Voditelj je predstavio ciljeve i očekivanja tečaja, a sudionici su potom iznijeli svoja očekivanja i osobne ciljeve vezane uz temu debatne nastave.

• Konstruktivistička teorija učenja

• Vygotskijeva sociokulturna teorija

• Bloomova taksonomija

• Teorija kritičkog mišljenja

• Teorija emocionalne inteligencije

Sudionici su zatim razmišljali o tome kako se navedene teorije mogu primijeniti u njihovoj nastavi, odnosno kako debate mogu doprinijeti razvoju vještina učenika u različitim predmetima i obrazovnim situacijama.

“Most people listen to respond, not to understand.”

Zatim su kroz role play vježbe radili u parovima, preuzimajući različite uloge u raspravi kako bi osvijestili važnost pažljivog slušanja, razumijevanja sugovornika i emocionalne kontrole tijekom dijaloga.

Spomenuto je i nekoliko izazova, poput ograničenog vremena u nastavnom rasporedu i potrebe za jasnim strukturiranjem aktivnosti, no opći je dojam bio vrlo pozitivan. Sudionici su istaknuli kako su prvi dan doživjeli kao poticajan, dinamičan i praktičan uvod u temu te kako se vesele nastavku tečaja.

Obilazak je bio zanimljiv i poučan, a omogućio mi je da doživim bogatu povijest i arhitekturu grada. Bio je to opuštajući završetak dana ispunjenog novim znanjima i inspirativnim aktivnostima.

Ja sam bila član tima mačke.

Iako nije bilo bodovanja ni proglašenja pobjednika, aktivnost je pokazala koliko i naizgled jednostavne teme mogu biti izazovne kada se iznose argumenti, brani stav i reagira na suprotnu stranu.

Ova vježba bila je izvrstan uvod u razumijevanje osnovne strukture debate i važnosti timske pripreme.

Naglasak je bio na praktičnoj primjeni u nastavi, pa smo kroz primjere iz školske prakse i kratke videoisječke vidjeli kako se različiti modeli mogu prilagoditi dobi učenika i nastavnom sadržaju.

Pokazano je kako se debate mogu koristiti ne samo za razvijanje argumentacijskih vještina, već i kao učinkovit alat za povezivanje znanja, suradničko učenje i poticanje kritičkog mišljenja.

Moja tema bila je „Meritokracija nasuprot socijalnoj pravdi – što bi trebalo biti važnije?“, a odabrani format bio je timska rasprava. Učenici bi bili podijeljeni u dva tima – jedan bi branio važnost demokracije, a drugi bi zastupao socijalnu pravdu. Svaki tim imao bi jasno definirane uloge i zadatak da pripremi i predstavi svoje argumente, pobija tvrdnje suprotne strane te zaključi izlaganje.

Na kraju sata, ostatak razreda preuzeo bi ulogu porote koja bi glasovanjem odlučila o pobjedničkom timu te obrazložila svoj izbor. Ovaj tip aktivnosti pokazao se vrlo korisnim, jer potiče učenike na kritičko razmišljanje, učinkovitu komunikaciju i poštovanje različitih mišljenja. Ujedno im omogućuje da aktivno promišljaju o važnim društvenim temama te povezuju teorijska znanja sa stvarnim životnim situacijama.

Sudionici su istaknuli važnost poticanja učenika na izražavanje vlastitih ideja i stavova kroz interaktivne metode.

Zaključili smo da pismenost ne znači samo čitanje i pisanje, nego i razumijevanje, izražavanje i razmjenu mišljenja.

Razmijenili smo ideje o aktivnostima koje se mogu primijeniti u različitim predmetima i školskim situacijama.

Atmosfera je bila poticajna i kreativna, a aktivnost nas je inspirirala za nove pristupe radu s učenicima.

Zatim smo analizirali dvije definicije debate te detaljnije objasnili značenje ključnih pojmova kao što su istraživanje, zastupanje, prosudba i teza.

Kroz raspravu smo uvidjeli da se mišljenja u debati iznose, podupiru, osporavaju i brane uz logične razloge i dokaze.

Na kraju smo naučili važnu razliku između argumenta i argumentacije – što želimo reći i kako ćemo to reći.

Aktivnost je bila vrlo dinamična i korisna, jer smo kroz primjere i zajedničku analizu bolje razumjeli temelje kvalitetne rasprave.

Upoznali smo i neke digitalne alate i online platforme koji mogu poslužiti za organizaciju i vođenje rasprava, kao i ideje za igre i aktivnosti koje potiču učenike na razmjenu mišljenja.

Posebno smo se fokusirali na dijagrame toka (flowchart), koji pomažu učenicima da vizualno prikažu svoje glavne i suprotne argumente te osmisle odgovore na moguće prigovore.

Raspravljali smo o tome kako se ovi alati mogu prilagoditi različitim školskim predmetima i uzrastima učenika, uz naglasak na suradnju i razvoj kritičkog mišljenja.

Aktivnost je bila vrlo korisna i poticajna jer smo dobili konkretne ideje koje možemo primijeniti u svakodnevnom radu s učenicima.

Slučajnim odabirom našla sam se u timu koji je zastupao stajalište protiv obaveznih uniformi. Kao tim dogovorili smo podjelu uloga: uvod, tri argumenta, zaključak i tri odgovora na prigovore.

Moj zadatak bio je iznijeti završni zaključak, koji je trebao biti uvjerljiv i snažan te sažeti sve naše glavne argumente.

Rasprava je bila vrlo dinamična i poticajna, a obje su strane pokazale visoku razinu pripreme, suradnje i argumentiranja.

Voditeljica je na kraju istaknula kako nikada do sada nije imala kvalitetniju debatu, što nam je svima bilo posebno priznanje i motivacija za nastavak tečaja.

Ova elegantna palača potječe iz 16. stoljeća i pripadala je plemićkoj obitelji Messina. Smještena je u samom srcu Valletta, a poznata je po visokim stropovima, ukrašenim vratima i klasičnoj arhitekturi koja odiše poviješću i kulturom Malte.

Zaista imamo sreće biti u ovako predivnom prostoru, koji svojom bogatom poviješću i jedinstvenom atmosferom daje poseban šarm cijelom iskustvu tečaja.

Govoreći o temama za raspravu, isprobali smo i nekoliko mrežnih stranica koje automatski predlažu pitanja i ideje za debate.

Zatim smo upoznali nekoliko zabavnih aktivnosti koje potiču argumentiranje i kritičko mišljenje, poput „Četiri kuta”, gdje sudionici zauzimaju stav o određenoj tvrdnji, te „Đavoljeg odvjetnika”, u kojoj jedan sudionik brani suprotno mišljenje kako bi potaknuo raspravu.

Posebno zanimljiva bila je aktivnost „Lažno suđenje”, u kojoj sudionici preuzimaju uloge sudaca, porote, odvjetnika i svjedoka te raspravljaju o određenom slučaju ili povijesnom događaju.

Kroz ovu aktivnost razvijaju se kritičko razmišljanje, logičko zaključivanje i suradnja među sudionicima.

Nakon toga dobili smo zadatak da na primjeru vlastitog predmeta osmislimo vlastite kriterije vrednovanja koji bi se mogli primijeniti u nastavi.

Na prvi pogled zadatak se činio jednostavan, no ubrzo smo shvatili da je osmišljavanje jasnih i mjerljivih kriterija puno zahtjevnije nego što izgleda, jer traži promišljanje o ciljevima, ishodima učenja i načinu procjene različitih vještina učenika.

Vježba je bila vrlo korisna jer nas je potaknula na razmišljanje o objektivnom i pravednom vrednovanju komunikacijskih i argumentacijskih vještina te o tome kako učenicima dati jasne i poticajne povratne informacije.

Tijekom vožnje uživala sam u prizorima tirkiznog mora, visokih stijena i brojnih špilja i uvala, poput Santa Marija Cave i Crystal Lagoon.

Na otoku sam provela ugodno vrijeme uz kupanje u poznatoj Blue Lagoon, šetnju i razgledavanje okolnih litica.

Bilo je to opušteno predivno popodne, idealno za odmor i uživanje u prirodnim ljepotama Malte.

Podijelili smo se nasumično u dvije grupe, a ovog puta imali smo priliku odabrati temu i stil debate. Naša grupa izabrala je temu „Je li bolje živjeti u gradu ili na selu?“ te metodu “četiri kuta”.

Jedan je sudionik preuzeo ulogu moderatora, dok su ostali izabrali kut koji je najbolje odgovarao njihovim stajalištima. Ja sam bila u kutu koji čvrsto vjeruje da je život u gradu bolji od života na selu.

Tijekom rasprave svatko je iznosio svoje argumente, a kako su se mišljenja i stavovi mijenjali pod utjecajem tuđih argumenata, sudionici su se pomicali u druge kutove. Aktivnost je bila dinamična, poticajna i vrlo zanimljiva, a kroz nju smo svi dodatno razvijali vještine javnog nastupa, argumentiranja i kritičkog razmišljanja.

Na kraju smo vrednovali tečaj i rad naše predavačice, a potom ponosno preuzeli zaslužene diplome kao potvrdu stečenih znanja i uspješno završenog Erasmus tečaja.