između 1780. i 1880. migracijski saldo pozitivan

imigracije započinju početkom 19.st.

emigracije najistaknutije početkom 20.st.

Česi, Mađari, Slovaci, Nijemci, Talijani, Slovenci

popis proveden prema kriteriju “saobraćajnog jezika”

Dalmacija i Istra “mijenjaju gospodare, a gube pučanstvo”

posljedica loših životnih uvjeta seljaka(oni čine 80% iseljenika)

od 1880. Hrvati se pridružuju velikim europskim migracijskim valovima

ukupno 440 tisuća

oko 20% se vraćalo doma

iz Banske Hrvatske do 1. svjetskog rata iseljava najviše- 300 tisuća, dok iz Dalmacije odlazi oko 100 tisuća i iz Istre 40 tisuća

U Istri(od 1867. do 1880.) broj Talijana raste za 41 tisuću, Slovenaca za 14 tisuća, a Hrvata opada za 10 tisuća

u Hrvatsku i Slavoniju (između 1900. i 1910.) useljava 43 tisuće stranaca

pojava parobroda potisnula prijevoz jedrenjacima

mornari i brodograditelji ostaju bez posla

francuska zabrana uvoza novih vina

1891. dalmatinsko vino više ne ulazi u sustav zaštite carine

dodatan uzrok za emigracije

1857.

865 009 stanovnika

od toga 33 145 stranaca

tvornica stakla iz 1839. u Osretku

vlasnica zaposlila majstore iz Češke i Njemačke