Dimenzije : 170cm

Materijal : mramor

Mjesto čuvanja : Galerija Borghese, Rim

Vrsta skulpture : Slobodnostojeća (Puna plastika)

Motiv : Ljudsko tijelo, biblijski junak David, u položaju gađanja praćkom, desna noga blago savijena i ispružena naprijed, peta lijeve noge povišena u zrak, nosi torbicu s kamenjem, izraz lica napet i ljutit pogled, kovrčava kosa u detaljima

Način prikaza forme : Anatomija i napetost mišića daju realizam i preciznost forme uz blago zaokretanje.

Proporcije : Glava je nešto manja u odnosu na tijelo, ruke su duže i izraženije u pokretu i mišići su malo uvećani kako bi se naglasio fizički napor

Masa : konkavno-konveksna - udubljenja na torzu, izbočenost mišića

prošupljena - prostor između ruku, tijela i nogu naglašavaju detalje

raščlanjena - napeti mišići torza, savijene noge i napeto lice

Prostor : mijenja se ovisno o kutu gledanja, pošto je masa u nekim dijelovima prošupljena ulazi u prostor, tijelo je napeto, ali neuravnoteženo

Ploha : izlomljena (detalji kose i prijelazi mišića), dinamična (prikazuje pokret), reflektira svjetlost

Kompozicijski načeli oblikovanja : grčki kanon, 1:7 (glava ide 7 puta u tijelo)

Površina : Glatka i polirana tekstura izražena je na koži, dok je grublja tekstura vidljiva na kosi

Boja : Izrađena je od bijelog mramora koji omogućava kontraste između sjenovitih i osvjetljenih dijelova

Epoha : talijanski barok

Stil : naturalizam - prikaz ljudskog tijela u detalje i prirodni pokret

realizam - prikazuje akciju u stvarnom trenutku

Skulptura prikazuje emocije

Dimenzije: 2.05m

Materijal: mramor

Mjesto čuvanja: Museo Pio-Clementino u Vatikanu

Vrsta skulpture: Slobodnostojeća (puna plastika) - Apoksiomen nije dio reljefa, potpuno stoji sam

Motiv: Ljudsko tijelo, mladi sportaš, u položaju čišćenja uz pomoć strugalice, desna noga je blago savijena, a lijeva noga ispružena i na nju se oslanja, ima strugalicu u lijevoj ruci, a desna ruka mu je ispružena gore, izraz lica mu je smiren, kovrčava kosa u detaljima

Način prikaza forme i proporcija: Deformacija jer je skulptura izdužena u proporcijama, i proporcije su mu 1:8

Kontrapost: težina je prebačena na jednu nogu, dok druga ostaje opuštena

Masa: Raščlanjena i prošupljena, slobodnostojeća s definiranim volumenom tijela koji zauzima trodimenzionalni prostor

Prostor: forma se mijenja ovisno o kutu gledanja, otvorenost prostora između udova i tijela dodatno naglašava dinamiku

Ploha: ploha je zaobljena, napeta kako bi naglasile anatomsku preciznost, koža je glatka, bez oštrih rubova

Površina: površina nije potpuno glatka, detalji poput mišića, bora na koži ili kose pažljivo su modelirani kako bi stvorili dojam teksture

Boja: originalno je bila brončane boje, ali prikaz mramorne kopije je hladniji, s bijelom ili svijetlosivom bojom

Epoha: helenistička umjetnost

Stil: helenizam i barok

Helenistički period: Ideal ljepote je realističan s naglaskom na emocije i individualnost. Umjetnici počinju prikazivati likove u manje idealiziranim i više "ljudskim" oblicima s emocionalnim izrazima i akcijama.

Klasična Grčka: Ideal ljepote je temeljen na proporciji, ravnoteži i savršenstvu. Grci su vjerovali da ljepota nije samo u vanjskom izgledu, već u harmoniji proporcija, što je odražavalo moralne i filozofske vrijednosti.

Barok: Ideal ljepote je emocionalni intenzitet, drama i dinamizam. Barokni umjetnici nisu se bojali prikazivati napetost, pokret i unutarnje stanje.

Fizička perfekcija: Oba dva su kipa usmjerena na prikazivanje ljudskog tijela u njegovoj fizičkoj perfekciji. Iako su u različitim stilovima, kipovi pokazuju snagu i razvijenost ljudskog tijela.

Naglasak na pokret: Lizipov Apoksiomen i Berninijev David prikazuju tijelo u pokretu, iako je tip pokreta različit. Apoksiomen i Lizip prikazuju mirnije trenutke (iako su dinamika i napetost prisutni), dok je Berninijev David u potpunom trenutku pokreta.

RAZLIKE:

Izraz i emocionalnost: U klasičnoj Grčkoj ideal je bio smirenost, ravnoteža i racionalnost. Lizipov Apoksiomen prikazuje mirnu akciju, dok u helenističkom razdoblju, s Apoksiomenom, dolazi do većeg naglaska na emocionalnu izraženost i realističniji prikaz ljudskih emocija. U Baroku, s Berninijem, emocionalna ekspresija doseže vrhunac; Berninijev David je dramatičan i psiholoski dubok.

Proporcije i kompozicija: Grčki ideal ljepote (Lizip) bazirao se na savršenim proporcijama, s naglaskom na harmoničnu i mirnu kompoziciju. S druge strane, barok je bio obilježen dramom i kontrastima, s Berninijem koji prikazuje tijelo u savijanju, okrenuto prostoru, čime se stvara dojam da je umjetničko djelo dinamično i "živo".