<?xml version="1.0"?>
<rss version="2.0">
   <channel>
      <title>Obilježja živih bića - Festival znanosti by Julijana Madaj Prpić</title>
      <link>https://padlet.com/madaj_julijana/fwrrabw69nkmsjve</link>
      <description>Made with a curious mind</description>
      <language>en-us</language>
      <pubDate>2022-05-04 07:01:39 UTC</pubDate>
      <lastBuildDate>2022-05-05 15:53:44 UTC</lastBuildDate>
      <webMaster>hello@padlet.com</webMaster>
      <image>
         <url></url>
      </image>
      <item>
         <title>METABOLIZAM</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/madaj_julijana/fwrrabw69nkmsjve/wish/2171632703</link>
         <description><![CDATA[<div>-metabolizam ili izmjena tvari je skup kemijskih procesa koji se odvijaju u živom organizmu kako bi održali život<br>-živa bića pomoću metabolizma dobivaju energiju za život te im se služi za izgradnju i zaštitu tijela&nbsp;<br>-dio energije oslobođene metabolizmom iskorištava se za životne procese, a dio se otpušta u okoliš u obliku topline&nbsp;<br><br>Nika Čeliković &amp; Monika Vukojević&nbsp;</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1688563139/78e5acf2857514396027a537cdcd6cc1/image.png" />
         <pubDate>2022-05-05 15:31:22 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/madaj_julijana/fwrrabw69nkmsjve/wish/2171632703</guid>
      </item>
      <item>
         <title>PODRAŽLJIVOST</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/madaj_julijana/fwrrabw69nkmsjve/wish/2171633273</link>
         <description><![CDATA[<div>Podražljivost ili iritabilnost predstavlja svojstvo živčane stanice da na podražaj odgovara promjenom električnog potencijala, odnosno da odgovori na podražaj.<br>Primjerice, biljke pojedine dijelove svoga tijela okreću prema suncu, a korijen prema izvoru vode u tlu. Kod čovjeka i predstavnika nekih drugih skupina životinja moguće je uočiti izlučivanje sline potaknuto mirisom hrane, naglo povlačenje dijela tijela od izvora topline ili hladnoće.<br>&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;<br>&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;Karla Balog&nbsp;<br>                                                                         Laura Štimac<br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="https://hr.izzi.digital/DOS/1593/datastore/10/publication/1593/pictures/2019/07/04/1562265678_1552659306_hero-Grada_i_obilje__ja___ivih_bica-picture-id1051543798.jpg?v=1600169448" />
         <pubDate>2022-05-05 15:31:43 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/madaj_julijana/fwrrabw69nkmsjve/wish/2171633273</guid>
      </item>
      <item>
         <title>DISANJE</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/madaj_julijana/fwrrabw69nkmsjve/wish/2171641696</link>
         <description><![CDATA[<div><br><br>Plućno disanje<br>Nakon udisaja,udio kisika&nbsp; veći je u plućnim mjehurićima<br>nego u krvnim kapilarama koje okružuju plučni mjehurić.<br>Kisik iz plućnih mjehurića ulazi u kapilare,a u isto vrijeme ugljikov dioksid iz kapilara prelazi u plučne mjehuriće.<br><br>U vodenom okolišu naseljavaju veliku raznolikost životinja, koje pripadaju vrlo raznolikim skupinama, od vodozemaca do rakova i riba. Sve vrste vodenih životinja također trebaju <strong>kisik za život</strong> .<br>Kada kisik dospije u alveole pluća, ona prolazi tanku staničnu barijeru alveola i kreće s prema plućnim kapilarama gdje se u krvi veže u slabu vezu s <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Hemoglobin">hemoglobinom</a>. Dakle, dolazi do zasićenje hemoglobina u <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Eritrociti">eritrocitima</a> krvi kisikom.<br>U <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Jednostani%C4%8Dni_organizmi">jednostaničnih</a> organizama, obična je <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Difuzija">difuzija</a> dovoljna za izmjenu plinova: svaka je stanica uvijek u dodiru s vanjskom okolinom, s kratkom udaljenošću koju plinovi moraju prijeći. Naprotiv tome, složeni mnogostanični organizmi poput <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Covjek">čovjeka</a> imaju veću udaljenosti između okoline i njihovih unutarnjih stanica, pa je radi toga <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Di%C5%A1ni_sustav">dišni sustav</a> potreban za učinkovitu izmjenu plinova. Dišni sustav usklađeno djeluje s <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Krvo%C5%BEilni_sustav">krvožilnim sustavom</a> koji prenosi plinove iz tkiva i u njih.<br><br><br><br><br>                                                                                            Napisao: Ja</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1688566110/1e4fd1ce93c94f1ca96698516fbac97a/disanje.jpeg" />
         <pubDate>2022-05-05 15:36:46 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/madaj_julijana/fwrrabw69nkmsjve/wish/2171641696</guid>
      </item>
      <item>
         <title>STANIČNA GRAĐA</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/madaj_julijana/fwrrabw69nkmsjve/wish/2171643997</link>
         <description><![CDATA[<div>STANICA-osnovna građevna i funkcionalna jedinica živog bića<br>Staničnu građu živih bića čine:<br>STANIČNA MEMBRANA-tanka ovojnica koja odvaja stanicu od drugih stanica i pruža joj zaštitu te se preko nje odvija izmjena tvari s okolišem<br>CITOPLAZMA-otopina koja ispunjava unutrašnjost stanice, najvećim je djelom čini voda<br>JEZGRA-organela koja sadrži nasljednu uputu-molekulu DNA preko koje upravlja radom stanice<br>MITOHONDRIJ-organela čija je uloga oslobađanje energije iz hranjivih tvari<br>MREŽA KANALIĆA-organela koja povezuje jezgru sa staničnom membranom i omogućuje prijenos tvari kroz stanicu<br>RIBOSOMI-strukture zadužene za sintezu proteina&nbsp;<br>Biljna stanica ima 3 dodatna dijela a to su:<br>KLOROPLAST-organela zelene boje u kojem se odvija proces proizvodnje kisika i hranjivih tvari<br>STANIČNA STIJENKA-čvrsta ovojnica koja štiti stanicu te joj daje čvrstoću i stalan oblik<br>VAKUOLA-organela u kojoj se pohranjuje voda i tvari otopljene u njoj<br>by:Marija Markanjević i Mirna Tutić</div>]]></description>
         <enclosure url="https://image.slidesharecdn.com/07-stanica-s-jezgrom-141110131348-conversion-gate01/95/stanica-s-jezgrom-4-638.jpg?cb=1415625616" />
         <pubDate>2022-05-05 15:38:03 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/madaj_julijana/fwrrabw69nkmsjve/wish/2171643997</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/madaj_julijana/fwrrabw69nkmsjve/wish/2171644138</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>PRILAGODLJIVOSTI ŽIVIH BIĆA&nbsp;</strong></div><div>-Za preživljavanje na određenom staništu, živa bića moraju&nbsp; &nbsp; &nbsp; imati odgovarajuće <strong>prilagodbe</strong>.&nbsp;</div><div>&nbsp;-Živa bića su prilagođena životnim uvjetima staništa.&nbsp;</div><div>&nbsp;</div><div>-<strong>Adaptacija (lat: adaptatio=prilagodba) </strong>&nbsp;označuje i&nbsp; trenutačno stanje adaptiranja i dinamički evolucijski proces koji vodi prilagodbi.Za prilagodbu je potrebno imati potrebnu građu tjela za određeno stanište , intezitet metabolizma i različitim načinom ponašanja.&nbsp;</div><div>Prilagodbe koje omogućuju opstanak prenose se na potomke u procesu razmnožavanja.&nbsp;<br><br>By: Adriano Borevac</div>]]></description>
         <enclosure url="http://static.keptelenseg.hu/p/20a62b0dbc8e03fdabd8a566d431fa59.jpg" />
         <pubDate>2022-05-05 15:38:08 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/madaj_julijana/fwrrabw69nkmsjve/wish/2171644138</guid>
      </item>
      <item>
         <title>PRILAGODBA</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/madaj_julijana/fwrrabw69nkmsjve/wish/2171648468</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Prilagodljivost živih bića</strong>&nbsp;</div><div>&nbsp;</div><div>-Za preživljavanje na određenom staništu, živa bića moraju imati odgovarajuće <strong>prilagodbe.</strong>&nbsp;</div><div>&nbsp;</div><div>&nbsp;</div><div>-Živa bića su prilagođena <strong>životnim uvjetima staništa</strong> ponajprije građom tijela, intenzitetom metabolizma i različitim načinima ponašanja.&nbsp;</div><div>&nbsp;</div><div>-<strong> Prilagodba</strong> je evolucijski proces kojim neki organizam postaje sposobniji živjeti na svojemu staništu. Jedinke koje su se uspješno prilagodile određenom staništu opstaju, a koje nisu ugibaju.&nbsp;</div><div>&nbsp;</div><div>-Postupne promjene živih bića tijekom nekoliko generacija nazivaju se <strong>evolucijom</strong> .&nbsp;<br><br>Gabriel Matoković</div><div>&nbsp;</div>]]></description>
         <enclosure url="https://sestra.nl/wp-content/uploads/2016/08/Kameleon-1200x675.jpg" />
         <pubDate>2022-05-05 15:40:47 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/madaj_julijana/fwrrabw69nkmsjve/wish/2171648468</guid>
      </item>
      <item>
         <title>RAZMNOŽAVANJE</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/madaj_julijana/fwrrabw69nkmsjve/wish/2171649973</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>RAZMOZAVANJE ( REPRODUKCIJA )<br></strong><br></div><div>·&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;Razmnožavanje je biološki proces u kojem roditeljske jedinke stvaraju potomstvo.<br><br></div><div>&nbsp;<br><br></div><div>VRSTE RAZMNOŽAVANJA</div><div>&nbsp;</div><div>·&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;SPOLNO:</div><div>Spolna reprodukcija obično zahtijeva seksualnu interakciju dva organizma.</div><div>Muški proizvode spermu,a ženke jaja</div><div>Ženke većinom rađaju,osim kod vilin konjica koji musko rađa</div><div>&nbsp;</div><div>·&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;BESPOLNO:</div><div>&nbsp;</div><div>Bespolna reprodukcija je proces u kojem organizmi stvaraju genetički slične ili iste sopstvene kopije,bez doprinosa genetičkog materijala nekog drugog organizma.</div><div>&nbsp;</div><div>·&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;<br>-Valentin Matoković,Marko Matičević</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1688563483/5bc66d3b3b9b914091e637a27131c489/medvjed.jpg" />
         <pubDate>2022-05-05 15:41:36 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/madaj_julijana/fwrrabw69nkmsjve/wish/2171649973</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Invidualnost među zmijama</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/madaj_julijana/fwrrabw69nkmsjve/wish/2171651580</link>
         <description><![CDATA[<div>Želimo vam lijep i ugodan dan od Bože Skukana i Davida Mikačića</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1688594433/276f864d3859cf54f1a2fb8a286d5b2e/Invidualnost.docx" />
         <pubDate>2022-05-05 15:42:39 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/madaj_julijana/fwrrabw69nkmsjve/wish/2171651580</guid>
      </item>
      <item>
         <title>ORGANIZIRANOST</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/madaj_julijana/fwrrabw69nkmsjve/wish/2171653924</link>
         <description><![CDATA[<div>Jure Zorko, Jan Farkaš</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1688564432/37ba6e4b6020368472df1a9218efbb8d/ORGANIZIRANOST.docx" />
         <pubDate>2022-05-05 15:44:10 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/madaj_julijana/fwrrabw69nkmsjve/wish/2171653924</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Stanična građa</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/madaj_julijana/fwrrabw69nkmsjve/wish/2171654623</link>
         <description><![CDATA[<div>Lorena Čolić, Patrik Kosanović</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1688568153/fb6a10d0ab172ec9041a047934dc0d3c/STANI_NA_GRA_A.docx" />
         <pubDate>2022-05-05 15:44:36 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/madaj_julijana/fwrrabw69nkmsjve/wish/2171654623</guid>
      </item>
      <item>
         <title>ORGANIZACIJSKE RAZINE ŽIVOG SVIJETA U PRIRODI </title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/madaj_julijana/fwrrabw69nkmsjve/wish/2171655854</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Atom </strong>- Atomi se sastoje od jezgre i elektronskog omotača. U središtu atoma nalazi se jezgra i ona čini veći dio njegove mase.<br><strong>Molekula</strong> - najmanja elementarna čestica kemijske tvari koja za tu tvar ima karakteristična kemijska svojstva.<br><strong>Organela </strong>- dio stanice s određenom funkcijom koji je od citoplazme najčešće odijeljen membranom.<br><strong>Stanica</strong> - osnovna struktura i funkcionalna jedinica svih poznatih organizama.<br><strong>Tkivo</strong> - Kod životinjskih tkiva razlikujemo: pokrovno,vezivno,mišićno i živčano. Kod biljnih tkiva razlikujemo: Tvorno,osnovno,pokrovno,potporno,&nbsp; žljezdano i provodno tkivo.<br><strong>Organ</strong> - udruženje tkiva koja imaju jednu ili više zajedničkih funkcija.<br><strong>Sustav organa</strong> - Sustav organa je skup svih organa koji imaju zajedničku funkciju i rade određeni zadatak u organizmu.<br><strong>Organizam</strong> - složeni sustav organela,organa ili sustava organa.<br><strong>Populacija</strong> - Živa bića iste vrste koja žive na istom staništu i mogu se međusobno razmnožavati.<br><strong>Životna zajednica</strong> - Skup svih živih organizama - biljaka, životinja, gljiva i mikroorganizama.<br><strong>Ekosustav</strong>&nbsp; je prostor naseljen organizmima i njihovim zajednicama.<br><strong>Biosfera</strong> označava prostor ili područje u kojem se nalaze živi organizmi<br><br><strong>Izradile : Sara Babić i Ena Galović<br></strong><br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1688563205/fe457735890acb108830c167b3c5ea22/organizacijske_razine.png" />
         <pubDate>2022-05-05 15:45:26 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/madaj_julijana/fwrrabw69nkmsjve/wish/2171655854</guid>
      </item>
      <item>
         <title>ZAŠTO SE KREĆEMO</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/madaj_julijana/fwrrabw69nkmsjve/wish/2171656917</link>
         <description><![CDATA[<div>- Ulogu kretanja obavlja sustav organa za kretanje koji je na različite načine povezan s ostalim organskim sustavima.<br>-Dišni i probavni sustav osiguravaju tvari iz kojih se oslobađa energija koja je potrebna za kretanje, a te tvari do stanica prenosi optjecajni sustav.&nbsp;<br>- Sustav organa za kretanje građen je od kostura i mišića.<br>-Svaka osoba ima kostur sastavljen od mnogobrojnih kostiju, odrasli ih imaju oko dvjesto, djeca ih imaju nešto više.&nbsp;<br><br>&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;By:Iva Hrunka i &nbsp;<br>                                                 Anabela Budim</div>]]></description>
         <enclosure url="https://0901.static.prezi.com/preview/v2/bpqxycxvydxtv6dkw33fjzbhrp6jc3sachvcdoaizecfr3dnitcq_3_0.png" />
         <pubDate>2022-05-05 15:46:06 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/madaj_julijana/fwrrabw69nkmsjve/wish/2171656917</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Rast i razvoj živih bića</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/madaj_julijana/fwrrabw69nkmsjve/wish/2171666514</link>
         <description><![CDATA[<div>Jakov Murar i Anamarija Stipić</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1688563590/ff0c80b6eab68ad9bf24ee96a2852883/Dokument12.docx" />
         <pubDate>2022-05-05 15:51:57 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/madaj_julijana/fwrrabw69nkmsjve/wish/2171666514</guid>
      </item>
   </channel>
</rss>
