 2022. te je osvojio mnoge nagrade na brojnim festivalima.

               Radnja filma odvija se u Španjolskoj, u dječjem domu Paral. U domu se nalazi Valdo i ostali dječaci. Oni se, premda su u vjerskom domu, ponašaju neodgojeno i suprotno pravilima. U svoje slobodno vrijeme rade razne loše stvari, ali ipak ih zabavlja i nogomet. Kada su časne sestre Marina i Angelinas to saznale, učinile su sve kako bi napravile nogometni tim za dječake. To im je uspjelo te se njihov nogometni tim počeo natjecati sa drugim timovima. Također, dječaci su načuli da se Paral planira zatvoriti, a to bi značilo da će oni morati u puno gori državni smještaj, tzv. „štenaru“. Zato su im pobjede bile jako važne jer su htjeli dokazati da im Paral puno znači i da bi napravili sve da ostanu tamo. Ovaj film prikazuje da dječaci ipak nisu loša, neodgojena djeca, nego da samo čeznu za obiteljskom ljubavi. Saznajemo koliko su obitelj i prijatelji važni dio života. Neki ljudi misle samo na sebe i zato mi moramo naći nekog tko se brine i za nas.

               Film ima puno pouka, ali i poticaja. Pokazuje nam da ništa nije nemoguće te ako se dovoljno potrudimo, postići ćemo ono što želimo. Bez obzira na to odakle smo i kakve uvjete imamo, svejedno možemo uspjeti u životu. Film daje nadu gledateljima i zato ga preporučujem.

Izdvajamo samo važnija sportska postignuća u ovoj školskoj godini:

- regionalna prvenstva:

1. mjesto – trčanje 60m

1. mjesto - skok u vis

1. mjesto - trčanje prepone

1. mjesto - ekipni kros …

- državna prvenstva:

2. mjesto – trčanje štafeta 4 x 200 m

3. mjesto – trčanje na 200 m

3. mjesto – trčanje štafeta 100-200-300-400 m

5. mjesto - skok u vis

6. mjesto - četveroboj (trčanje, trčanje prepone, skok u dalj, bacanje kugle)

6. mjesto - ekipni kros 1.5 km

Posebno izdvajamo odlične rezultate od prošle godine:

1. mjesto - 4x100 m trčanje štafeta

2. mjesto - 4x200 m trčanje štafeta

3. mjesto - 4x200 m mix trčanje štafeta.

Proglašen najboljim karatistom u Županiji za 2012. godište

Međunarodni karate turniri:
- Grand Prix Croatia Samobor turnir - 1.mjesto
- Croatia open turnir Rijeka - 1.mjesto
- Bosna open turnir Sarajevo - 1.mjesto

Futsal - 1.mjesto u županiji - 5. i 6.razredi 

Bili smo na ekskurziji s 8.d razredom od 27. do 29. svibnja u Srednjoj Dalmaciji. Krenuli smo ranim jutarnjim satima prema Ninu i Zadru.  Vodičkinja nas je cijelim putem upoznavala s raznim mjestima kojima smo prolazili i govorila nam zanimljive činjenice pojedinog kraja, što mi se jako svidjelo. Plan puta obuhvaćao je veće dalmatinske gradove, solanu Nin te rafting na Cetini.

            Prvoga smo dana posjetili solanu te Zadar. Toga smo dana krenuli na put, pa je obilazak bio malo kaotičan. Pozdrav Suncu i Morske orgulje su nas jako dojmile zbog njihove posebnosti. U solani smo dugo razgledavali suvenirnicu koja je imala razne proizvode napravljene od prirodne ninske soli. Navečer, kada smo došli u hotel, dosta smo se međusobno družili te išli zajedno na more. Tu smo se malo zbližili kao razred.

Drugoga smo dana bili na raftingu koji je bio vrlo zabavan i pustolovan. Zajedno smo prolazili brzace te smo morali surađivati u tome jer bismo se u protivnom prevrnuli. Vrhunac toga dana bilo je kada smo prolazili takozvanu bombu; najintenzivniji brzac. Svih nas je šokirala i jako nasmijala. Poslije smo busom otišli u Split, gdje smo većinom slobodno hodali po centru, što nas je opustilo od veslanja.

Zadnjega smo dana bili u Šibeniku gdje nas je sunce spržilo pa smo bili bez energije i volje za razgledavanjem. Pakovo selo nas nije dojmilo koliko i ostale destinacije. Tamo smo jeli ručak koji je bio odličan (peka), no u muzeju više nismo imali toliko volje. Nakon toga smo pošli za Rijeku, gdje smo bili tužni što je put tako brzo proletio.

Preporučila bih svima provođenje ekskurzije na ovakav način. U isto vrijeme smo bili opušteni jer nismo morali nigdje žuriti, a imali smo i avanturističke trenutke. Ukratko, sretna sam što smo se tijekom cijelog putovanja družili, zabavljali i smijali te što smo iskusili nezaboravni doživljaj i lijepe uspomene na osnovnu školu.

Dana 12. lipnja, učenici 8.b razreda uputili su se u pratnji učiteljice kemije Marte Božić i razrednice Dee Bukvić Bolanča na posljednju terensku nastavu u svom osnovnoškolskom obrazovanju. Posjetili su stalni postav Muzeja grada Rijeke gdje ih je kustosica muzeja upoznala s industrijskom baštinom našega grada koju su nam u naslijeđe ostavili Mađari, Austrijanci, Talijani.

Tako su se prisjetili povoljnog geografskog položaja Rijeke u 19. i 20. stoljeću što je rezultiralo poslovanjem brojnih industrijskih postrojenja – Rafineriji šećera, Rafineriji nafte, Tvornici čokolade, Tvornici duhana, Tvornici papira kao i izumu torpeda. Učenici su se također upoznali i s riječkom glazbenom scenom 70-ih godina 20. stoljeća te radovima poznatoga slikara Gustava Klimta, ali i čuli nešto više o povijesnim ličnostima koje su u tom periodu u Rijeci živjeli.

Nakon uvodnog dijela, učenici su se podijelili u dvije skupine te su sudjelovali u radionicama: lov na blago – gdje su trebali  u što kraćem vremenu odgovoriti na postavljena pitanja, a odgovori su se krili u muzejskom postavu; te izrada stožaca (kampanula) od šećera, koje su kao uspomena na ovu terensku nastavu mogli ponijeti svojim kućama.

Učenici su dan proveli istražujući svoj grad i prisjećajući se Rijeke kao važnog središta na karti Europe. Vjerujem kako će neka od stečenih znanja sigurno ponijeti u srednju školu.

Jutarnje sunce

izdiže se iznad

planine Učka.

                        Dora Karapetrić, 5.b

Jagodo moja

o žarko crvena

moja najdraža.

               Magdalena Bašković, 5.b

Morčiću moj

ponosan u srcu mom

naš stari dar.

                       Veronika Divjak, 5.b

More valova

veliko plavo nebo

ribe posvuda.

                 Kira Perčić Rajnović, 5.b

U staroj Sušici provele smo vikend od 10. do 12. svibnja gdje smo izrađivale edukativne videe na temu tehnika učenja.

Tehnike: 6 šešira, 6 problematskih pitanja, umna mapa, scamper metoda, SWAT analiza, desing thinking metoda.

Sa svojim radom, osvojile smo 1. mjesto.

Naš rad je tehnika 6 šešira.

Bile smo na prijemu kod gradonačelnika 11.6.2024. gdje smo prezentirale svoje radove.

Klara i Mara Slipšević 7.a

Uspjesi za školsku godinu 2023. /2024.:

1.mjesto-finale Erste Plave lige (bacanje kugle)

1.mjesto-otvoreno prvenstvo grada Poreča (bacanje kugle)

2.mjesto-otvoreno prvenstvo Istre (bacanje kugle)

2.mjesto-Kvarnerska liga (bacanje diska)

2.mjesto-Kvarnerska liga (bacanje diska)

3.mjesto-o tvoreno prvenstvo Istre (bacanje diska)

3.mjesto-Kvarnerska liga (bacanje kugle)

Početkom ove godine je krenula takmičiti se i u kategoriji do 12 godina. Od zapaženih rezultata do 12 godina osvojila je turnir na Malom Lošinju i došla do polufinala u Puli i Ogulinu. Na hrvatskoj listi tenisačica do 12 godina ušla je u top 50 kao najbolje plasirana u svom godištu (2015.).

Želja joj je početkom sljedeće godine biti u top 15 u Hrvatskoj u kategoriji do 12 godina.

Regija zapad te 2. mjesto na Turniru sv. Fume

(djevojčice, kategorija do 13.g.)

Za deset dana u Rijeku dolazi poznati cirkus iz Italije. U tom cirkusu, osim ljudi, točke izvode životinje i to često divlje životinje. Poznate su činjenice o lošim uvjetima života i

nehumanoj dresuri tih životinja što je nedopustivo i protiv čega se treba boriti.

Prema Zakonu o zaštiti životinja, u Republici Hrvatskoj je zabranjeno držanje životinja u cirkusima i njihovo sudjelovanje u cirkusnim predstavama. Dopušteno je samo držanje i nastupanje domaćih životinja i prikazivanje njihovog ponašanja koje treba biti isto kao ponašanje u prirodnom okruženju. Takav zakon treba imati svaka država, treba zabraniti u cijelom svijetu iskorištavanje i maltretiranje životinja, neprirodne i loše uvjete života u cirkusima te korištenje životinja u neprirodnim i bolnim cirkusnim točkama. Naime, poznato je da cirkusne životinje ne žive u prirodnom okruženju, već žive u kavezima, vezane su lancima, imaju svakodnevnu nasilnu dresuru, izgladnjuju ih za kaznu ako nisu dobro savladale točku, zlostavljaju ih fizički i psihički, bičuju, drogiraju… Svaki dan proživljavaju teror, torturu, kažnjavanje i jak stres. One to ne zaslužuju! Sav taj užas trpe zbog zabave ljudi i dobre zarade vlasnika cirkusa. Treba se zapitati zašto ljude zabavlja gledati životinje koje izvode bolne i neprirodne točke, a zna se što su prethodno sve morale proživjeti. Neprirodan je i nenormalan prizor medvjeda koji pleše ili vozi bicikl, tigra koji skače kroz vatreni obruč, majmuna koji glumi čovjeka ili klauna i sl. Životinje bi trebalo promatrati u prirodnim staništima, u lovu na hranu, borbi za teritorij i dr. Cirkus može biti zabavan i bez životinja koje se zlostavlja prilikom treninga. Treba podržati cirkus bez životinja u kojem će ljudi, svojim vještinama i znanjem, zabavljati druge ljude, primjerice hodom po žici, žongliranjem, zanimljivim umjetničkim plesnim točkama i

akrobacijama uz korištenje raznih predmeta, trikovima koje izvode mađioničari i klaunovi…

Djecu od malena treba učiti da je životinjama mjesto u prirodi, da se slobodno kreću u svojim staništima te im ukazivati na patnju životinja u cirkusima u neprirodnim i lošim životnim uvjetima kao i na nehumanu dresuru zbog koje su jako nesretne i zato – stop životinjama u cirkusima!

Ove je godine sudjelovala na školskim i međunarodnim natjecanjima i postigla zapažene uspjehe.

Na 14. školskom natjecanju "Volim klavir" G. Š. I. M. Ronjgov u Rijeci osvojila je 3. nagradu. Na međunarodnom natjecanju mladih glazbenika SONUS u Križevcima 2. nagradu, a prvu nagradu osvojila je na međunarodnom natjecanju za mlade klaviriste 2.-4.5.2024. Una corda u Kastavu.

Bravo Cvita!

U petak, 7. lipnja, održano je Eko natjecanje na kojem su sudjelovale učenice Vita Butorac (2.a) i Aurora Mihić (3.a) pod vodstvom mentorica Andreje Poje i Pauline Božić. 

U ukupnom poretku natjecanja, osvojile su prvo mjesto u ukupnom poretku, a ocjenjivali su se izrađen plakat, higijensko estetsko uređenje prostora i Ekić.

Čestitke natjecateljicama!

učenikom generacije.

Taj samozatajni i uvijek nasmijani dječak sve je razrede osnovnoškolskog obrazovanja završio

s uspjehom odličan (5.0). Iz godine u godinu širio je svoje spoznajne interese prema

prirodoslovnim znanostima te je uz podršku mentora sudjelovao na brojnim školskim i

županijskim natjecanjima, ekipim natjecanjima državne i međunarodne razine (geografija,

matematika, fizika, informatika, sudoku, smotre iz STEM područja itd.)

Postigao je izuzetne rezultate na ovogodišnjim Nacionalnim ispitima riješivši matematiku i

fiziku 100% uspješno, te Hrvatski jezik 94.29%. Rezultat iz matematike ga uvrštava među 29

učenika u Hrvatskoj, od njih 40 996, koji su ostvarili maksimalni broj bodova.

Ivan se ističe svojim znanjem, upornošću, mirnoćom, inteligencijom, ali ponajviše empatijom

i toplinom pristupa prema svakom učeniku. U slobodno vrijeme proučava računalne programe

i video igre, naglašavajući dobrobiti istog u stjecanju znanja, brzine djelovanja, oštroumnosti i

snalaženja u različitim životnim situacijama.

Želimo mu mnogo uspjeha u daljnjem školovanju!

su na posljednjoj ovogodišnjoj terenskoj nastavi – u Riperaju i Muzeju farmacije.

U jutarnji satima uputili su se prema centru grada gdje su najprije posjetili Riperaj – radionicu

u sklopu KD Čistoća u kojoj građani mogu besplatno popraviti neispravne sitne kućanske

uređaje, razbijeni i oštećeni namještaj, odjeću, igračke i slično uz pomoć majstora koji

posjeduju potrebna znanja i vještine.

Učenici su poslušali kratko predavanje o pravilnom odlaganju otpada, a nakon toga su

upoznali prostor i majstora koji u Riperaju radi. Ono što je zanimljivo jest da građani sudjeluju

u popravljanju svojega uređaja, dakle ne ostavljaju ga na popravku, već zajedno s majstorom

popravljaju. U Riperaju građani također mogu kupiti i domaće maslinovo ulje, jabučni i vinski

ocat te bio šampone i gelove za tuširanje, ali potrebno je donijeti svoju ambalažu. Učenicima

se svidio prostor u kojem smo boravili jer su sve stolice i stolovi, kao i police izrađene od

starijih predmeta pa tako kao stol služi renoviran i obnovljen bubanj mašine za robu, a kao

police stare ladice. Dobili su ideje za renoviranje svojeg starog namještaja, a dogodine ćemo

se sigurno u ovaj prostor vratiti i sudjelovati na nekoj od mnogobrojnih radionica.

Nakon osviještenog znanja o otpadu, krenuli smo prema Muzeju farmacije kojega je

osnovala a farmaceutska tvrtka Jadran- galenski laboratorij. Ovdje su učenici naučili ponešto

o povijesti farmacije, zašto se zmija nalazi na svako ljekarni te kako su se u povijesti radili

lijekovi. Oduševio ih je prikaz stare ljekarne, ali i interaktivne naočale s kojima su mogli „ući“

u ljudsko tijelo i vidjeti kuda antibiotik putuje i na koji način djeluje na naš organizam. Prisjetili

su se izrade svojih herbarija jer su u Muzeju izložene različite sprešane biljke koje služe za

izradu različitih sirupa protiv kašlja ili krema. Na samom završetku, naši su se učenici okušali

u ulozi farmaceuta pa su sudjelovali u punjenju tuba kremom protiv komaraca koje su kasnije

mogli ponijeti sa sobom kao uspomenu na ovu terensku nastavu.

Puni dojmova, vratili su se u školu te s nestrpljenjem iščekuju iduću školsku godinu i

zanimljive sate Građanskoga odgoja.

Irena Ritterman i Dea Bukvić Bolanča

Izniman uspjeh postiže Dominik Akvić koji se plasirao na državnu razinu natjecanja koje se održalo u Segetu Donjem 3.-6- lipnja 2024.

Čestitamo svim natjecateljima i njihovom mentoru Alceu Spetiću na uspjehu!

Najuspješnije među njima ravnatelj tradicionalno nagrađuje prikladnom simobličnom nagradom, a ove je godine to bilo čak šest sladolednih torti kojim su se u svojim učionicama počastila tri najuspješnija razredna odjela: 2.b, 1.b i 4.c.

Više detalja i cijelu tablicu možete pronaći na školskoj mrežnoj stranici, a u nastavku prilažemo plasman troje najuspješnijih razreda i detalj sa zajedničkog slavlja u holu škole i najuspješnijem, 2.b razrednom odjelu te im ovom prigodom još jednom čestitamo i želimo da sa svojom aktivnošću nastave i ubuduće.

Nensi Čargonja Košuta