Figurativna umjetnost oblicima dočarava motive iz stvarnog, vidnjivog svijeta.

Osnovne (primarne) boje -plava, žuta i crvena. Međusobnim miješanjem nastaju sve ostale boje.

Sekundarne (izvedene) boje -narančasta, zelane i ljubičasta. Nastaju miješanjem dviju osnovnih boja.

Tercijarne boje -npr. žutonarančasta. Nastaje miješanjem jedne osnovne i jedne sekundarne boje te mogu biti miješane u različitim omjerima.

Kontrast boje prema boji:

Čiste boje -tri osnovne boje crvena, žuta i plava), te one koje nastaju njihovim međusobnim miješanjem.

Kontrast svjetlo-tamno -Najizraženiji kontrast nose crna i bijela boja. Osim akromatskog svjetlo-tamnog kontrasta imamo i kromatske ili kolorističke kontraste, a najjači je između žute, najsvjetlije od čistih boja, i ljubičaste, najtamnije boje.

Kontrast toplih i hladnih boja -Kada se boje iz tople i hladne skupine nađu jedna pored druge, doživljavamo ih kao suprotnost odnosno kontrast. Tople boje su crvena, žuta, narančasta i hladne su plava, ljubičasta, zelena.

Komplementarni kontrast -Komplementarne boje su dvije boje od koje jedne nema ni malo u drugoj boji.

(https://sites.google.com/view/lkboja/boja)

Teksturne linije -tekstura označava karakter površine, i kao takva može biti plastička (hrapavo ili glatko), slikarska (različite gustoće mrlja koje čine površinu) i crtačka tekstura, gdje se koriste crtački elementi - točka i crta - za različito ispunjavanje i rasteriranje površine ograđene obrisnom crtom.

Strukturne linije -crta do crte ili točke, zgusnute ali ne nasumično, postepeno grade neki oblik iznutra prema van - nema obrisne crte koja lik gradi izvana. Riječ struktura označava unutrašnje načelo koje gradi neki oblik, općenito neki sklop.

(http://likovna-kultura.ufzg.unizg.hr/crta.htm)

Reljef -Reljef je vrsta skulpture koja je oblikovana samo s prednje i bočnih strana. Po izbočenosti mase u prostor razlikujemo: Visoki reljef, niski ili plitki i ulegnuti reljef.

Mobil -pokretna skulptura.Čitava skulptura može se pokretati strujanjem zraka, intervencijom gledatelja ili pomoću nekog mehanizma.

Odnos mase i prostora:

Zbijena masa -dominira masa a prostor je obavija.

Udubljeno ispupčena masa -masa i prostor ulaze jedan u drugog.

Plošno istaljena masa -masa je toliko istanjena da djeluje poput plohe.

Linijski istaljena masa -masa je toliko istanjena da djeluje poput linije.

Prošupljena masa -prostor više ili manje prodire u masu.

Kompozicija se dijeli na:

Okomitu, horizontalnu, dijagonalnu, piramidalnu i kružnu (ovalnu).

Glatko, hrapavo, oblo, uglato, sjajno, prozirno, šupljikavo, oštro, izbrazdano, obojano, raspucalo...

Ploha se dijeli na:

Kontinuiranu -blagi prijelazi iz jedne u drugu plohu – jednolična.

Nekontinuiranu -jači usjeci, oštriji rubovi na prijelazu iz jedne plohe u drugu

Linija horizonta -linija koja prolazi točkom nedogleda.

Vrste portreta: pojedinački, dvostruki, grupni, autoportret, intimni, reprezentativni, komemorativni, psihološki.