<?xml version="1.0"?>
<rss version="2.0">
   <channel>
      <title>Kina by Maja Maček</title>
      <link>https://padlet.com/maja_macek1/9nm30e5i0mox</link>
      <description>Prirodna i društvena obilježja</description>
      <language>en-us</language>
      <pubDate>2018-03-21 16:25:26 UTC</pubDate>
      <lastBuildDate>2025-10-12 10:27:44 UTC</lastBuildDate>
      <webMaster>hello@padlet.com</webMaster>
      <image>
         <url></url>
      </image>
      <item>
         <title>Osnovna obilježja</title>
         <author>maja_macek1</author>
         <link>https://padlet.com/maja_macek1/9nm30e5i0mox/wish/244621015</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Kina</strong> je država u istočnoj Aziji Poznata kao najmnogoljudnija zemlja svijeta, po veličini površine je četvrta (4.) na svijetu i obuhvaća 9.596.960 km². Pruža se od Tihog na istoku do planinskog lanca Pamira na zapadu (oko 5000 km) i od rijeke Amura (kineski Heilong Jiang) na sjeveru do otoka Hainana na jugu (oko 4000 km).</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/275023015/459dfeda5d3f2437f9acc450e41cf129/kina_zastava.png" />
         <pubDate>2018-03-21 16:30:49 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/maja_macek1/9nm30e5i0mox/wish/244621015</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Geografski smještaj </title>
         <author>maja_macek1</author>
         <link>https://padlet.com/maja_macek1/9nm30e5i0mox/wish/244625271</link>
         <description><![CDATA[<div>Sjeverna i istočna polutka s izlazom na Tihi ocean.</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/275023015/d6662a4a8843d795aed701b915eff26c/Kina.jpg" />
         <pubDate>2018-03-21 16:38:17 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/maja_macek1/9nm30e5i0mox/wish/244625271</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Stanovništvo</title>
         <author>maja_macek1</author>
         <link>https://padlet.com/maja_macek1/9nm30e5i0mox/wish/244626656</link>
         <description><![CDATA[<div>Prema popisu stanovništva Kina je 1953. imala 590 194 715 st., a 2000. god. 1 265 830 000 st. (bez Hong Konga i Macaa), pa je po broju stanovnika prva zemlja u svijetu. Gustoća iznosi prosječno 132,2 st./km². Među najrjeđe naseljena područja ubraja se zapadni dio Tibeta s 1 st./km²</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/275023015/93aa54e0e3f69a290f0d097d03ab2cf7/preuzmi.jfif" />
         <pubDate>2018-03-21 16:40:45 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/maja_macek1/9nm30e5i0mox/wish/244626656</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Veliki kineski zid</title>
         <author>maja_macek1</author>
         <link>https://padlet.com/maja_macek1/9nm30e5i0mox/wish/244627976</link>
         <description><![CDATA[<div><a href="https://www.youtube.com/watch?v=23oHqNEqRyo&amp;t=104s">https://www.youtube.com/watch?v=23oHqNEqRyo&amp;t=104s</a></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2018-03-21 16:42:58 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/maja_macek1/9nm30e5i0mox/wish/244627976</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Gospodarstvo Kine</title>
         <author>maja_macek1</author>
         <link>https://padlet.com/maja_macek1/9nm30e5i0mox/wish/244629048</link>
         <description><![CDATA[<div>Po prirodnim resursima Kina je jedna od najbogatijih zemalja. Među vodećima je u svijetu po proizvodnji ugljena, aluminija, zlata, srebra, bakra, olova, cinka, nikla, gume, nafte i prirodnoga plina (2014. u svjetskoj proizvodnji ugljena udjel Kine je 46,9%). Posjeduje i znatna ležišta željezne rude, žive, kositra, antimona, mangana, molibdena, vanadija, magnetita i uranija. Kina ima i najveće hidropotencijale u svijetu, te je vodeća u proizvodnji električne energije iz hidroelektrana (27,4% svjetske proizvodnje 2014).</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/275023015/725bed97573460b579236530d9f5d929/eko.jpg" />
         <pubDate>2018-03-21 16:44:45 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/maja_macek1/9nm30e5i0mox/wish/244629048</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Novac</title>
         <author>maja_macek1</author>
         <link>https://padlet.com/maja_macek1/9nm30e5i0mox/wish/244631800</link>
         <description><![CDATA[<div>Novčana je jedinica <em>juan</em> (<em>yuan renminbi;</em> Y, CNY); 1 juan = 10 <em>jiaoa,</em> 1 jiao = 10 <em>fena</em>.</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/275023015/b82b6afde1d98d57947914d544caf6d6/chinese_money_480.jpg" />
         <pubDate>2018-03-21 16:49:21 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/maja_macek1/9nm30e5i0mox/wish/244631800</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Povijest</title>
         <author>maja_macek1</author>
         <link>https://padlet.com/maja_macek1/9nm30e5i0mox/wish/244633268</link>
         <description><![CDATA[<div><a href="https://www.youtube.com/watch?v=UWqVzZnwnOk">https://www.youtube.com/watch?v=UWqVzZnwnOk</a></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2018-03-21 16:51:59 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/maja_macek1/9nm30e5i0mox/wish/244633268</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Klima </title>
         <author>maja_macek1</author>
         <link>https://padlet.com/maja_macek1/9nm30e5i0mox/wish/244633980</link>
         <description><![CDATA[<div>na klimu Kine velik utjecaj imaju i monsuni. Od rujna do ožujka pušu hladni i suhi sjeverozapadni vjetrovi iz sjeverne i sr. Azije, a od ožujka do rujna vlažni jugoistočni vjetrovi s oceana, koji donose kišu. Dolinama velikih rijeka prodire utjecaj oceana duboko u unutrašnjost kopna, gotovo sve do Mongolije. Zbog toga jugoistočni dio Kine ima suptropsku klimu (1600 do 2000 mm oborina), a sjeverni hladnu i suhu kontinentalnu klimu. U sjevernom dijelu Kine godišnja količina oborina ne prelazi 1000 mm (Peking 626 mm, unutrašnja Mongolija 150 do 200 mm). Suša je u sjevernoj Kini vrlo česta. Znatnu količinu oborina dobiva ciklonalnim kišama istočni dio Kine; Guangzhou 2330 mm, Kunming 1296 mm, Nanjing 1220 mm. Najmanje oborina (manje od 100 mm) dobivaju zatvorena područja Tarimske zavale i Gobi, a najviše (više od 3000 mm) južni krajevi Tibeta, zbog ljetnoga monsuna. U zapadnom kontinentalnom dijelu Kine zime su na visokim planinama duge i vrlo hladne, a ljeta kratka i hladna, dok je u zavalama (Tarimska i Gobi) temperatura ljeti vrlo visoka, a zimi niska. Za izmjene monsuna (kasno ljeti ili u jesen) tajfuni često pustoše jugoistočno primorje Kine.<br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/275023015/d47f938f18f7d0bdd268c74881d978b2/klima.gif" />
         <pubDate>2018-03-21 16:53:05 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/maja_macek1/9nm30e5i0mox/wish/244633980</guid>
      </item>
   </channel>
</rss>
