Ukoliko objavljujemo sadržaj na internetu, bio on samo tekstualni status, fotografija ili video, moramo znati kako postoji mogućnost da se nekome naš sadržaj neće svidjeti. Također moramo paziti može li naša objava neku osobu ili grupu ljudi uvrijediti te nikako ne smijemo koristiti govor mržnje u svojim objavama.

Na internetu također postoje takozvani „trollovi“ koji namjerno pišu ružne komentare želeći provocirati ili naljutiti osobu koja je taj sadržaj napravila. Ukoliko se želiš dodatno informirati što napraviti uvijek možeš besplatno i anonimno nazvati 0800 606 606 ili se obratiti starijoj osobi od povjerenja.

Ukoliko se nađete u situaciji u kojoj vam je potrebna pomoć stručnjaka iz Centra za sigurniji Internet, oni vam stoje na raspolaganju na: 

 

Svakodnevno skrbimo o djeci koja se nalaze u nepovoljnim životnim uvjetima i nastojimo podići kvalitetu njihova života.

Trend se sastoji od toga da roditelj postavi filter na navedenoj društvenoj mreži, napusti sobu u kojoj se nalazi s djecom te za sobom zaključa vrata dok se u tom trenutku pojavi sablasna figura kojega se djeca obično preplaše. Kada dijete pokuša pobjeći i doći do roditelja, vrata su zaključana.

Napominjemo svim roditeljima i osobama koje su u kontaktu s djecom i mladima – ovakvo korištenje filtera može imati negativan utjecaj na djecu.
Karlo Jozić

  

 

Među rješenjima nam ponude brojeve koje možemo zvati ako nam je potrebna pomoć te nam ponude razna rješenja za naše probleme. 

Te ima dio za e-nasilje gdje nam objašnjavaju što je e-nasilje I kako to podnositi. 

Besplatni telefon za savjetovanje

U postavkama ove društvene mreže, kada otvorimo aplikaciju možeš odabrati svoj profil (profilna slika u donjem desnom uglu), zatim u gornjem desnom uglu odabrati ikonu koja ima tri točkice,
a zatim u padajućem izborniku pronaći opciju „Privatan profil“ te je uključiti. I dalje budi oprezan i razmisli koji sadržaj dijeliš s drugima.

Ukoliko imaš dodatnih pitanja uvijek možeš besplatno i anonimno nazvati 0800 606 606.

Like plis !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

Ono što kultura otkazivanja nosi je negodovanje javnosti vezano uz javne istupe poznatih osoba ili influencera koji su povezani uz govore ili radnje koje javnost procjeni kao uvredljive ili neprimjerene. Razlozi za otkazivanje uključuju i nasilna ponašanja, seksualno zlostavljanje i uznemiravanje, mizoginiju, rasizam i više-manje svaki oblik diskriminatornog ponašanja.

Na ovaj način javnost, uglavnom predvođena mladima odabire koga žele u javnom prostoru i kome će pridodati na važnosti. Otkazivanje uključuje prestanak posjećivanja određenih korisničkih računa na društvenim mrežama, prestanak kupovine pojedinog proizvoda ili usluge te bojkotiranje novih glazbenih albuma ili filmova, prekide suradnji i slično – ukoliko su se pokazali kontroverznima.

like pls

Ukoliko objavljujemo sadržaj na internetu, bio on samo tekstualni status, fotografija ili video, moramo znati kako postoji mogućnost da se nekome naš sadržaj neće svidjeti. Također moramo paziti može li naša objava neku osobu ili grupu ljudi uvrijediti te nikako ne smijemo koristiti govor mržnje u svojim objavama.

Na internetu također postoje takozvani „trollovi“ koji namjerno pišu ružne komentare želeći provocirati ili naljutiti osobu koja je taj sadržaj napravila. Ukoliko se želiš dodatno informirati što napraviti uvijek možeš besplatno i anonimno nazvati 0800 606 606 ili se obratiti starijoj osobi od povjerenja.

Ono što korisnike potiče na korištenje aplikacije je to da ne možete vidjeti tuđe fotografiju ako niste objavili svoju za taj dan.

Prema BeRealovim Uvjetima korištenja, aplikacija je namijenjena starijima od 13 godina. U nekim zemljama, traži se dopuštenje roditelja i za mlade do 16 godina. Razlog tome su: rijetke/blage teme za odrasle/sugestivne teme, rijedak/blagi seksualni sadržaj i golotinja, rijetke/blage vulgarnosti ili grubi humor, rijetka/blaga upotreba ili spominjanje alkohola, duhana ili droga.

Objavljivanje tvojih fotografija bez dopuštenja nije dozvoljeno. Osim što možeš zamoliti tu osobu da ukloni fotografije ili video uradke, svakako se možeš obratiti Centru za sigurniji Internet na besplatnu i anonimnu telefonsku liniju 0800 606 606, putem emaila info@csi.hr ili na Facebook stranici centra na https://www.facebook.com/csihrv/ kako bi ti mogli pomoći.

Sadržaj, ako si ga pronašao/la, uvijek možeš prijaviti administratoru te stranice ili društvenoj mreži kako bi ga uklonili.

Međuvršnjačko nasilje putem interneta uključuje poticanje grupne mržnje, napade na privatnost, uznemiravanje, uhođenje, vrijeđanje, nesavjestan pristup štetnim sadržajima te širenje nasilnih i uvredljivih komentara. Može uključivati slanje okrutnih, zlobnih, katkad i prijetećih poruka, kao i kreiranje internetskih stranica koje sadrže priče, crteže, slike i šale na račun vršnjaka.

Sve veći broj djece i mladih je izloženo vršnjačkom nasilju preko interneta, no zabrinjava činjenica da i dalje ono nije prepoznato kao ozbiljan problem u društvu. Jedan od razloga zbog kojih ovaj trend nije zabrinjavajuć leži u činjenici da se on događa u virtualnom svijetu te da nije prisutan u „stvarnom djetetovom okruženju“. Nažalost, ovaj problem je itekako prisutan u djetetovom životu i utječe na sva područja djetetovog funkcioniranja.

Prije razvoja modernih tehnologija vršnjačko nasilje se događalo na igralištima, u parkovima, na hodnicima škole i bilo ga je moguće puno lakše opaziti i na njega reagirati. Danas se sve događa u „virtualnom svijetu“, no to ne umanjuje ozbiljnost ovog problema. Dijete ili mlada osoba i dalje mogu biti izloženi različitim oblicima nasilja, i dalje u tome mogu sudjelovati i druga djeca koja možda neće preuzeti ulogu zlostavljača, ali neće ni spriječiti nasilje, ali ono što posebno zabrinjava je činjenica da dijete od ovog nasilja NE MOŽE POBJEĆI i ono nikad ne prestaje. Dijete svakodnevno „nosi svog zlostavljača u džepu“ zbog čega je vršnjačko nasilje putem interneta posebno zabrinjavajuće. Posljedice nasilja preko interneta katkad mogu biti i ozbiljnije od onih prouzročenih međuvršnjačkim nasiljem u stvarnim situacijama jer publika može biti puno veća, a zbog anonimnosti počinitelji mogu biti okrutniji i nasilniji nego što bi bilo u stvarnom svijetu.

Koji znakovi mogu ukazati na to da je dijete izloženo nasilju putem interneta?

Što djeca mogu napraviti?

ZAPAMTITE: Pravila koja poštujete u svakodnevnom životu vrijede i na internetu!

Što odrasli mogu napraviti?

 

____________________________________________________

 

 

Grooming je naziv za proces kojim najčešće počinje seksualno zlostavljanje djece, a u hrvatskom jeziku se prevodi kao „vrbovanje“ ili „mamljenje“ (Đapić i sur., 2021.; prema Škrtić, 2013; Mehmedi, 2019.). To je proces u kojem se potencijalni seksualni zlostavljač sprijateljuje s djetetom te zadobiva njegovo povjerenje kako bi ga pokušao uključiti u (seksualne) zlostavljačke aktivnosti. (Gillespie, 2004.). Suvremene tehnologije se, nažalost, često koriste u negativne svrhe te današnje virtualno okruženje daje novu dimenziju vrbovanju djece tako što omogućuje počiniteljima lakši pristup žrtvama dok im istovremeno omogućuje visoku razinu anonimnosti

Možete čitati o novim i opasnim trendovima na tik toku itd.

Na internetu također postoje takozvani „trollovi“ koji namjerno pišu ružne komentare želeći provocirati ili naljutiti osobu koja je taj sadržaj napravila. Ukoliko se želiš dodatno informirati što napraviti uvijek možeš besplatno i anonimno nazvati 0800 606 606 ili se obratiti starijoj osobi od povjerenja.

Trend se sastoji od toga da roditelj postavi filter na navedenoj društvenoj mreži, napusti sobu u kojoj se nalazi s djecom te za sobom zaključa vrata dok se u tom trenutku pojavi sablasna figura kojega se djeca obično preplaše. Kada dijete pokuša pobjeći i doći do roditelja, vrata su zaključana.

Napominjemo svim roditeljima i osobama koje su u kontaktu s djecom i mladima – ovakvo korištenje filtera može imati negativan utjecaj na djecu.

Sudjelovanje u navedenom trendu i korištenje ovoga filtera su iskustvo koje kod djeteta može izazvati veliku količinu straha te ostaviti trajne posljedice na mentalno zdravlje. Dijete će iskusiti strah koji se može manifestirati u raznim područjima (npr. noćne more, noćno mokrenje i slično), no najvažnijim smatramo to što dijete u slučaju takvog ponašanja roditelja dobiva poruku da ne prepoznajemo njegove strahove i nismo tu za njega, te ga zbog vlastite zabave izlažemo neprimjerenim sadržajima. U vremenu kada se puno priča o tome kako djeca često previše na ekranima i upuštaju se u elektroničko nasilje, pitamo se možemo li zaista očekivati njihovo primjereno ponašanje – ako im sami ne pružamo takav primjer?

Unatoč inicijativi, filter još uvijek nije uklonjen.

Grooming je naziv za proces kojim najčešće počinje seksualno zlostavljanje djece, a u hrvatskom jeziku se prevodi kao „vrbovanje“ ili „mamljenje“ (Đapić i sur., 2021.; prema Škrtić, 2013; Mehmedi, 2019.). To je proces u kojem se potencijalni seksualni zlostavljač sprijateljuje s djetetom te zadobiva njegovo povjerenje kako bi ga pokušao uključiti u (seksualne) zlostavljačke aktivnosti. (Gillespie, 2004.). Suvremene tehnologije se, nažalost, često koriste u negativne svrhe te današnje virtualno okruženje daje novu dimenziju vrbovanju djece tako što omogućuje počiniteljima lakši pristup žrtvama dok im istovremeno omogućuje visoku razinu anonimnosti (Vejmelka i Jurinić, 2020.)

Zlostavljači su vješti u pridobivanju onoga što žele te se najčešće sprijateljuju s djecom pretvarajući se da dijele jednake interese kao i oni te se koristeći lažne profile i fotografije na društvenim mrežama pretvaraju da su jednake dobi kao i dijete s kojim razgovaraju. Unatoč tome, neće svi „vrbovatelji“ skrivati svoju dob ili svoj spol. Neki od njih pretvarat će se da su osoba koja bi mogla zadiviti dijete ili na koje bi se dijete moglo ugledati, kao što su sportski treneri, slavne osobe ili influenceri. Drugi će jednostavno iskoristiti razliku u godinama kako bi uspostavili odnos učenik – mentor sa svojom žrtvom.

Savjeti vezano za ovu temu su:

 

Ono što kultura otkazivanja nosi je negodovanje javnosti vezano uz javne istupe poznatih osoba ili influencera koji su povezani uz govore ili radnje koje javnost procjeni kao uvredljive ili neprimjerene. Razlozi za otkazivanje uključuju i nasilna ponašanja, seksualno zlostavljanje i uznemiravanje, mizoginiju, rasizam i više-manje svaki oblik diskriminatornog ponašanja.

Na ovaj način javnost, uglavnom predvođena mladima odabire koga žele u javnom prostoru i kome će pridodati na važnosti. Otkazivanje uključuje prestanak posjećivanja određenih korisničkih računa na društvenim mrežama, prestanak kupovine pojedinog proizvoda ili usluge te bojkotiranje novih glazbenih albuma ili filmova, prekide suradnji i slično – ukoliko su se pokazali kontroverznima.

Što osoba mora napraviti da bi bila ‘’otkazana’’?

Jedan od najpopularnijih primjera otkazivanja i otkazane osobe je autorica serijala o Harryju Potteru, J.K. Rowling. Autoricu je online zajednica otkazala zbog otvorenog neslaganja s LGBTQ+ zajednicom te zbog izražavanja neprihvaćanja transrodnih osoba. Svoj stav o navedenim temama J.K. Rowling jasno je iskazala putem svog profila na Twitteru, no nakon 🤬 reakcija obožavatelja iste je objave nedugo nakon objavljivanja obrisala.

Iako se na meti generacije Z (za koju se smatra da predvodi javnost po pitanju otkazivanja) ponekad pronađu i pojedinci čiji su javni istupi izvađeni iz konteksta samo kako bi se nekoga uklonilo iz javnog prostora, takve su situacije poprilično rijetke.

Pritisak kulture otkazivanja koji mladi stavljaju na osobe u javnom prostoru može pozitivno utjecati na osobe koje imaju određenu popularnost i platformu te na stavove koji se javno iznose, no naravno predstavlja i rizik od socijalnog isključivanja pojedinaca ukoliko se sitaucije vade iz konteksta, a osobu se socijalno izolira. Participacija mladih i poduzimanje aktivnih mjera s ciljem utjecaja na to kakvi sadržaji nam se javljaju u medijskom prostoru je vuijek pohvala, no ne treba se zlorabiti.

     

Ono što kultura otkazivanja nosi je negodovanje javnosti vezano uz javne istupe poznatih osoba ili influencera koji su povezani uz govore ili radnje koje javnost procjeni kao uvredljive ili neprimjerene. Razlozi za otkazivanje uključuju i nasilna ponašanja, seksualno zlostavljanje i uznemiravanje, mizoginiju, rasizam i više-manje svaki oblik diskriminatornog ponašanja.

Na ovaj način javnost, uglavnom predvođena mladima odabire koga žele u javnom prostoru i kome će pridodati na važnosti. Otkazivanje uključuje prestanak posjećivanja određenih korisničkih računa na društvenim mrežama, prestanak kupovine pojedinog proizvoda ili usluge te bojkotiranje novih glazbenih albuma ili filmova, prekide suradnji i slično – ukoliko su se pokazali kontroverznima.