<?xml version="1.0"?>
<rss version="2.0">
   <channel>
      <title>Probavni sustav by Marijana Geets-Kesic</title>
      <link>https://padlet.com/marijana_gk69/jotpadfk81um</link>
      <description>Organi pridruženi probavnoj cijevi</description>
      <language>en-us</language>
      <pubDate>2018-03-21 14:55:52 UTC</pubDate>
      <lastBuildDate>2025-12-06 14:47:33 UTC</lastBuildDate>
      <webMaster>hello@padlet.com</webMaster>
      <image>
         <url></url>
      </image>
      <item>
         <title>GUŠTERAČA</title>
         <author>43ana21</author>
         <link>https://padlet.com/marijana_gk69/jotpadfk81um/wish/244576872</link>
         <description><![CDATA[<ul><li><strong><em>lat</em></strong><strong>. </strong><strong><em>pancreas</em></strong></li><li>klinast organ, duga 13-15 cm, teška 50-150g</li><li>mješovita žlijezda</li><li><strong><mark>uloga</mark></strong>: vanjsko i unutarnje izlučivanje </li><li>vanjsko (<strong><em>egzokrino</em></strong>) izlučivanje: izljieva pancreatični sok u dvanaesnik preko izvodnog kanala (<em>lat. </em><strong><em>ductus pancreaticus major</em></strong><em>) , </em>nakupine egzokrinih stanica- <strong>Acinusi</strong></li><li>unutarnje (<strong>endokrino</strong>) izlučivanje: pomoću svojih hormona izlijeva inzulin i glukagon izravno u krv, nakupine endokrinih stanica- <strong>langerhansovi otočići</strong></li><li><strong><mark>položaj</mark></strong><strong>: </strong>leži vodoravno, popriječno ispred kralježnice, u području stražnje trbušne stijenke. </li><li><strong><mark>dijelovi</mark></strong>: glava (<strong>caput pancreatis</strong>), tijelo (<strong>corpus pancreatis</strong>) i rep (<strong>cauda pancreatis</strong>)</li></ul><div><br></div><div><strong>  </strong><strong><em><mark>GUŠTERAČIN SOK</mark></em></strong></div><ul><li><strong><mark>sastav</mark></strong>: voda, bikarbonatni ioni (HCO<sub>3</sub><sup>-</sup> ), probavni enzimi</li><li><strong>bikarbonatni ioni</strong>- neutraliziraju kiseli pH želučanog soka, omogučuju djelovanje enzima gušterače i tankog crijeva</li><li><strong><mark>enzimi gušterače</mark></strong>: <strong>amilaza</strong> ( razgrađuje škrob) , <strong>tripsin </strong>(razgrađuje bjelančevine)<strong> , lipaza (</strong>razgrađuje trigliceride) </li><li>većina enzima gušterače izlučuje se u obliku inaktivnih molekula- <strong>zimogena </strong>(npr. tripsinogen) kako bi se izbjeglo razaranje tkiva</li><li><strong>enterokinaza</strong> (enzim četkaste membrane tankog crijeva) aktivira tripsinogen, prevodeći ga u tripsin koji na dalje aktivira ostale zimogene gušteračnog soka</li></ul>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/274994776/aabc80e99c8f5256575102e889dabd79/Screenshot_2018_03_21_17_45_35_1.png" />
         <pubDate>2018-03-21 15:17:19 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/marijana_gk69/jotpadfk81um/wish/244576872</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Probava masti</title>
         <author>waljda_antonela</author>
         <link>https://padlet.com/marijana_gk69/jotpadfk81um/wish/244577314</link>
         <description><![CDATA[<div>Većinu masti u hrani tvore neutralne masti, <strong>TRIGLICERIDI</strong>.<br>Trigliceridi- trovalentni alkohol, glicerol<br>-zapocinje u dvanaesniku<br>-ulaskom himusa u dvanaesnik pocinje izlucivati zuči<br>Zuć-rasprsuje masne kapi u vrlo sitne kapljice- <mark>EMULZIFIKACIJA</mark>(stvara sitne kapi triglicerida)<br>-<strong>pankreaticna lipaza</strong>- cijepa trigliceride na slobodne masne kiseline i konogliceride<br><strong><br>TIPOVI MASNOĆA</strong></div><ul><li>jednostavni lipidi</li><li> složeni lipidi </li><li>derivirani lipidi</li></ul><div><br><br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/274994780/969564c414ebd96f7f60fc6bf2596ede/IMG_20180321_WA0054.jpg" />
         <pubDate>2018-03-21 15:17:51 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/marijana_gk69/jotpadfk81um/wish/244577314</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Žučnjak i žučni vodovi</title>
         <author>ela_cecic</author>
         <link>https://padlet.com/marijana_gk69/jotpadfk81um/wish/244577796</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>ŽUČNJAK<br></strong>(lat.vesica fellea)</div><ul><li>organ oblika vreće</li><li>-služi za pohranu žuči koja se u njemu koncentrira i postaje 3 do 4 puta gušča od one koja dolazi iz jetre jer sluzokoža žučne kese apsorbira višak vode</li><li>-olakšava probavu masti</li><li>-iz žučne vrećice žuč žučovodom dospijeva do dvanaesnika</li><li>-smješten je sa donje strane jetara</li><li>-najčešća bolest žučnjaka jesu žučni kamenci </li></ul><div>  koje nazivamo koleliti a bolest kolelitijaza<br><br><br><strong>ŽUČ</strong></div><ul><li>-žuč je tekućina koju proizvodi jetra(dnevno od 250-1500mL)</li><li>-glavni sastojci žuči su:žučne soli,žučni pigment(bilirubin),kolesterol,fosfolipidi te anorganske soli</li><li>-uloga žuči u organizmu je emulgacija masti i vitamina topivih u uljima u probavnom sustavu te se razbijaju u sitne kapljice</li><li>-kad se proizvede u jetri pohranjuje se u žučnjaku</li></ul><div><br></div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/274994868/1658cfbb8f5bdb96a2529721440eedbc/zutnjak.png" />
         <pubDate>2018-03-21 15:18:29 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/marijana_gk69/jotpadfk81um/wish/244577796</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Jetra</title>
         <author>maja_juric2001</author>
         <link>https://padlet.com/marijana_gk69/jotpadfk81um/wish/244578173</link>
         <description><![CDATA[<div>lat.<strong><em>hepar<br></em></strong><strong>Položaj:</strong>gornji desni dio trbušne šupljine ispod ošita(dyaphragma)<br><strong>Opis:</strong>crvenkasto-smede boje(bogata krvlju),tezine 1,7kg, 2 reznja<br><strong>Režnjevi</strong>:<em>lobus hepatis dexter i lobus hapatis sinister</em></div><div><strong>Opskrba:</strong>dvojna opskrba,<em>porta hepatis-</em>jetrena vrata,hilus-podrucje u koje ulaze i izlaze krvne žile i žučovodi(<em>a.hepatica propria i vena porte)</em></div><div><strong>Funkcija:</strong></div><ul><li>sinteza proteina,</li><li>skladištenje hranjivih tvari</li><li>proizvodnja bjelančevina krvne plazme(albumini,globulini,i čimbenici zgrušavanja)</li><li>proizvodnja ureje(mokraće)</li><li>Proizvodnja žuči</li><li>Detoksifikacija-odvija se izlučivanjem tih tvari u žuč fagocitozom u KUPFFEROVIM stanicama te kemijskim mijenjanjem tih molekula&nbsp;</li><li>Tijekom fetalnog razvoja proizvodi krvne stanice</li></ul><div><strong>Gornja strana jetre<br></strong>Gornja strana jetre (lat. <em>facies diaphragmatica hepatis</em>) jeste konveksna i naliježe uz ošit i prednji trbušni zid. Pokrivena je peritoneumom i pričvršćena za ošit i prednji trbušni zid srpastom vezom (lat. <em>ligamentum falciforme hepatis</em>).<br><strong>Donja strana jetre<br></strong>Donja strana (lat. <em>facies visceralis hepatis</em>) jeste konkavna i spušta se koso prema dolje i u desno i naliježe najprije jednjam i prednju stranu želuca, a zatim na gornji dio dodeuma, na desni kut debelog crijeva, na desni bubreg i na desnu nadbubrežnu žljezdu. Na donjoj strani jetre nalaze se tri žlijeba, jedan poprečni i dva sagitalna, koji skupa oblikuju slovo H. Poprečni žlijeb predstavlja hilus ili portu jetre (porta hepatis), kroz koji prolaze krvne žile, živci i žučni kanali. Lijevi sagitalni žlijeb je u vidu duboke pukotine, (lat. <em>fissura sagittalis sinistra</em>), koja u svom prednjem dijelu sadrži lig. teres hepatis, a u svom zadnjem dijelu lig. venosum. U prednji dio desnog žlijeba naliježe žućni mjehur koja odgovara udubini (lat. <em>fossa vesicae fallae</em>).</div>]]></description>
         <enclosure url="https://img.webmd.com/dtmcms/live/webmd/consumer_assets/site_images/articles/image_article_collections/anatomy_pages/Pancreas2.jpg?resize=646px:*&amp;output-quality=100" />
         <pubDate>2018-03-21 15:19:02 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/marijana_gk69/jotpadfk81um/wish/244578173</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>iva_dodigg</author>
         <link>https://padlet.com/marijana_gk69/jotpadfk81um/wish/244578360</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2018-03-21 15:19:18 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/marijana_gk69/jotpadfk81um/wish/244578360</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Probava bjelancevina</title>
         <author>gilickukokatarina</author>
         <link>https://padlet.com/marijana_gk69/jotpadfk81um/wish/244578935</link>
         <description><![CDATA[<div>Bjelančevine-organske tvari</div><div>•aminokiseline povezane u dugačke lance </div><div>Tijek probave:</div><div><strong>Želudac</strong>~<strong>enzimi:pepsin</strong>-cijepanje bjelančevina na kraće aminokiselinske lance-<strong>polipeptide<br> Crijeva~enzimi gušteračina soka: </strong><mark>tripsin,kimotripsin,elastaza,karboksipeptidaza,enzimi četkaste membrane crijevne sluznice. </mark><br>Uloga <mark>enzima:</mark><br><em>Cijepanje polipeptida do pojedinačnih aminokiselina te dipeptida i tripeptida</em>.<br><strong>Epitelne stanice crijevne sluznice-apsorcija</strong>: <mark>aminokiselina,dipeptida,tripeptida</mark></div><pre>Aminokiseline-&gt;izravan prelazak u krvne kapilare
Dipeptidi,tripeptidi-&gt;stanice crijevnog epitela-&gt;cijepanje na aminokiseline-&gt;krvne kapilare nose aminokiseline prema jetri. <a href="https://youtu.be/qBRFIMcxZNM">https://youtu.be/qBRFIMcxZNM</a></pre>]]></description>
         <enclosure url="http://eatmore2weighless.com/wp-content/uploads/2014/07/proteins.jpg" />
         <pubDate>2018-03-21 15:20:10 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/marijana_gk69/jotpadfk81um/wish/244578935</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Probava ugljikohidrata</title>
         <author>roberta_bertic62</author>
         <link>https://padlet.com/marijana_gk69/jotpadfk81um/wish/244626008</link>
         <description><![CDATA[<div><br></div><pre><strong><mark>Ugljikohidrati</mark></strong>-organske tvari topljive u vodi</pre><div><br>Sastav-elementi ugljika,vodika i kisika<br>Podjela na 3 grupe:<br>1.<strong>Monosaharidi</strong> glukoza,galaktoza,fruktoza<br><strong>2.Oligosaharidi</strong>-povezivanjem 2-10 monosaharida u oligosaharide spadaju&nbsp;</div><ul><li><em>Laktoza</em> (glukoza+galaktoza)</li><li><em>Maltoza</em> (glukoza+glukoza)</li><li><em>Sukroza</em> (glukoza+fruktoza)</li></ul><div>3. <strong>Polisaharidi</strong>-vezivanje vise monosaharida</div><div>U polisaharide spadaju:</div><ul><li><em>Škrob</em>-biljna zaliha ugljikohidrata</li><li><em>Vlakna</em>-npr. celuloza</li><li><em>Glikogen</em>-skladisni oblik glukoze</li></ul><div><br></div><div><strong><em>Probava ugljikohidrata zapocinje</em></strong> u <strong>usnoj supljini </strong>pomocu enzima <strong>ptijalina</strong> kojeg proizvode zlijezde slinovnice te on <strong>razgrađuje škrob</strong> do molekula <strong>glukoze</strong>.&nbsp;</div><div>Prozvakana hrana dalje ide u zeludac gdje zelucani sok inaktivira ptijalin te djeluje zelucana kiselina.<br><br></div><div><strong><em>Probava zavrsava </em></strong>u tankom crijevu pankreatskom (gusteracnom) amilazom. Razlaganjem skroba pod utjecajem amilaze nastaje <strong>disaharid maltoza</strong> i <strong>kratko ulancani lanci glukoze</strong>. Te se molekule dalje rastavljaju na zasebne molekule <strong>glukoze</strong> pod utjecajem enzima epitelnih stanica tankog cijeva (enzimi cetkaste membrane).</div><div>Nastaju <strong>monosaharidi</strong> (glukoza,fruktoza,galaktoza) koji apsorbiraju stanice sluznice te ih opuštaju u sluzničke kapilare kojima ulaze u krvni optok i dolaze do jetara<br><br><br></div><div><br></div>]]></description>
         <enclosure url="https://www.coolinarika.com/clanak/ugljikohidrati/" />
         <pubDate>2018-03-21 16:39:38 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/marijana_gk69/jotpadfk81um/wish/244626008</guid>
      </item>
      <item>
         <title>GUŠTERAČA    (pt.2)</title>
         <author>43ana21</author>
         <link>https://padlet.com/marijana_gk69/jotpadfk81um/wish/245464177</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>langerhansovi otočići</strong></div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/274994776/346a410bc0df4e0e2e8829c15992543a/Screenshot_2018_03_23_14_58_35_1.png" />
         <pubDate>2018-03-23 13:59:14 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/marijana_gk69/jotpadfk81um/wish/245464177</guid>
      </item>
   </channel>
</rss>
