<?xml version="1.0"?>
<rss version="2.0">
   <channel>
      <title>Povijest AI - vremenska crta by prof.Josip Požega,mag.inf.</title>
      <link>https://padlet.com/pozega_josip/i2iizt7ubqlzzrsp</link>
      <description>uz svaki događaj dodaju:Kratki opis, Zašto je važan te Izvor (link, slika, video)</description>
      <language>en-us</language>
      <pubDate>2025-10-04 05:23:45 UTC</pubDate>
      <lastBuildDate>2025-10-04 09:25:27 UTC</lastBuildDate>
      <webMaster>hello@padlet.com</webMaster>
      <image>
         <url></url>
      </image>
      <item>
         <title>1950. - Turingov test</title>
         <author>pozega_josip</author>
         <link>https://padlet.com/pozega_josip/i2iizt7ubqlzzrsp/wish/3617591872</link>
         <description><![CDATA[<p>Godine 1950. engleski matematičar i znanstvenik Alan Turing predložio je poznati Turingov test. Njegova ideja bila je pronaći način kako ispitati može li stroj pokazivati inteligenciju sličnu ljudskoj. U testu sudjeluju ispitivač, jedan čovjek i jedan stroj. Razgovor se vodi samo putem pisanih poruka, a zadatak ispitivača je otkriti tko je čovjek, a tko stroj. Ako ispitivač ne može razlikovati odgovore stroja od ljudskih, kaže se da je stroj položio test.</p><p>Turingov test bio je revolucionaran jer je prvi put ponudio praktičan kriterij za raspravu o umjetnoj inteligenciji. Ipak, mnogi ga kritiziraju jer mjeri samo sposobnost oponašanja, a ne pravo razumijevanje. Danas postoje napredniji načini za procjenu umjetne inteligencije, ali Turingov test i dalje ostaje važan simbol u povijesti znanosti i tehnologije.</p><p><a rel="noopener noreferrer nofollow" href="https://www.youtube.com/watch?v=dNRDvLACg5Q">https://www.youtube.com/watch?v=dNRDvLACg5Q</a></p><p><br></p><p><br></p><p><br></p>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads-usc1.storage.googleapis.com/4497611981/2ca1c59331377ba4b87945f5fea73a38/image.png" />
         <pubDate>2025-10-04 06:30:43 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/pozega_josip/i2iizt7ubqlzzrsp/wish/3617591872</guid>
      </item>
      <item>
         <title>1956. Dartmouth konferencija</title>
         <author>pozega_josip</author>
         <link>https://padlet.com/pozega_josip/i2iizt7ubqlzzrsp/wish/3617592311</link>
         <description><![CDATA[<p>Dartmouth konferencija <strong>1856. godine</strong> bila je prva formalna inicijativa da se umjetna inteligencija definira kao zasebno znanstveno područje. Iako tada nisu nastali konkretni algoritmi koji bi odmah promjenili svijet, postavljena je vizija: da se ljudska inteligencija može opisati i replicirati strojevima. Upravo ta vizija pokrenula je desetljeća istraživanja koja su dovela do današnjeg AI-ja.</p><p><br/></p><p><br/></p><p><br/></p><p><strong>Puni naziv: </strong>Dartmouth Summer Research Project on Artifical Intellgience</p><p><strong>Vrijeme:</strong> Ljeto 1956. godine</p><p><strong>Mjesto:</strong> New Hampshire ( SAD )</p><p><strong>Trajanje:</strong> oko 6-7 tjedana</p><p>Najpoznatiji organizator - <strong>John McCarthy</strong> - kasnije poznat kao otac AI-ja</p><p><br/></p><p>Konferencija je prvi put služeno uvela pojam "<strong>artifical intelligence</strong>"</p><p>Okupila je stručnjake iz matematike, računarstva, psihologije i inženjerstva</p><p>Postavljanje temelja za kasniji razvoj područja poput:</p><p><strong>strojnog učenja</strong></p><p><strong>prepoznavanja uzoraka</strong></p><p><strong>logičkog zaključivanja </strong></p><p><strong>obrade prirodnog jezika</strong></p><p><br/></p><p><br/></p>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads-usc1.storage.googleapis.com/4497628853/cf2de477daff0850f550eb0b278ce693/image.png" />
         <pubDate>2025-10-04 06:32:05 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/pozega_josip/i2iizt7ubqlzzrsp/wish/3617592311</guid>
      </item>
      <item>
         <title>1966. ELIZA chatbot</title>
         <author>pozega_josip</author>
         <link>https://padlet.com/pozega_josip/i2iizt7ubqlzzrsp/wish/3617592469</link>
         <description><![CDATA[<p>ELIZA je bio jedan od prvih računalnih programa dizajniranih za obradu prirodnog jezika, omogućujući mu sudjelovanje u razgovorima s ljudima. Nije bio namijenjen istinskom razumijevanju razgovora. Umjesto toga, bio je dizajniran da oponaša razgovor sličan ljudskom koristeći jednostavno podudaranje uzoraka i pravila zamjene za generiranje odgovora. Koristi skup unaprijed definiranih skripti, a najpoznatija je skripta „DOCTOR“. Ova je skripta dizajnirana za simuliranje psihoterapeuta koji potiče pacijente da istraže svoje osjećaje reflektirajući njihove izjave natrag njima. </p><p><br/></p><p>To je stvorilo „ELIZA efekt“, koji se javlja kada ljudi pripisuju ljudsko razumijevanje računalima isključivo na temelju površnog ponašanja. Prepoznavanje i proučavanje ELIZA efekta ostaje važno kako bi se izbjegli nesporazumi o mogućnostima i ograničenjima umjetne inteligencije te kako bi se potaknulo informiranije i učinkovitije korištenje ovih tehnologija. </p><p><br/></p><p>ELIZA je možda bio jednostavan program bez stvarnog razumijevanja jezika, ali njezin utjecaj na umjetnu inteligenciju je neosporiv. Pokazao nam je moć ljudske percepcije i postavio temelje za desetljeća istraživanja u obradi prirodnog jezika i umjetne inteligencije.</p>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads-usc1.storage.googleapis.com/4497628469/281501ebea6a3d5913ef32d696ddb673/Snimka_zaslona_2025_10_04_111114.png" />
         <pubDate>2025-10-04 06:32:32 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/pozega_josip/i2iizt7ubqlzzrsp/wish/3617592469</guid>
      </item>
      <item>
         <title>1970. - te Ekspertni sustavi</title>
         <author>pozega_josip</author>
         <link>https://padlet.com/pozega_josip/i2iizt7ubqlzzrsp/wish/3617592642</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2025-10-04 06:33:01 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/pozega_josip/i2iizt7ubqlzzrsp/wish/3617592642</guid>
      </item>
      <item>
         <title>1987.-1993. Zima umjetne inteligencije</title>
         <author>pozega_josip</author>
         <link>https://padlet.com/pozega_josip/i2iizt7ubqlzzrsp/wish/3617592741</link>
         <description><![CDATA[<p>-umjetna inteligencija je bila pogođena smanjenjem financiranja i usporavanjem napretka istraživanja</p><p>-poteškoće u rješavanju stvarnih, kompleksnih scenarija dovele su do razočaranja i skepticizma prema potencijalu umjetne inteligencije, a nedostatak računalne snage i ograničeni pristup velikim skupovima podataka spriječili su razvoj naprednijih modela umjetne inteligencije</p><p>-važno jer pruža ključne lekcije o razvoju tehnologije, ljudskim očekivanjima i ciklusima inovacija</p>]]></description>
         <enclosure url="https://frodx.com/hr/blog/evolucija-umjetne-inteligencije-od-turinga-do-velikih-jezicnih-modela" />
         <pubDate>2025-10-04 06:33:24 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/pozega_josip/i2iizt7ubqlzzrsp/wish/3617592741</guid>
      </item>
      <item>
         <title>1997. Deep Blue pobjeđuje Kasparova</title>
         <author>pozega_josip</author>
         <link>https://padlet.com/pozega_josip/i2iizt7ubqlzzrsp/wish/3617592834</link>
         <description><![CDATA[<p>IBM-ovo računalo pobjeđuje svjetskog prvaka u šahu, što je bio trenutak u razvoju računalne inteligencije.</p><p>YouTube – Deep Blue vs Kasparov</p><p><br></p><p><br></p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2025-10-04 06:33:43 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/pozega_josip/i2iizt7ubqlzzrsp/wish/3617592834</guid>
      </item>
      <item>
         <title>2006. Početak “dubokog učenja” (deep learning)</title>
         <author>pozega_josip</author>
         <link>https://padlet.com/pozega_josip/i2iizt7ubqlzzrsp/wish/3617592946</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2025-10-04 06:34:08 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/pozega_josip/i2iizt7ubqlzzrsp/wish/3617592946</guid>
      </item>
      <item>
         <title>2011. IBM Watson pobjeđuje u Jeopardy! kvizu</title>
         <author>pozega_josip</author>
         <link>https://padlet.com/pozega_josip/i2iizt7ubqlzzrsp/wish/3617593076</link>
         <description><![CDATA[<p>U televizijskom natjecanju <em>Jeopardy!</em> koje su u veljači 2011. pratili milijuni gledatelja, IBM-ovo računalo Watson DeepQA ušlo je u povijest pobijedivši dva najveća prvaka TV kviza svih vremena, Brada Ruttera i Kena Jenningsa.</p><p>Nazvan po prvom izvršnom direktoru IBM-a, <a rel="noopener noreferrer" href="https://www.ibm.com/history/thomas-watson-sr">Thomasu J. Watsonu starijem</a> , Watson je računalni sustav za odgovaranje na pitanja koji je razvio IBM-ov istraživački tim predvođen glavnim istraživačem Davidom Ferruccijem. Bio je to predvodnik nove generacije računala sposobnih za razumijevanje pitanja postavljenih prirodnim jezikom i odgovaranje na njih daleko točnije od bilo koje standardne tehnologije pretraživanja - bez povezivanja s internetom.</p><p>Watsonova sposobnost otkrivanja uvida u nestrukturirane podatke predstavljala je veliki skok u podskupu umjetne inteligencije koji se naziva obrada prirodnog jezika i važan korak prema svijetu u kojem inteligentni strojevi mogu razumjeti i odgovoriti na svakodnevna pitanja kako bi poboljšali donošenje odluka. U godinama nakon pobjede u igri <em>Jeopardy!,</em> Watson je imao dalekosežan utjecaj na industriju i društvo, od analize satelitskih snimaka radi poboljšanja napora za očuvanje prirode do osnaživanja centara za korisničku podršku boljim odgovorima na pitanja i nedoumice.</p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2025-10-04 06:34:33 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/pozega_josip/i2iizt7ubqlzzrsp/wish/3617593076</guid>
      </item>
      <item>
         <title>2012. ImageNet revolucija</title>
         <author>pozega_josip</author>
         <link>https://padlet.com/pozega_josip/i2iizt7ubqlzzrsp/wish/3617593249</link>
         <description><![CDATA[<p>ImageNet revolucija iz 2012. godine bila je prekretnica u razvoju umjetne inteligencije, posebno u području računalnog vida. Te godine, tim sa Sveučilišta u Torontu, koji su činili Alex Krizhevsky, Geoffrey Hinton i Ilya Sutskever, razvio je duboku neuronsku mrežu nazvanu AlexNet.</p><p>Model je sudjelovao na natjecanju ImageNet i postigao izniman rezultat – smanjio je stopu pogreške u prepoznavanju slika s oko 26 posto na 15 posto. To je bio znatno bolji rezultat od svih dotadašnjih pristupa.</p><p>Uspjeh je ostvaren zahvaljujući korištenju dubokog učenja, grafičkih kartica (GPU) za ubrzanje obrade te novih tehnika poput ReLU funkcija i metode dropout. Ovaj događaj pokrenuo je ogroman interes za primjenu neuronskih mreža i ubrzao razvoj umjetne inteligencije u mnogim područjima, uključujući prepoznavanje slika, govora i jezika. Mnoge velike tehnološke tvrtke tada još nisu ozbiljno shvaćale potencijal dubokog učenja, no nakon ovog natjecanja sve se promijenilo – Google je već sljedeće godine zaposlio članove tima, a investicije u umjetnu inteligenciju naglo su porasle diljem svijeta.</p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2025-10-04 06:34:57 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/pozega_josip/i2iizt7ubqlzzrsp/wish/3617593249</guid>
      </item>
      <item>
         <title>2016. AlphaGo pobjeđuje Lee Sedola</title>
         <author>pozega_josip</author>
         <link>https://padlet.com/pozega_josip/i2iizt7ubqlzzrsp/wish/3617593366</link>
         <description><![CDATA[<p>Godine 2016 program AlphaGo, koji je razvila tvrtka DeepMind, pobijedio je južnokorejskog svjetskog prvaka Lee Sedola u igri Go rezultatom 4:1.</p><p>To je bio povijesni trenutak jer je Go izuzetno složena igra s više mogućih poteza nego atoma u svemiru, pa se dugo smatralo da računala ne mogu nadmašiti ljude u njoj. AlphaGo je koristio duboko učenje i neuronske mreže kako bi samostalno učio strategije igre.</p><p><a rel="noopener noreferrer nofollow" href="https://www.youtube.com/watch?v=l7ngy56GY6k">https://www.youtube.com/watch?v=l7ngy56GY6k</a></p>]]></description>
         <enclosure url="https://www.youtube.com/watch?v=l7ngy56GY6k" />
         <pubDate>2025-10-04 06:35:20 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/pozega_josip/i2iizt7ubqlzzrsp/wish/3617593366</guid>
      </item>
      <item>
         <title>2022. Objava ChatGPT-a (OpenAI)</title>
         <author>pozega_josip</author>
         <link>https://padlet.com/pozega_josip/i2iizt7ubqlzzrsp/wish/3617593467</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2025-10-04 06:35:35 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/pozega_josip/i2iizt7ubqlzzrsp/wish/3617593467</guid>
      </item>
   </channel>
</rss>
