vodeći talijanski operni autor 19. stoljeća, koji je napisao 28 opera

rođen 1813. godine u Bussetu, malom mjestu pored Parme u sjevernoj Italiji

rano je pokazao glazbeni talent svirajući orgulje u lokalnoj crkvi

umro je 1901. godine u Milanu

kada je imao samo 8 godina Antonio Barezzi lokalni trgovac i mecena prepoznao je njegov veliki glazbeni talent, i omogućio mu glazbeno obrazovanje u Milanu

sa 19 godina neuspješno se pokušao upisati na Konzervatorij u Milanu, pa je

pohađao privatne sate kompozicije kod Vincenza Lavigne

njegovo stvaralaštvo može se podijeliti u tri faze

1. fazi (1839–53) nadovezuje se na tradiciju. Uz zbor kao nositelja

kolektivnih težnji, naglasak je pretežno na pojedincima (koji najčešće

formiraju ljubavni trokut), a važnu ulogu pritom imaju ansambli. Verdi je

poduzeo i korake prema realizmu, posebice u Traviati,  gdje je glavna

junakinja prostitutka

2. fazu (1853–71) obilježava odlučujući utjecaj francuske velike opere,

ponajviše u Sicilijanskim večernjama (1855) i Don Carlosu (1867., revidiran

1884), praizvedenima u Parizu na francuskom jeziku. Opere iz te faze

postale su opsežnije i raznolikije i u njima se miješaju žanrovska obilježja

3. faza je razdoblje (1871–1903) značajne suradnje s

libretistom posljednjih dviju opera, A. Boitom. Ona je uvelike utjecala na

moderniju dramaturgiju i snažniji kontinuitet glazbenoga zbivanja

u Otellu te na netipičan povratak tradiciji komične opere i ironično

poigravanje s tradicijom, tj. oblicima instrumentalne glazbe u Falstaffu

opera u četiri čina

glavne teme opere uključuju sukob između dužnosti i ljubavi, lojalnosti prema domovini i osobne sreće te tragediju proizašlu iz tih sukoba

„Aida" je jedna od Verdijevih najpoznatijih opera, premijerno izvedena 1871. godine u Kairu

radnja opere smještena je u drevni Egipat i prati ljubavnu priču između Aide, etiopske princeze koja je zarobljena kao robinja, i Radamesa, egipatskog vojnog zapovjednika. Njihova ljubav suočava se s mnogim preprekama, uključujući rat između njihovih naroda i ljubomoru Amneris, egipatske princeze koja također voli Radamesa

glazbeno, "Aida" kombinira intimne arije i duete s grandioznim zborskim scenama, odražavajući raskoš i monumentalnost starog Egipta

"Aida" ostaje jedno od Verdijevih najizvođenijih djela, cijenjeno zbog svoje emocionalne dubine, kompleksnih likova i impresivne orkestracije

zanimljivo je da je "Aida" naručena za otvaranje Sueskog kanala, ali zbog

kašnjenja u produkciji, premijera je održana tek dvije godine kasnije.

također, iako je opera smještena u Egipat, Verdi nikada nije posjetio tu zemlju. Njegova vizija Egipta temeljila se na istraživanjima i mašti, što je rezultiralo egzotičnom i

impresivnom scenografijom

Verdi je bio poznat po tome da je izbjegavao društveni život i rijetko davao intervjue, najradije je boravio na svom imanju gdje je vodio miran život daleko odopernog glamura

njegova želja da bude skroman najbolje se vidi na sprovodu –u oporuci je napisao da ne želi javne počasti, ali na kraju su mu Talijani priredili jednu od najvećih sahrana u povijesti

„Nabucco” je opera koja je postala simbol talijanskog Risorgimenta (pokreta za ujedinjenje Italije); u vrijeme premijere (1842.), Italija još nije bila ujedinjena, a narod je osjećao snažnu povezanost s Hebrejima iz opere, koji su u pjesmi „Vapensiero” oplakivali progonstvo iz domovine, iako Verdi nikada nije javno rekao da je namjerno pisao operu kao politički manifest, talijanski nacionalisti brzo su je usvojili kao svoju pjesmu slobode

Verdijeva Aida je opera kojom je 3.10.1885. godine premijerno otvoreno kazalište HNK Ivan pl. Zajc u Rijeci

Teatro Giussepe Verdi-kazalište u Trstu koje nosi njegovo ime

Festival Verdi(Parma, Italija)-održava se svake godine u njegovu čast, izvode se njegove opere

Asteroid 3975 Verdi- asteroid nazvan po njemu

njegov spomenik u Milanu ispred opere La Scala-jedan od najpoznatijih

postojalo je kazalište u Zadru Teatro Verdi osnovano 1865.godine

Casa di Riposo per Musicisti ili Casa Verdi- muzički dom za umirovljene operne pjevače i glazbenike u Milanu