<?xml version="1.0"?>
<rss version="2.0">
   <channel>
      <title>Timor-Leste.  by Chanjo Bello</title>
      <link>https://padlet.com/arcanjogabrielbello/belo</link>
      <description>Artigu ida ne&#39;e nia objetivu ka esplora tópiku tolu ho relasaun ba peskiza, lingua, no tokolonizasaun no deskolonizasaun ba neon iha Timor-Leste. Uluk nanain hau sei esplica kona ba hau nia peskiza rasik; kona ba saida mak hau deskobre no ba seluk ne&#39;ebé hau hakarak deskobre nu&#39;udar peskizadór, surpreza sira ne&#39;ebé ha&#39;u hetan durante halo hau nia peskiza, nó mós kona-ba ema uza no simu hau nia obra sientífiku sira durante ne&#39;e halo mós obstákulu sira ne&#39;ebé hetan hasoru nu&#39;udar peskiza Timoroan. Tuir mai hau sei ezamina kona ba colonialzasaun ba Timoroan sira nia neon iha hanoin colonialzasaun iha Timor-Leste. Tanba durante hala&#39;o peskiza, asuntu ne&#39;ebé halo ha&#39;u hasoru babeik mak kolonializasaun neon Timoroan sira nian liu hosi degradasaun ba Timoroan sira nia ideia no konseitu ne&#39;ebé estraga Timoroan sira nia hanoin kona ba sira nia an rasik nu&#39;udar ida no nu&#39;udar ema individu. </description>
      <language>en-us</language>
      <pubDate>2024-04-26 07:04:57 UTC</pubDate>
      <lastBuildDate>2026-05-16 00:00:28 UTC</lastBuildDate>
      <webMaster>hello@padlet.com</webMaster>
      <image>
         <url>https://padlet.net/icons/8.0/png/1f60e.png</url>
      </image>
      <item>
         <title>Partisipasaun komunidade ba implementasaun tara bandu: estudu kazu kona ba mudansa sosio-kultural iha suco Bucoli, distritu Baucau, Timor-Leste</title>
         <author>arcanjogabrielbello</author>
         <link>https://padlet.com/arcanjogabrielbello/belo/wish/3420976039</link>
         <description><![CDATA[<p>Komunidade iha mundu, moris no hela iha nebe deit inklui sociedade Timor Lesteiha ninia kultura no valor lokal rasik. Iha Timor Leste iha varius konecimentu lokal neebe komunidade produs hodi dezeinvolve komunidade ne’e rasik. Tara Bandu hanesan konesimentu lokalida hosi konesimentu/matenek lokal oioin neebe komunidade Timor Leste iha. Tara Bandu hahu sai dalen/lingua lorloron ema hotu nia, komunidade baibain, intelektual, líder komunitario nomos líder nasional. Ema hotu ko’alia, konsedera no tau importânsia ba Tara Bandu ne’e hodi promove partisipasaun ativa komunidade iha prosesu dezenvolvimentu nasional.</p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2025-04-23 05:46:47 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/arcanjogabrielbello/belo/wish/3420976039</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Identidade Nasionál fó Klamar ba Harii Nasaun. </title>
         <author>arcanjogabrielbello</author>
         <link>https://padlet.com/arcanjogabrielbello/belo/wish/3420980659</link>
         <description><![CDATA[<p>Dezenvolvimentu nasionál Timor-Leste nesesita pergunta krítiku sira. Bainhira ita hakarak hakat liu dezafiu oin-oin iha era globalizasaun nian ita tenke hahú husu ita-nia an: sé mak ita hanesan nasaun ida? No saida mak ita, nu’udar Timor-Leste nia oan, hakarak alkansa? Hakerek ida ne’e hanesan esforsu ida hodi buka responde ba perguntas rua ne’e, no mós haree oinsá prosesu hari nasaun bele la’o ba oin. Hakerek ne’e atu foka liu ba idea importante tolu. Dala uluk haree inísiu kriasaun naran Timor, depois mak halo diskusaun kona-ba Maubere, no ikusliu ko’alia kona-ba lia-Tetun. Hakerek ne’e sei aplika perspetiva kultura nian, liuliu uza instrumentu Diamante Kultura ne’ebé haree ligasaun entre buat haat: primeiru, objetu kultura hanesan símbolu, fiar, prinsípiu no prátika sira; segundu, kriadór kultura hanesan organizasaun ka instituisaun ne’ebé prodús no distribui objetu kultura; terseiru, resipiente kultura hanesan ema ne’ebé hetan impaktu husi experiénsia objetu kultura; no ikusliu, mundu sosiál hanesan kontestu kriasaun kultura no experiénsia kultura nia lala’ok. 13 Tuir esplikasaun Griswold, instrumentu Diamante Kultura la analiza oinsá sikun haat ne’e liga ba malu, maibé sira hotu tenke liga ba malu duni. Instrumentu ida-ne’e nia baze mak teoria sosiolojia kultura. Hakerek ida ne’e limita de’it ba analiza kriasaun identidade ne’ebé kria husi tempu kolonializmu Portugés to’o oras ne’e daudaun.</p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2025-04-23 05:49:50 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/arcanjogabrielbello/belo/wish/3420980659</guid>
      </item>
      <item>
         <title>PAPEL ORGANIZASAUN INTERNASIONAL UNIAUN EUROPEIA BA APOIU SETÓR AGROFLORESTA IHA TIMOR-LESTE</title>
         <author>arcanjogabrielbello</author>
         <link>https://padlet.com/arcanjogabrielbello/belo/wish/3420985795</link>
         <description><![CDATA[<p><br></p><p><a rel="noopener noreferrer nofollow" href="http://unpaz.tl">unpaz.tl</a></p><p>PAPEL ORGANIZASAUN INTERNASIONAL UNIAUN EUROPEIA BA APOIU SETÓR AGROFLORESTA IHA TIMOR-LESTE</p><p>Selia Ferreia</p><p>Objetivu husi peskiza ida ne‟ e atu explora klean kona-ba “Papel Organizasaun Internasional Uniaun Europeia ba Apoiu Setor Agrofloresta iha Timor-Lete”. Timor-Leste núdar nasaun ne‟ ebé foin moris iha siklu 21 iha ne‟ ebé hola parte mós iha prosesu dezenvolvimentu ne‟ ebé mak avansadu no drástika. Prosesu ne‟ ebé avansadu lori mós efeitu ba sociedade humana iha aspetu sira hanesan: Ekonomia, Sosial, no kultural. Husi atividade humana no dezenvolvimentu kauza mós impaktu negativu ba ambiente no ba humana rasik, mak hanesan mudansa klimatika ne‟ ebé halo bai loron naruk, rai maran, bee menus, ai-horis no animal sira mate, menus produsaun no aihan, no menus diversidade ekonomia Teoria ne‟ ebé uja hodi esplika fenomena sira ne‟ ebé akontese mak: Teoria Papel, organizasaun internasionál, kooperasaun internasional, no prinsipiu sira, no agrofloresta. Métodu peskija ne‟ ebé uja iha peskija ida ne‟ e mak Kualitativu Deskritivu. Iha prosesu rekolla dadu sira peskijador uja tekniku observasasun, intervista no dokumentasau, no tekniku ne‟ ebé uja hodi analiza dadu maka bazeia ba interactive model husi Miles no Huberman (1984) ne‟ ebé kompostu husi komponenete haat mak hanesan: data collection, data reduction, data display, no conclusion.</p><p>Rezultadu husi peskiza hatudu katak Agrofloresta núdar sistema jestaun ai-horis no balada sira (perenial) ne‟ ebé mak kombinadu ho agrikultura ka hatemi sistema agrokóla. Prátika agrofloresta ne‟ e hala‟ o ona iha Timor-Leste hahú kedas husi bei-ala sira nia tempu ho tipu kombinasaun oinoin entre agro no forest, entretantu iha Munisipiu Viqueque ne‟ ebé prátika kombinasaun kuda aioan no hakiak animal, iha Ermera ne‟ ebé kuda café no ai-horis ne‟ ebé bele reziste ba tempu naruk no inklui mós iha munisipiu sira seluk iha teritoriu Timor-Leste. Alem de funsaun ekonomia núdar objetivu fundamentu ida hodi apoiu rendimentu ekonomia familiar, agrofloresta mós iha papel importante hodi proteje funsaun hidrolojia liu husi prosesu intersepsaun udan been, reduz infiltrasaun no drainazen bee nian. Iha asuntu konservasaun, agrofloresta iha papel hodi hamatak rekursu jenétika ai-horis sira, fó mahon no moris ba balada sira, konserva rai no bee no proteje balansu biodiversidade.</p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2025-04-23 05:53:07 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/arcanjogabrielbello/belo/wish/3420985795</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Filosofia uma lulik, hirarkia norma jurídika basiku. </title>
         <author>arcanjogabrielbello</author>
         <link>https://padlet.com/arcanjogabrielbello/belo/wish/3420991342</link>
         <description><![CDATA[<p>Iha fundamentu teoritiku, iha mós teoria direitu, konseitu direitu, prinsipiu direitu nó doutrina husi peritus sira ne’ebé influensia hanesan teoria kona-ba lei hirarkia norma jurídika. Konteudu husi konseitu ne’e mak prodúzaun ba lei hotu-hotu tenke bazeia ba lei hirarkia norma juridika nian. Liga ba objetu peskiza ne’e relevansia, tanba Estado Timor-Leste tóo agora seidauk iha lei espesifiku kona-ba hirarkia norma juridika hodi regula lei hotu-hotu, hahú husi lei-inan tó lei-oan sira. Neduni, bazei aba Stufenbau Theorie nó lei ne’ebé mak moris (living Law) ka lei ne’ebé mak prodúz ona (Law in Books), hodi nune’e labele akontese tan abuso de poder nó violasaun ba direitu emar nian. Wainhira iha hirarkia norma jurídika, entaun iha esperansa katak bele kria harmonia nó sinkroniza lei tomak, tanba regulamentu sira ne’ebé dalas kraik liu sei la kontra lei sira ne’ebé dalas as liu iha vertikal nó mós sei evita konflitu entre lei nó regulamentu seluk ho Lei nó regulamentu sira seluk iha horizontal nian. Peskiza ida nee assume katak, norma basiku laos ‘deit’mak Konstituisaun maibe Filosofia Uma Lulik mos nuudar norma basiku, bazeia teoria estufenbau husi Hans Kelsen</p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2025-04-23 05:56:03 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/arcanjogabrielbello/belo/wish/3420991342</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Ukun rasik an, dezenvolvimentu no prosesu harii paz Indíjena iha Timor-Leste. </title>
         <author>arcanjogabrielbello</author>
         <link>https://padlet.com/arcanjogabrielbello/belo/wish/3420992915</link>
         <description><![CDATA[<p><br></p><p><a rel="noopener noreferrer nofollow" href="http://researchgate.net">researchgate.net</a></p><p>Ukun rasik an, dezenvolvimentu no prosesu harii paz Indíjena iha Timor-Leste</p><p>Sophia Close</p><p><em>Understanding Timor-Leste 2015: The Local, the Regional and the Glocal, 48-53, 2016</em></p><p>Agora dadaun iha mundu tomak eziste povu Indíjena liu millaun 370. Tanba aktivismu internasionál durante tinan naruk mak Nasoens Unidas aprova tiha ona Deklarasaun kona-ba Direitu Povu Indíjena ne’ebé aprova husi Assembleia Jerál iha 2007. Deklarasaun ida ne’e rekoñese povu Indíjena ninia direitu ba ukun rasik an hanesan parte ida husi ema hotu-hotu ninia direitu atu kontrola rasik nia dezenvolvimentu ekonomiku, sosiál no kulturál. Deklarasaun ida ne’e hateten katak dezenvolvimentu nu’udar dalan ida hodi implementa direitu ida ne’e ho paz no sustentabilidade. Agora dadaun iha mundu tomak ita gasta osan billaun ba billaun ba intervensaun dezenvolvimentu ba nasaun sira ne’ebé seidauk dezenvolvidu. Maske nune’e intervensaun hirak ne’e seidauk atinje sira nia rezultadu. Peskizadór barak, inklui husi Easterly (2006), Kothari no Minogue (2002), Moyo (2009), Rihani (2002), Ramalingam (2013), Sen (1999) halo mos peskiza kona-ba prosesu dezenvolvimentu ne’ebé la efetivu. Seluk tan, hanesan Anderson (1999), Collier (2007), Chand no Coffman (2008), Richmond (2005; 2015), Westoby no Dowling (2009) mós hateten katak iha ligasaun entre dezenvolvimentu ne’ebé la efetivu no kresimentu violénsia no konflitu iha mundu. Hau nia peskiza investiga asuntu hirak ne’e iha Timor-Leste. Maske ema Timor-Leste la dun uza linguajen ‘Indíjena’hodi identifika-an peskizadór lubuk ida, hanesan Babo-Soares (2004), Cabral (2002), da Silva (2012), Trindade (2008, 2013), Ospina no Hohe (2002) no Tobias (2012) hateten katak iha duni ligasaun entre ema Timor-Leste ninia esperiénsia luta no konseitu ‘Indíjena’. Tuir hau nia peskiza rasik mos hateten katak ita bele haree katak konseitu Indíjena eziste duni iha Timor-Leste tanba ita bele haree sistema matenek lokál ne’ebé forte tebes no mós tanba kategoria Indíjena hotu ne’ebé Nasoens Unidas identifika bele mós aplika ba povu Timor-Leste. Hau nia peskiza hatudu katak konseitu Indíjena fó dalan ida hodi ita bele komprende di’ak liu tan asuntu ukun rasik an no violensia iha Timor-Leste.</p><p>Timor-Leste nu’udar sosiedade Indíjena ida ne’ebé frajil no foin husik konflitu. Timor-Leste iha istória kolonializmu, konflitu no violénsia ne’ebé naruk tebes. Dezde votasaun ba ukun rasik an iha tinan 1999 (ne’ebé suporta husi Nasoens Unidas) nasaun Timor-Leste hetan mós impaktu husi projetu dezenvolvimentu oin-oin. Projetu hirak ne’e iha impaktu oin-oin ba nasaun Timor-Leste, impaktu balu ne’ebé di’ak no balu ne’ebé la dun di’ak. Tuir La’o Hamutuk (2010: 10) katak husi tinan 1999 to’o iha tinan 2009 Timor-Leste simu osan maizumenus US billaun $5.2 husi ajensia dezenvolvimentu internasional. Maske simu osan to’o billaun $5.2 tuir La’o Hamutuk katak so 10% mak konsege to’o iha Timor-Leste ninia ekonomia rasik. Durante tinan hirak ne’e indikadór sira ba saúde, edukasaun, infrastrutura no governasaun aumenta neineik maibé iha tinan 2013 populasaun 38.7% hela nafatin iha pobreza laran (UNDP, 2013). Hau nia peskiza ninia objetivu hodi komprende di’ak liu tan oinsá sistema dezenvolvimentu husi rai li’ur ne’ebé agora implementa hela iha Timor-Leste impaktu ba ukun rasik an Indíjena Timor-Leste nian.</p>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2025-04-23 05:57:17 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/arcanjogabrielbello/belo/wish/3420992915</guid>
      </item>
   </channel>
</rss>
