<?xml version="1.0"?>
<rss version="2.0">
   <channel>
      <title>Fosilna goriva by Lea Martić</title>
      <link>https://padlet.com/leamartic3/hbovhkg33ivd0pvz</link>
      <description>Vrste fosilnih goriva, njihova svojstva, gdje su njihova nalazišta, u čemu se nalaze itd.</description>
      <language>en-us</language>
      <pubDate>2023-03-09 12:03:52 UTC</pubDate>
      <lastBuildDate>2023-03-09 19:02:40 UTC</lastBuildDate>
      <webMaster>hello@padlet.com</webMaster>
      <image>
         <url></url>
      </image>
      <item>
         <title>Uvod-što su fosilna goriva?</title>
         <author>leamartic3</author>
         <link>https://padlet.com/leamartic3/hbovhkg33ivd0pvz/wish/2510198613</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Fosilna goriva</strong> danas su jedan od najvažnijih izvora energije. Nastaju od prirodnih resursa, npr. raspadanja organizama biljaka i životinja. To su <strong>neobnovljivi</strong> izvori energije, energija iz njih se oslobađa izgaranjem. Tim izgaranjem nastaje veliki broj štetnih plinova kao što su: ugljikov monoksid(CO), ugljikov dioksid, sumporov dioksid itd. <br>U najvažnija fosilna goriva spadaju:<strong> ugljen, plin i nafta</strong>.&nbsp;<br>Fosilna goriva su vrlo štetna ne samo za okoliš već i povećavaju učinak staklenika.&nbsp;</div>]]></description>
         <enclosure url="http://science8sc.weebly.com/uploads/1/3/2/7/132773018/fossil-fuels_1.jpg" />
         <pubDate>2023-03-09 12:26:06 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/leamartic3/hbovhkg33ivd0pvz/wish/2510198613</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Ugljen</title>
         <author>leamartic3</author>
         <link>https://padlet.com/leamartic3/hbovhkg33ivd0pvz/wish/2510425576</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Ugljen</strong> je fosilno gorivo crne boje od kojeg 30 do 98% tvori ugljik. Nastao je najvećim dijelom od biljnih ostataka iz močvarnih područja, a proces kojim nastaje zove se <strong>pougljenjivanje/karbonizacija</strong>. Može goriti. Tvrdoća mu je dosta malena, a površina aktivnog ugljena velika stoga ima veliku moć vezivanja tvari.<br>Ugljen se sastoji od 3 osnovna dijela: čista goriva tvar, pepeo i voda. Osim prirodnih ugljena(antracit, kameni ugljen, smeđi ugljen, lignit i treset) postoje i umjetni ugljeni(koks, drveni ugljen, koštani ugljen, čađa i aktivni ugljen). Neke najčešće vrste ugljena su: smeđi i kameni ugljen, antracit, lignit i treset. <br>Najveća nalazišta ugljena na svijetu se nalaze <strong>u Aziji i Južnoj Africi</strong>, a zemlje koje proizvode najviše ugljena su: <strong>Kina,SAD i Indija.</strong> Osim kao važan izvor energije za toplinu,struju; ugljen se koristi kao sirovina u proizvodnji sirovog željeza i drugih kemijskih spojeva te se nalazi u nekim drugim proizvodima kao što su: maske za lice, medicinski ugljen za uklanjanje toksina iz tijela i dr.</div>]]></description>
         <enclosure url="https://images.unsplash.com/photo-1502030818212-8601501607a6?crop=entropy&amp;cs=tinysrgb&amp;fm=jpg&amp;ixid=Mnw3ODI2fDB8MXxzZWFyY2h8OHx8Y29hbHxkZXwxfHx8fDE2NzgzNzE5NDA&amp;ixlib=rb-4.0.3&amp;q=80" />
         <pubDate>2023-03-09 14:58:17 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/leamartic3/hbovhkg33ivd0pvz/wish/2510425576</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Nafta</title>
         <author>leamartic3</author>
         <link>https://padlet.com/leamartic3/hbovhkg33ivd0pvz/wish/2510445210</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Nafta </strong>je jedan od najznačajnijih fosilnih goriva za čovječanstvo. Smeđozelena/smeđocrna je gusta i uljasta tekućina čija je smjesa pretežno od <strong>ugljikovodika</strong>. U sastavu nafte je najviše ugljika, a zatim ima: vodik,sumpor,dušik,kisik i teški metali. Zapaljiva je te je manje gustoće od vode. Za naftu postoje razne&nbsp; teorije kako je nastala, no smatra se da je nafta nastala od davno izumrlih morskih i kopnenih organizama. Nafta se crpi iz tla bušenjem zemlje svrdlima učvršćenim u tornjeve, a onda se ona odvozi u rafinerije gdje se prerađuje. Države sa najvećim nalazištima/rezervama nafte su:<strong> Kanada, Saudijska Arabija, UAE, Venezuela, Iran, Irak </strong>i druge zemlje.&nbsp;<br>Najvažniji proizvodi nafte su definitivno benzin,dizel,kerozin, a dalje tu postoje druga razna ulja i masti te je nafta i sirovina za npr. plastiku, lijekove, umjetna vlakna itd.</div>]]></description>
         <enclosure url="http://www.slate.com/content/dam/slate/blogs/future_tense/2015/01/09/new_study_says_we_should_leave_most_remaining_fossil_fuels_in_the_ground/80864711-oil-rigs-extract-petroleum-as-the-price-of-crude-oil.jpg.CROP.cq5dam_web_1280_1280_jpeg.jpg" />
         <pubDate>2023-03-09 15:10:09 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/leamartic3/hbovhkg33ivd0pvz/wish/2510445210</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Zemni plin</title>
         <author>leamartic3</author>
         <link>https://padlet.com/leamartic3/hbovhkg33ivd0pvz/wish/2510756537</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Zemni/prirodni plin</strong> je smjesa najviše <strong>metana</strong> sa udjelima ugljikovodika, sumporovodika, ugljikovog dioksida, dušika itd.<br>Nema boje,okusa ni mirisa. Sa zrakom može biti eksplozivan. Iako nije otrovan,<strong> zagušljiv je</strong> pa treba dobro paziti na curenje plina kako ne bi došlo do opasnih posljedica. Nalazi se u prirodnim podzemnim ležištima u plinovitom stanju, otopljen u sirovoj nafti ili u dodiru s njom. Njegov nastanak također ima puno teorija, ali najprihvaćenija je <strong>organska teorija</strong>: isto kao i nafta. Razlikujemo suhi i vlažni(mokri) plin. U životu se najviše koristi za grijanje vode i prostorija, plinska kuhala i štednjake, pogon motornih vozila; u petrokemijskoj industriji se koristi za dobivanje raznih kem. proizvoda. Najveća nalazišta plina na svijetu su u<strong> Rusiji, Iranu, UAE, Saudijskoj Arabija, Katru</strong>...</div>]]></description>
         <enclosure url="https://elheraldoslp.com.mx/new/wp-content/uploads/2021/07/10co.jpg" />
         <pubDate>2023-03-09 18:41:11 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/leamartic3/hbovhkg33ivd0pvz/wish/2510756537</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Zaključak</title>
         <author>leamartic3</author>
         <link>https://padlet.com/leamartic3/hbovhkg33ivd0pvz/wish/2510782545</link>
         <description><![CDATA[<div>Danas su fosilna goriva izuzetno važna za čovječanstvo i bez njih ne bi bilo energije za proizvodnju ogromnog dijela proizvoda i korištenje u kućanstvu. Fosilnih goriva trenutno ima u izobilju i gotovo svugdje na svijetu, a s napredkom tehnologije, stalno se pronalaze nova nalazišta. No iako su ona nama vrlo korisna, ima ih još jako puno i život bez njih bi bio nezamisliv, zapravo su<strong> vrlo štetna</strong>. Njihovim izgaranjem nastaje ogroman dio štetnih proizvoda i plinova zbog čega nastaju brojne posljedice. Stvaraju se <strong>kisele kiše</strong>, koje štete životinjama, biljkama i živome svijetu općenito. Također, nastaje<strong> efekt staklenika</strong>, odnosno, uništava se ozonski omotač oko zemlje i zbog toga nastaje globalno zatopljenje što je za planet Zemlju izuzetno loše. Zbog toga, trebalo bi se prijeći na <strong>obnovljive</strong> izvore energije. Oni se ne mogu potrošiti, a nisu štetni ni životinjama, ljudima, biljkama. Primjeri su <strong>vjetar, voda, Sunce</strong> itd. Postoji već veliki broj hidrolektrana, vjetroelektrana i velik broj zemalja pokušava što više iskorištavati obnovljive izvore energije da bi očuvali okoliš. Fosilna goriva će sigurno još jako dugo biti najvažniji izvor energije, ali možda(nadam se) u daljoj budućnosti to bude promijenjemo.</div>]]></description>
         <enclosure url="https://img.huffingtonpost.com/asset/564f74821b0000270029e495.jpeg?ops=1778_1000" />
         <pubDate>2023-03-09 19:01:45 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/leamartic3/hbovhkg33ivd0pvz/wish/2510782545</guid>
      </item>
   </channel>
</rss>
