- "Nebeski Jeruzalem" prikaz nebeske hijerarhije​

Od slikarskih tehnika uglavnom koriste fresko slikarstvo, pa su slike vezane za svodove ili zidove crkve.

Raspored elemenata na slici zovemo kompozicija i u romaničkom slikarstvu je to  "zakon kadra" – 

ZAKON KADRA granice su slike zadane o blikom prostora na kojem će slika 

stajati pa slikar mora prilagoditi likove tom prostoru

HORROR VACUII

Privid prostora prikazuju vertikalnom perspektivom, a odnos među likovima ikonografskom perspektivom ​

Skromna ljestvica boja 

Prikazani oblici su plošni, omeđeni obrisnom linijom unutar kojih se ispunja bojom.​

1. prikazana  figurativno, a motiv je prikazan naturalistički ( što se vidi po bogatstvu detalja, naročito biljnog svijeta). Detalji dominiraju nad cjelinom i povećava se broj prikazanih likova .

2. uglavnom religijske (Bogorodica i Krist), rjeđe se javljaju prikazi iz svakodnevnog života, najčešće plemičkog.  Ponekad je  Marija prikazana kao plemkinja.​

Javljaju se prenosive slike, česta tehnika tempera na dasci. 

U gotici imamo veliko bogatstvo boja, često se koristi zlatna kao znak božanstva.​

Linija opisuje oblike, a privid volumena postignut je svjetlom/sjenom i tonskom modelacijom.   ​

Prostora se dočarava obrnutom perspektivom. ​

Vidljiva je  veća individualnost likova.​

U gotici raste broj osoba na prikazima, a narativnost – pripovjedački način prikazivanja je također karakterističan

Tema djela je poklonstvo kraljeva. Prikazana je sveta obitelj i tri kralja te se s gornjeg lijevog kuta slike u obliku valovite crte prikazuje put Sveta Tri kralja prema Betlehemu gjde su se na kraju poklonili Kristu. (narativna scena)

Boje su tople, prevladava zlatna. Kompozicija je narativna, a likovi su detaljno i individualno naslikani. Autor je pomno i detaljno prikazao sve motive, npr. odjeća likova. Ovdje se isto može primjetiti i naslijeđe romanike - horror vacuii. Također, slika je nastala na prijelazu stoljeća.

NARATIVNOST - pripovjedački način prikazivanja,

 velik broj likova, neki prikazani više puta

SIMULTANA SCENA - kada se neki likovi prikazuju više puta na istom djelu (npr. koliko puta vidiš Tri kralja na slici lijevo.)

•Tema djela - prikazana  figurativno, a motiv je prikazan idealizirano - uljepšano,  savršenije  nego što jest.

•Teme djela - često religijske (iz BiblijE ili Novog zavijeta), nekad mitološke, česti su plemićki portreti.   

• Freska je česta slikarska tehnika.  Javljaju se i prenosive slike, slikane npr.  temperom na dasci. 

     Krajem 15.st. javljaju se na sjeveru Europe  uljene boje. 

•Proporcije likova su skladne, odgovaraju ljudskom tijelu. Lica prikazuju suzdržane emocije (eventualno smješak.)

•Kompozicija elemenata na renesansnoj slici je  pregledna, statična  i simetrična. Prikazani likovi svojim tijelima tvore oblik koji može podsjetiti na oblik piramide. Piramidalnom kompozicijom postiže se ravnoteža. 

•Privid volumena postiže se tonskom modelacijom i chiaroscurom. Sfumato (prikaz djeluje zamagljeno) – karakteristika je  Da Vincijeva slikarstva, postiže fine prijelaze i izbjegava oštre rubove oblika na djelu.​

•Osvjetljenje je ravnomjerno, iz nepoznatog izvora.​

•Privid prostora umjetnici postižu geometrijskom perspektivom, a u dubini slike se često vidi i zračna perspektiva

Tema ovoga djela su zaruke tj. vjenčanje Bogorodice. Prikaz je figurativan, a motivi i likovi prikazani su idealizirano.

IDEALIZACIJA -

Proporcije likova su skladne - napravljene prema da Vincijevom Vitruvijevom čovjeku, a lica likova prikazana su suzdržana.

Sama kompozicija je simetrična i statična. Napravljena je prema principima GEOMETRIJSKE PERSPEKTIVE. Sama perspektivna mreža može se iscrtati na popločenom podu iza skupine likova, a očište se nalazi točno u središnjim vratima građevine u pozadini.

• Tema djela - prikazana figurativno, a motiv je prikazan naturalistički - ​težnja za prikazom najsitnijih detalja,ponekad pretjerano i dovedeno do groteske. Ponekad su prikazani i ružni detalji. Mnogo likova.

• Teme djela različite : religijske (iz Biblij ili Novog zavijeta) koje su prikazane kao scena iz svakodnevnog života(jedina oznaka svetosti aureolo), mitološke (prikazi iz raznih mitova), portreti,a na sjeveru Europe

(Nizozemska, sj. Njemačka). Nove teme postaju: svakodnevne scene, pejzaži, mrtve prirode, životinje, interijeri .

• Najčeće su prenosive slike, a najčešća slikarska tehnika su uljene boje kojima se slika na platnu ili dasci.

• Možemo naći i freske kojim se oslikavaju stropovi I svodovi u crkvama i palačama.

•Proporcije likova su skladne, odgovaraju ljudskom tijelu.​Na licima su prikazane snažne emocije.

•Kompozicija elemenata na baroknim slikama su dinamične (likovi izgledaju kao da su u pokretu)i otvorene (rubovi slike ponekad presijecaju likove uz rub).Ljudski likovi i predmeti na prikazu često su prikazani dijagonalno preko slike.

•Privid volumena postiže se tonskom modelacijom i chiaroscurom -kontrastom svjetla i sjene koji prikazuje j

Jaka plastičnost likova) .U baroku vidimo jaki kontrast svjetla i sjene koji zovemo tenebrozo.

•Osvjetljenje je usmjereno i izdvaja likove iz okoline i tamne pozadine.

•Privid prostora kada prikazuju interijer -geometrijska perspektiva.

•U baroku je popularna zračna perspektiva kod prikaza otvorenog prostora.

Ovo je figurativni prikaz, a likovi su prikazani naturalistički, tj. svi detalji su prikazani kao što ih se može vidjeti i u stvarnosti. Na samome prikazu je puno likova, a tema je religijska (poziv sv. Mateja). Proporcije likova su skladne, naturalističke, a na licima mogu se primijetiti emocije. Privid volumena na ovome primjeru postiže se tehnikom CHIAROSCURA - kontrastom svjetla i sjene prikazuju se glavni likovi na samome djelu čiji je najbolji predstavnik upravo Caravaggio. Na ovome primjeru svjetlost ide od Krista u smjeru sv. Mateja koji je glavni lik ovoga djela.

• Teme koje djela uglavnom su: pejzaži, vedute, svakodnevne scene (genre - žanr), rijetko u

zatvorenom prostoru. Osnovna karakteristika impresionističkog slikarstva su prikaz sunčeva svjetla na

predmetima zbog toga uglavnom slikaju na otvorenom (plein - aire - (plenerizam)

• Slikaju se uglavnom prenosive I samostalne slike. Omiljena slikarska tehnika je ulje na platnu

(1864. izumjljena uljena boja u tubi)

• Slikaju mrljama, brzim vidljivim potezima. Slikanje mrljama razara čvrste oblike predmeta, nema čvrste

konture likova. Umjetnicima nije bilo bitno prikazati volumen predmeta.

• Koriste isključivo čiste boje (bez dodavanja bijele i crne, sive), često koriste komplementarne kontraste

boja, crnu skoro uopće ne koriste​.

• Obično su to slike na otvorenom, plenerizam (plain air) zbog svjetla, pa privid unutarnjeg prostora nije

bitan

• bilježe trenutne dojmove igre svjetlosti i boje na predmetima ili likovima u prirodi​, naročito na vodi

• kompozicija: neobični kutevi gledanja, otvorena, prostorna​ (nije u zatvorenom prostoru)

nepravilni prirodni oblici zamijenjeni su pravilnim geometrijskim oblicima.

• Teme su uglavnom portreti, ljudska figure, pejzaži, mrtve prirode,

• Slikaju se uglavnom prenosive i samostalne. Najčešća slikarska tehnika je ulje na platnu, ali umjetnici rade i

kolaže i asamblaže (3D kolaži od različitih svakodnevnih uporabnih predmeta),

• Izražene su konture geometrijskih likova od kojih su sastavljeni likovi. ​Umjetnicima nije bitno

prikazati volumen predmeta.

• Paleta boja je siromašna. Boja je sekundarna jer umjetnici žele da dominira oblik.

• Kompozicija su obično plošne i zatvorene neobični kutevi gledanja, otvorena,

prostorna​ (nije u zatvorenom prostoru)​

• Privid prostora ostvaren je pomoću poliperspektiva – analitičko promatranje oblika sa svih strana iz

više gledišta.

1 Die Brucke (Most) u Dresdenu –1905.

- figurativne forme,

često motivisa socijalnom tematikom

- intenzivne boje, koje nemaju uporište u prirodi,

deformirane ljudske figure

2 Der Blaue Rieter u Munchenu oko 1910.

- motivi su apstraktini ili geometrizirani,

- glavni predstavnik Vasilij Kandinski

- jedan od smjerova apstraktnoga slikarstva

u kojem prevladavaju geometrijski elementi.

- Glavni predstavnik i teoretičar smjera je

Piet Mondrian i grupa De Stijl

- značajno su utjecali na arhitekturu,

osobito Bauhausa.

Slikari na platnu ostavljaju

trag svojih trenutnih

unutarnjih stanja i

osjećaja, nekontroliranim

gestama i kretanjima.

informel)

„ bez oblika” – umjetnik prekida

sa slikanjem i slikom samom

nove tehnike – neslikarski

materijali

- umjetnici odustaju i od oblika

slike i djela postaju

trodimenzionalni objekt.