• U tvorbi riječi sudjeluju:

tvorbena veza

OSNOVNA RIJEČ =======> TVORENICA

predmetak ili prefiks + tvorbena osnova ==> neaktivan

• Prijedlozi: u, o, na, do, po, pod, iz, nad, među...

• Niječne čestice => ne, ni

• superlativno naj-

• prefiks stranoga podrijetla: a-, anti-, kontra-, hiper- ...

• Prefiksalnom tvorbom nastaju:

  ==> imenice (podzemlje)

  ==> pridjevi (nesretan)

  ==> glagoli (osloboditi)

  ==> prilozi (nepravedno)

tvorbena osnova + tvorbeni nastavak ili sufiks ==> sretan

• Tvorbeni nastavak ili sufiks dodaje se iza tvorbene osnove

  
  

• Sufiksalnom tvorbom nastaju:

  ==> imenice (ljepota)

  ==> pridjevi (sretna)

  ==> glagoli (plesati)

  ==> prilozi (lako)

predmetak ili prefiks + tvorbena osnova + nastavak ili sukfiks ==> neprijateljstvo

• Proces stvaranja novih riječi dodavanjem prefiksa (dio ispred korijena) i sufiksa (dio iza korijena) na osnovnu riječ

  
  

• Prefiksalno - sufiksalnom tvorbom nastaju:

  ==> imenice (nečistoća)

  ==> pridjevi (nevidljiv)

  ==> glagoli (odgovorati)

  ==> prilozi (neprimjetno)

  
  

  
  

tvorbena osnova + spojnik + tvorbena osnova ==> vidokrug

• Proces kombiniranja dviju ili više riječi kako bi se stvorila nova riječ s kombiniranim značenjem

  
  

• Slaganjem nastaju:

  ==> imenice (ribolovac)

  ==> pridjevi (vodoravan)

  ==> glagoli (bogohuliti)

  
  

  
  

tvorbena osnova + spojnik + tvorbena osnova + sufiks ==> mrzovoljan

• Tvorba riječi u kojoj tvorenica nastaje slaganjem i istodobnim dodavanjem sufiksa

  
  

• Složeno - sufiksalnom tvorbom nastaju:

  ==> imenice (dugoprugaš)

  ==> pridjevi (punoljetan)

  ==> prilozi (četveronoške)

  
  

osnovna riječ + osnovna riječ ==> sraslica(prekoputa)

• ista kao osnovne riječi, jedan naglasak, utvrđeni redoslijed

  
  

• Srastanjem nastaju:

  ==> imenice (blagdan)

  ==> pridjevi (takozvani)

  ==> glagoli (dangubiti)

  ==> prilozi (uoči)

riječ ostaje ista, mijenja samo vrstu riječi ==> mlada(imenica), mlada(pridjev)

• Preobrazbom mogu nastati imenice - poimeničavanje, pridjevi - popridjevljenje i neke druge vrste riječi

  
  

• Preobrazbom nastaju:

  ==> imenice, mlada(pridjevi) > mlada(imenica), njemačka(pridjev) > Njemačka(imenica)

  ==> pridjevi, slijedeći(glagolski prilog sadašnji) > sljedeći(pridjev), npr. sljedeći put

  
  

• Najčešći sufiksi i imenice tvoreni tim sufiksima:

  ==>Etnici

  Sufiksi: -ac, -anac, -(j)anin, -čanin

  Etnici su nazivi stanovnika ili stanovnica nekog mjesta, kraja, zemlje, države ili kontinenta.

  Pr. ==> Finac, Dubrovčanin

  ==>Vršitelj radnje

  Sufiksi: -(a)c, -ač, -ar, -ič, -lac, -telj

  Vršitelj radnje je osoba koja vrši određenu radnju, koja ju pokreće ili od kojega radnja potječe.

  Pr. ==> trgovac, slikar

  ==> Nositelj osobine

  Sufiksi: -(a)c, -ak, -jak, -ik

  Riječ koja opisuje tko ili što ima određenu osobinu.

  Pr. ==> dječak, vojnik

  ==> Mjesne imenice

  Sufiksi: -ana, -ara, -arna, -onica, -ija, -ik, -ište, -lište, -ština

  Označuju zatvoreno ili otvoreno mjesto gdje se nešto radi, zbiva, raste.

  Pr. ==> kuglana, tiskara

  ==> Mislene ili apstraktne imenice

  Sufiksi: -ost, -oća, -ota, -ina, -stvo

  Označuju nestvarne, neopipljive, zamišljene pojmove. To su imenice koje označuju osobine, svojstva.

  Pr. ==> vedrina, bratstvo

  ==> Imenice za stvari

  Sufiksi: -ač, -ača, -aljka, -ak/-jak, -ina

  Njima pripadaju imenice koje označuju oruđe, mjesto, meso itd.

  Pr. ==> odvijač, piletina

  ==> Umanjenice

  Sufiksi: -ić, -čić, -čica, -ica, -ance, -ce, -ence, -ešce

  To su imenice koje označuju nešto maleno, manje od prosječne veličine.

  Pr. ==> cvijetić, zvonce

  ==> Uvećanice

  Sufiksi: -ina, -čina, -etina, -urina, -erina, -eskara, -urda, -uština

  To su imenice koje označuju nešto veliko, veće nego od prosječne veličine.

  Pr. ==> psetina, ptičurda

  ==> Zbirne imenice

  Sufiksi: -ad, -je, -stvo

  To je naziv za skup istovrsnih bića ili predmeta koji se uzimaju kao cjelina.

  Pr. ==> telad, lišće

  ==> Glagolske imenice

  Sufiksi: -nje, -enje, -jenje, -će, -a, -aj, -(a)k, -ba/-id,

  -ež, -nja

  Označuju poimeničnu radnju, stanje, zbivanje.

  Pr. ==> plesanje, zamolba

==> Tvorba opisnih pridjeva

Dijeli se na tvrobu pridjeva s općim pridjevnim značenjem i na tvorbu pridjeva s posebnim pridjevnim značenjem.

Sufiksi: -(a)n, -an, -en, -ljiv, -ast, -av, -it, -at, -(a)k

Pr. ==> razuman, pitak

==>Tvorba odnosnih pridjeva

Označuju neki odnos prema riječi u pridjevnoj osnovi.

Sufiksi: -ov, -ev, -in, -ski, -ni, -ji, -nji, -ači

Pr. ==> bratov, ženski

• Sufiksalnom tvorbom glagoli se tvore od imenica, od pridjeva, od uslika te od glagola

==> Tvorba od imenica

Sufiksi: -ati, -iti, -ovati/-evati, -irati

Pr. ==> analizirati, ribariti

==> Tvorba od pridjeva

Sufiksi: -ati, -iti, -jeti, -ovati

Pr. ==> ravnati, crveniti

==> Tvorba od usklika

Sufiksi: -ati, -čati, -kati

Pr. ==> kucati, mukati

==> Tvorba od glagola

Sufiksi: -nuti, -(j)ivati, -(j)avati

Pr. ==> kapnuti, odlučivati

• U sufiksalnoj tvorbi priloga najčešći su sufiksi: -ice, -ke, -ki

  Pr. ==> primjerice, žmirećke/ki , neprestance

• prijedlozi: nad, pod, pred, među

• niječna čestica ne

• prefiksi: -su, -nuz, -pra

• prefiksi stranog podrijetla: anit-, dis-, hiper-, super-, ultra-, vice-

  Pr. ==> podnaslov, neistina, prabaka, ultrazvuk

Odnosni pridjevi

• Prefiksi su: anti-, kontra-, ne-, pred-, pro-, protu-

  Pr. ==> antiustavni, neorganski

Opisni pridjevi

• Prefiksi: a-, anti-, i-, ne-

  na-, o-, po-, pri-, pro-, su-, a-

  Pr. ==> asocijalan, nagluh

Glagoli koji se tvore prefiksalnom tvorbom zovu se prefigirani glagoli.

• Prefiksi: de-, dis-, do-, iz-, na-, nad-, o-, ob-, od-, po-, pod-, pre-

  Pr. ==> iznijeti, odvesti

• Prefiksi: do-, naj-, ne-, ni-, od-, po-, pre-, prek-/preko-

  Pr. ==> dokle, nigdje

• Biram knjigu i riječ 3

• Wikipedia