<?xml version="1.0"?>
<rss version="2.0">
   <channel>
      <title>Regulacija stalnog sustava tjelesnih tekućina kralježnjaka by Kristina Rajlić</title>
      <link>https://padlet.com/kristina_rajlic/dr7wsdpi76lexwo4</link>
      <description>Made with a taste for adventure</description>
      <language>en-us</language>
      <pubDate>2021-09-22 08:18:46 UTC</pubDate>
      <lastBuildDate>2025-10-25 07:21:12 UTC</lastBuildDate>
      <webMaster>hello@padlet.com</webMaster>
      <image>
         <url>https://padlet.net/icons/png/1f601.png</url>
      </image>
      <item>
         <title>PTICE I GMAZOVI</title>
         <author>xxcroatiagamesxx00</author>
         <link>https://padlet.com/kristina_rajlic/dr7wsdpi76lexwo4/wish/1759400457</link>
         <description><![CDATA[<div>Izlučivanje štetnih tvari iz tijela kod&nbsp;ptica&nbsp;slično je kao i kod kopnenih&nbsp;gmazova: guštera i zmija. U bubrezima se krv filtrira te se izlučuje mokraćna kiselina zajedno s malo vode, za razliku od mokraće kod sisavaca. To je bitno za organizme kao što su neki gušteri i zmije koji žive u okolišu u kojemu je teško dostupna pitka voda.<br><br>Nastala mokraćna kiselina mokraćovodom dolazi do otvora –&nbsp;nečisnice&nbsp;otkud se izbacuje iz tijela ptica i gmazova. Kroz nečisnicu se osim mokraćne kiseline izbacuju i izmet i spolne stanice. Ptice nemaju mokraćni mjehur, što je jedna od prilagodbi na sposobnost leta.</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/536705952/f97bb3939ec8bd0d2c19c3a05a384926/reptile_pet_animal_reptiles_preview.jpg" />
         <pubDate>2021-09-22 08:25:51 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/kristina_rajlic/dr7wsdpi76lexwo4/wish/1759400457</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Regulacija stalnoga sastava tjelesnih tekućina kod slatkovodnih riba</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/kristina_rajlic/dr7wsdpi76lexwo4/wish/1759402268</link>
         <description><![CDATA[<div>Ribe koje žive u slatkim vodama (npr. pastrva, šaran) <mark>osmozom</mark> primaju vodu u organizam jer je koncentracija otopljenih soli u njihovu organizmu veća od one u okolišu.<br>Procesom osmoze izjednačavaju se koncentracije otopljenih soli u okolišu i unutar tijela ribe.<br>Slatkovodne ribe vodu najvećim dijelom primaju preko <mark>površine</mark> svoga <mark>tijela</mark> i <mark>škrgama</mark>.<br>lako žive u vodenome okružju, piju malo vode, a sol mogu primati putem hrane. <br>Višak soli iz tijela u okolinu izlučuju preko škrga, površine tijela i putem <mark>razrijeđene mokraće.</mark><br>Zbog neprestanoga primanja vode slatkovodne ribe moraju i izbacivati višak vode u obliku razrijeđene mokraće kako bi održale približno <em>stalan sastav tjelesnih tekućina.<br><br></em><strong><em>1</em></strong><em>. </em><strong><em>Na koji način slatkovodne ribe primaju vodu u organizam?<br>2. Kako izlučuju višak soli iz tijela?<br>3. Kako izlučuju višak vode iz tijela?</em></strong></div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/357472830/30674b026a04fa9c0c13fd859728c2ff/padlet_image_picker_file_c4f54188_d70c_4f73_bc39_e9fd5dac7c32.jpg" />
         <pubDate>2021-09-22 08:26:48 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/kristina_rajlic/dr7wsdpi76lexwo4/wish/1759402268</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Vodozemnci</title>
         <author>enanuber16</author>
         <link>https://padlet.com/kristina_rajlic/dr7wsdpi76lexwo4/wish/1759416760</link>
         <description><![CDATA[<div>- Vodozemnci su organizmi koji žive i na kopnu i u vodi te su se morali prilagoditi promjenjivim uvjetima okoliša.<br>- Uvodenome ili vlažnome okružiju primaju vodu u organizam kroz kožu, a njihovi bubrezi izlučuju razrijeđenu mokraću.<br>- Dok borave na kopnu, prijeti im opasnost od isušivanja te se koriste vodom iz razrijeđene mokraće u mokraćnom mjehuru.<br><br></div><div><br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="http://www.bhhuatra.com/img/vodozemci/S.%20salamandra-min.jpg" />
         <pubDate>2021-09-22 08:34:22 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/kristina_rajlic/dr7wsdpi76lexwo4/wish/1759416760</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Morske ribe</title>
         <author>frankajuvancic</author>
         <link>https://padlet.com/kristina_rajlic/dr7wsdpi76lexwo4/wish/1759419244</link>
         <description><![CDATA[<ul><li>stalno gube vodu jer je koncentracija soli u njihovu tijelu manja od koncentracije u okolišu</li><li>većina morskih riba poput tuna ili skuša gubi vodu ozmozom preko površine svoga tijela</li><li>kako bi nadoknadile vodu, moraju je stalno gutati, na taj način u organizam unose i veliku količinu soli</li><li>suvišak soli koji tako unose iz organizma odstranjuju preko škrga i koncentriranom mokraćom, a bubrezima ujedno filtriraju i otpadne tvari</li><li>ribe kao što su morski pas ili raža zbog sastava svojih tjelesnih tekućina ne gube vodu iz tijela, njihova krv sadrži veću količinu uree i soli za razliku od drugih riba što im osigurava osmotsku ravnotežu s morskim okolišem</li><li>suvišak soli izlučuju preko probavnog sustava</li><li>njihova je mokraća po sustavu sličnija onoj od sisavca</li></ul><div><br><br><strong><em>1. Zašto morske ribe stalno gube vodu?<br>2. Kojim procesom tuna i skuša gube vodu?<br>3. Kako ribe izbacuju višak soli iz organizma?<br>4. Zašto morski pas i raža ne gube vodu iz tijela?<br></em></strong><br></div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1058138167/e3547da3951a9fbe0a95cc4c723493d7/1.jpg" />
         <pubDate>2021-09-22 08:35:39 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/kristina_rajlic/dr7wsdpi76lexwo4/wish/1759419244</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Regulacija stalnog sustava tjelesnih tekućina u sisavcima</title>
         <author>tiakozic2</author>
         <link>https://padlet.com/kristina_rajlic/dr7wsdpi76lexwo4/wish/1759420270</link>
         <description><![CDATA[<ul><li>&nbsp;građa čovjekova mokraćnog sustava vrlo je slična građi mokrćnog sustava kod drugih sisavaca</li><li>parni bubrezi uklanjaju štetne tvari iz krvi sisavaca&nbsp;</li><li>nastala mokraća mokraćovodom dolazi do mokraćnoga mjehura te kroz mokraćnu cijev izlazi iz tijela&nbsp;</li><li>količina soli u mokraći varira ovisno o potrebama organizma za vodom&nbsp;</li></ul><div><strong>Pitanja:&nbsp;<br>1.Jel se građa mokraćnog sustava čovjeka i drugih sisavaca značajno razlikuje?<br>2.Koji organ uklanja štetne tvari iz krvi sisavaca?<br>3.Pokaži na slici kojim putem mokraća dolazi do mokraćnog otvora.<br></strong><br></div><div><br></div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1362524431/0c9242ba80ecb4d7edb746091b98e38e/1580720264_GettyImages_95645124.jpg" />
         <pubDate>2021-09-22 08:36:14 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/kristina_rajlic/dr7wsdpi76lexwo4/wish/1759420270</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Biologija</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/kristina_rajlic/dr7wsdpi76lexwo4/wish/3649941911</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2025-10-25 07:21:11 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/kristina_rajlic/dr7wsdpi76lexwo4/wish/3649941911</guid>
      </item>
   </channel>
</rss>
