<?xml version="1.0"?>
<rss version="2.0">
   <channel>
      <title>Građa računala by </title>
      <link>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima</link>
      <description>Padlet na kojem možete pronaći sve o građi računala!</description>
      <language>en-us</language>
      <pubDate>2019-02-12 14:57:44 UTC</pubDate>
      <lastBuildDate>2025-12-07 13:06:25 UTC</lastBuildDate>
      <webMaster>hello@padlet.com</webMaster>
      <image>
         <url>https://padlet-assets.s3.amazonaws.com/icons/Diskette.png</url>
      </image>
      <item>
         <title></title>
         <author>diana_markovic1</author>
         <link>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/330371994</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Von Neumannova arhitektura</strong> je dobila naziv po matematičaru <strong><mark>John von Neumannu</mark></strong> koji je bio izumitelj prilikom izgradnje računala prve generacije. Von Neumann je dokumentirao organizaciju <mark>VONAC-a</mark> i zato se sva računala koja imaju sličnu arhitekturu nazivaju računala sa von Neumannovom arhitekturom. <br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2019-02-12 15:15:41 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/330371994</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Slika 1. Shema računala sa von Neumannovom arhitekturom</title>
         <author>diana_markovic1</author>
         <link>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/330374198</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/327598496/187b6e6d7826c756dc0bb240e74032b1/image.png" />
         <pubDate>2019-02-12 15:18:54 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/330374198</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Što je procesor?</title>
         <author>diana_markovic1</author>
         <link>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345285489</link>
         <description><![CDATA[<div>-glavni dio <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunalo">računala</a> koji vođen zadanim <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Ra%C4%8Dunalni_program">programskim</a> <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Naredba">naredbama</a> izvodi osnovne radnje nad podacima<br><br>-nadzire,zvršava glavni program i  tipično upravlja i svim ostalim dijelovima računala</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2019-03-26 14:38:21 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345285489</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Dijelovi procesora</title>
         <author>diana_markovic1</author>
         <link>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345286792</link>
         <description><![CDATA[<div>Osnovni dijelovi <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Procesor">procesora</a> mogu činiti sljedeći podsustavi i ne čini potpuni popis:</div><ul><li><a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/ALU">ALU</a> - aritmetičko logička jedinica koja vrši aritmetičke operacije (zbrajanje, oduzimanje, itd), logičke operacije (NE, I, ILI, NILI itd) ili neke druge operacije koje su zadali njihovi dizajneri</li><li><a href="https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=AGU&amp;action=edit&amp;redlink=1">AGU</a> - address generation unit (jedinica za stvaranje adresa)</li><li><a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/CU">CU</a> - upravljačka jedinica koja može imati diskretnu logiku ili mikroizvršivać</li><li><a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/IR">IR</a> - naredbeni spremnik ili istrukcijski registar</li><li><a href="https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=MAR&amp;action=edit&amp;redlink=1">MAR</a> - spremnik memorijske adrese ili (eng. Memory Address Registar)</li><li><a href="https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=MBR&amp;action=edit&amp;redlink=1">MBR</a> - spremnik memorijskog međuspremnika (eng. Memory Buffer Registar)</li><li>Sabirnicu ili sabirnice</li><li>Podsklopove za sinkroniziranje operacija</li><li>Datoteka spremnika</li><li>Spremnik kazalje stoga</li></ul>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2019-03-26 14:40:10 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345286792</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Slika 2. Procesor</title>
         <author>diana_markovic1</author>
         <link>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345290752</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/327598496/43fb1e775d30358893edbbe5f48e3e96/hgjidgbiudhgibdnhijbdenjhbejr.jpg" />
         <pubDate>2019-03-26 14:46:31 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345290752</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>diana_markovic1</author>
         <link>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345293486</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>ROM</strong> - (skraćeno od engl. Read-only memory - memorija iz koje se podaci mogu samo čitati)</div><div>–       moguće samo čitati (osim posebnim postupcima, tzv. <em>flash upgrade</em>)</div><div>–       služi da računalu kaže:</div><div>•         koje su sve u/i jedinice spojene na njega</div><div>•         gdje se nalaze programi koji u/i jedinice čine dostupnim ostalim programima (tzv. driveri)</div><div>•         otkuda s pomoćne memorije treba početi učitavati programe za svakodnevni rad (operacijski sustav)</div><div> </div><div><strong>EEPROM </strong>- (eng. Electricaly Erasable Programmable Read-Only Memory, električnoizbrisiva programibilna ispisna memorija) vrsta je ispisne memorije koja se može brisati i ponovno programirati električnom strujom</div><div><strong> </strong></div><div><strong>PROM </strong>- (eng. Programmable Read Only Memory) kratica je za memoriju koja se da programirati samo jednom</div><div> </div><div><strong>RAM</strong> - (kratica od Random Access Memory - memorija sa nasumičnim pristupom) je oblik primarne računalne memorije čijem se sadržaju može izravno pristupiti, za razliku od sekvencijskih memorijskih uređaja kao što su magnetne vrpce, CD i DVD diskovi te tvrdi diskovi, u kojima pristup određenom sadržaju ovisi o položaju čitača</div><div> </div><div><strong>SRAM </strong>- održava spremljene podatke sve dok integrirani krug dobiva napajanje pa je u prednosti u odnosu na DRAM čiji se sadržaj mora stalno osvježavati</div><div> </div><div><strong>DRAM </strong>- (kratica od eng. dynamic random access memory) ili dinamički RAM vrsta je poluvodičke memorije kod koje se podaci čuvaju kao električni naboj u kondenzatoru unutar integriranog kruga</div><div> </div><div><strong>Video RAM ili VRAM</strong> - dual-port memorija sa jednim portom nasumičnog pristupa i drugim, sekvencijalnim. Ova je vrsta sve popularnija zbog sve izraženijom potrebom korisnika za sve više video memorije</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2019-03-26 14:50:48 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345293486</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Slika 3. RAM </title>
         <author>diana_markovic1</author>
         <link>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345295376</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/327598496/8f0fa23471151152a3da838d89ceda77/preuzmi.jpg" />
         <pubDate>2019-03-26 14:53:31 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345295376</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Slika 4. ROM</title>
         <author>diana_markovic1</author>
         <link>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345296118</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/327598496/bfc263ca2b9cec04e5e064a9e39e167a/300px_ROMchip.jpg" />
         <pubDate>2019-03-26 14:54:37 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345296118</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>diana_markovic1</author>
         <link>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345297311</link>
         <description><![CDATA[<div><em>1. Miš (Mouse):</em><br><br><em>Miš je ušao u opću uporabu uvođenjem operacijskog sustava Microsoft Windows. Prije toga, operacijskim se sustavom (DOS) obično upravljalo preko tipkovnice. Danas je važno dobro znati koristiti miš. Postoji mnogo različitih tipova miševa, a najčešće se koristi model s malim kotačićem, koji, kad se kombinira s pravim software-om omogućuje dodatnu funkcionalnost i dobar nadzor nad uporabom vaših aplikacija.</em><br><br><em>2. Tipkovnica (Keyboard):</em><br><br><em>Tipkovnica je još uvijek najuobičajeniji način upisivanja informacija u računalo. Postoji nekoliko različitih tipova, uključujući i one posebno izrađene za Microsoft Windows-e. Kvaliteta tipkovnice se često zanemaruje kad se kupuje računalo. Tipkovnica bi trebala biti otporna i laka za uporabu. </em><br><br><em>3. Uređaj sličan mišu (s kuglicom) za pomicanje kursora (tracker balls):</em><br><br><em>Uređaj za pomicanje kursora je alternativa tradicionalnom mišu i omiljen je kod grafičkih dizajnera. Često omogućava mnogo bolje upravljanje pokretima pojedinih stavki na zaslonu. Može potrajati dok se čovjek ne privikne na njega, pogotovo ako je navikao koristiti tradicionalni miš, ali nudi mnogo u odnosu na dodatnu fleksibilnost.</em><br><br><em>4. Skeneri:</em><br><br><em>Skener vam omogućava da preslikate ispisani materijal i pretvorite ga u format datoteke koji može koristiti vaše računalo. Možete preslikavati slike, a zatim ih preuređivati pomoću grafičkih aplikacija po svom izboru. Pored toga, možete preslikati ispisan tekst i promijeniti ga ne samo u sliku teksta, nego i u stvarni tekst koji se može obrađivati u uređivati kao tekst u vašem procesoru riječi. Postoji nekoliko posebnih programa pod općim nazivom OCR programi (Optical Character Recognition = optičko raspoznavanje/čitanje znakova), koji su posebno izrađeni za pretvaranje pisanog teksta u tekst koji se može uređivati u vašim aplikacijama (programima).</em><br><br><em>5. Touchpads:</em><br><br><em>Touchpad je stolni uređaj, koji odgovara na pritisak. Kad se upotrebljava zajedno s posebnom električnom olovkom, mogu ga koristiti grafički umjetnici koji žele napraviti izvorno, digitalno umjetničko djelo.</em><br><br><em>6. Svjetlosne olovke (Light Pens):</em><br><br><em>Svjetlosna olovka se koristi za pokazivanje željenih površina na zaslonu, a često se koristi i za odabir opcija u izbornicima.</em><br><br><em>7. Ručica za upravljanje kursorom (Joystick):</em><br><br><em>Mnoge igre zahtijevaju joystick za pravilno igranje. Postoji mnogo različitih tipova, a najprofinjeniji omogućuju kretanja u 3 osna smjera, i imaju nekoliko gumbića. Kao i kod većine stvari u životu, koliko platite za joystick, toliko i dobijete, ali je vrijedno uložiti u dobar, čvrsto izrađen model</em><br><br><em>8. Glasovni ulaz za PC-je (mikrofoni):</em><br><br><em>Raniji sustavi za prepoznavanje glasa su davali slabe rezultate zbog ograničenosti software-a, kao i hardware-a. Potrebno je jako mnogo obradne snage CPU-a da se izgovorena riječ pretvori u tekst koji se pojavljuje na zaslonu. Stvari se, ipak, brzo mijenjaju i noviji sustavi omogućuju da govorite u računalo i vidite tekst na zaslonu. Većina tih sustava zahtijeva početni period vježbanja, kad vježbate da vaš software odgovori na vaš specifičan glas. Iako još uvijek nije savršena, predstavlja ključnu tehnologiju u budućnosti.</em><br><br><em>9. Web kamere:</em><br><br><em>Otkad je izumljen, Web je postao vrlo interaktivan. Sada možete koristiti male digitalne filmske kamere (web kamere) ugrađene na monitor PC-ja koje omogućavaju dvosmjernu komunikaciju, koja ne uključuje samo tekstualnu nego i zvučnu i slikovnu komunikaciju. Iako se još ne smatra standarnim dijelom opreme PC-ja, samo je pitanje vremena...</em><br><br><em>10. Digitalni fotoaparati:</em><br><br><em>Digitalni fotoaparat se može koristiti na isti način na koji se može koristiti i tradicionalni fotoaparat, ali umjesto čuvanja slika na svitku filma, koji zahtijeva razvijanje, slike se pohranjuju digitalno u memoriji smještenoj u aparatu. Te slike se lako mogu prenijeti na računalo, a onda se mogu obrađivati bilo kojim grafičkim programom koji ste instalirali na računalo. Trenutno su ograničeni kvalitetom snimljene slike te brojem slika kojeg možete pohraniti u aparatu.</em><br><br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2019-03-26 14:56:40 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345297311</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Slika 5. Računalni miš</title>
         <author>diana_markovic1</author>
         <link>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345299123</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/327598496/471473e8785039acf76065152409f10f/preuzmi__1_.jpg" />
         <pubDate>2019-03-26 14:59:43 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345299123</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Slika 6. Tipkovnica</title>
         <author>diana_markovic1</author>
         <link>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345299439</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/327598496/9c0ad75569c0a3e56d81a007e76ea211/6111_878.jpg" />
         <pubDate>2019-03-26 15:00:20 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345299439</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Slika 7. Mikrofon</title>
         <author>diana_markovic1</author>
         <link>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345299871</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/327598496/82eb2d3d2c22a070c63f9e6ef720984b/Mikrofon_za_ra_unalo.jpg" />
         <pubDate>2019-03-26 15:01:06 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345299871</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>diana_markovic1</author>
         <link>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345301347</link>
         <description><![CDATA[<div><em>1. VDU (Računalni monitor ili zaslon):</em><br><br><em>VDU (Visual Display Unit) jedinica za vizualni prikaz podataka je zaslon računala koji se koristi za predočavanje informacija u razumljivom obliku za ljude. Sjetite se da na kraju dana računalo radi u binarnom kodu (nizu impulsa -- uključeno/isključeno). Teško je shvatiti da prva elektronička računala nisu imala zaslon.<br></em><br><em>2. Monitori s ravnim zaslonom:</em><br><br><em>Tradicionalni računalni monitori se zasnivaju na istoj vrsti tehnologije koja se koristi za televizijski ekran. Odnedavna su postali dostupni i monitori s ravnim zaslonom. Oni zauzimaju mnogo manje prostora na radnom stolu i trebaju manje energije od tradicionalnih, nezgrapnijih monitora.<br></em><br><em>3. Veličina zaslona:</em></div><div> </div><div><em>Trebate znati da ako odredite zaslon određene veličine, recimo zaslon od 17 inča, to je veličina koja se mjeri dijagonalno, ne vodoravno preko zaslona. Ako vršite dogradnju, također bi trebali pitati i za "vidljivo područje zaslona za prikazivanje".</em></div><div> </div><div><em>4. Grafika za igre:</em></div><div> </div><div><em>Mnoge igrice zahtijevaju instaliranje veoma naprednih grafičkih kartica (ploča) u računalo kako bi ih mogli igrati. Te grafičke kartice sadrže svoj vlastiti CPU koji je namijenjen isključivo prikazivanju grafičke slike na zaslonu. Trebali bi znati da sadašnji PC ima ugrađenu tu mogućnost naprednih grafičkih slika, dok PC-ji od prije 2-3 godine to nemaju.</em></div><div> </div><div><em>5. Projekcijski uređaji za prezentaciju na računalu:</em></div><div> </div><div><em>To su projekcijski uređaji koji se mogu priključiti na računalo, a korisni su za prikazivanje prezentacija grupi ljudi. Najbolje ih je koristiti u kombinaciji s prezentacijskim programima, kao što su Microsoft Power Point. Koriste se u obrazovanju, ali su veoma popularni i na prodajnim prezentacijama. Njihova cijena je znatno pala u odnosu na prije. Kada kupujete jedan od tih uređaja, trebate paziti na 2 stvari - rezoluciju/razlučivost (idite na min XGA) i na svjetlost žarulje (što je svjetlija, to je bolja). Ostali čimbenici koje bi trebalo uzeti u obzir su bešumnost uređaja, kao i cijena zamjenskih žarulja.<br></em><br></div><div><em>6. Različite vrste pisača:</em><br><br><em>Postoji mnogo različitih vrsta pisača. U velikim organizacijama se najčešće korisre laserski pisači jer mogu ispisivati vrlo brzo i imaju visoku kvalitetu ispisa. U većini organizacija pisači su spojeni na računala preko mreže. To znači da svaka osoba koja radi na računalu ne treba koristiti vlastiti pisač. Svaki pisač spojen na mrežu može obavljati ispis tako da koristi određeni zajednički pisač.</em><br><br><em>7. Laserski pisači:</em><br><br><em>Laserski pisači daju ispis visoke kvalitete uz veliku brzinu. Zovu se "laserski pisači" zbog činjenice da sadrže u sebi mali laser. Postoji mnogo različitih proizvođača laserskih pisača, ali karakteristično ime na koje moramo paziti je Postcript, vrsta pisača koji daje visoko kvalitetnu reprodukciju slika.</em><br><br><em>8. Laserski pisači u boji:</em><br><br><em>Većina prvih laserskih pisača je davala crno-bijeli (mono) ispis. Tek odnedavna laserskim je pisačima pala cijena pa ulaze u širu uporabu. Dok mnogi od njih daju odlične rezultate, trebate biti svjesni činjenice da "cijena po stranici", osobito ako mnogo koristite boju na stranici, može biti vrlo visoka u usporedbi s cijenom ispisa u crno-bijeloj tehnici.<br></em><br><em>9. Tintni pisači:</em><br><br><em>Tintni pisači rade pomoću sićušnih mlazova koji raspršuju tintu na papir. Tintni pisači rade vrlo tiho i daju kvalitetan ispis koji se može usporediti s onim laserskih pisača, ali ipak laserski pisači imaju prednost u brzinu. Tintni pisači su idealni za manji obim ispisa gdje se traži visoka kvaliteta ispisa, ali gdje brzina nije toliko važna, npr. ispisivanje pisama u malom uredu ili kući.</em><br><br><em>10. Matrični (iglični) pisači:</em><br><br><em>Matrični pisači rade na principu izbacivanja niza igala kroz tintnu traku na papir. Što više igala ima glava pisača, to je kvalitetniji ispis. Većina modernih matričnih pisača ima 24 glave. Nažalost, matrični pisači mogu stvoriti mnogo buke, a ne daju veoma visoku kvalitetu ispisa, osobito kada ispisuju grafiku. Zbog toga je tintni pisač u velikoj mjeri zamijenio matrični pisač. Matrični pisači se koriste za ispise velikih obima, gdje nije potrebna visoka kvaliteta ispisa, npr. ispis platnih lista.</em><br><br></div><div><em>11. Memorija pisača:</em><br><br><em>Vrlo je važno shvatiti da većina pisača ima svoje memorijske čipove, na isti način kao što i svako računalo ima svoju memoriju. Ako vršite ispis veoma velikih grafičkih prikaza (tj. slika) i želite najbolju kvalitetu ispisa svog pisača, trebali bi razmisliti o tome da mu dodate više memorije. To može obaviti jedino stručna osoba i time ćete moći brže ispisivati stranice u puno slučajeva.</em><br><br><em>12. Cijena održavanja pisača:</em><br><br><em>Kada kupujete pisač, jedna od stvari koju prodavač neće nužno naglasiti je koliko će koštati održavanje pisača. Laserski pisači ne koriste tintu; oni koriste nešto što se zove toner, što možete obično nabaviti u zapečaćenoj jedinici koja se zove tonerska kutijica/kaseta. Svaka tonerska kutijica će vam omogućiti da ispišete određenu količinu stranica i kada je toner istrošen, treba ga zamijeniti. U nekim slučajevima cijena takvih tonerskih kutijica je vrlo visoka, ali može ispasti da su tintni pisači čak skuplji za održavanje.</em><br><br><em>13. Uređaji za crtanje:</em><br><br><em>Uređaj za crtanje je izlazni uređaj sličan pisaču, ali on omogućava ispis većih slika. Njegova uporaba je uobičajena u dizajnerskom i istraživačkom sektoru.</em><br><br><em>14. Zvučnici:</em><br><br><em>Većina računala se prodaje s mogućnošću dodavanja para zvučnika vašoj jedinici sustava. U stvari, u nekim slučajevima, monitor može imati izravno ugrađene zvučnike. To povećava vrijednost obrazovnih i prezentacijskih proizvoda i danas se može smatrati standarnom PC komponentom.</em><br><br><em>15. Sintetizator govora:</em><br><br><em>U novije vrijeme radi se na mogućnosti da vam se tekst ne samo prikaže na monitoru, nego da vam ga se i pročita. Tako bi mogli dobiti tekstualni e-mail od kolege, a računalo bi vam ga moglo pročitati. To je od ogromne koristi za one koji su oštetili vid dok su koristili računalo. S druge strane, danas je moguće koristiti mikrofon za razgovor s računalom, a i računalu da izravno pretvara govornu riječ u tekst koji će se prikazati u, recimo, procesoru riječi. Dok su ovi sustavi daleko od jednostavnih, ipak postaju sve boji s naprednijim software-om.</em></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2019-03-26 15:03:47 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345301347</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Slika 8. Monitor</title>
         <author>diana_markovic1</author>
         <link>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345307256</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/327598496/704d27e75e4d3afa7ab423ac8877f1fe/preuzmi__2_.jpg" />
         <pubDate>2019-03-26 15:13:17 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345307256</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Slika 9. Pisač</title>
         <author>diana_markovic1</author>
         <link>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345307516</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/327598496/d1aabba88c33e0e449477f6d09fe19b9/preuzmi__3_.jpg" />
         <pubDate>2019-03-26 15:13:39 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345307516</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Slika 11. Zvučnici</title>
         <author>diana_markovic1</author>
         <link>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345309021</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/327598496/fd463b5f2fad550a3a1595af3e3113a4/preuzmi__4_.jpg" />
         <pubDate>2019-03-26 15:16:08 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345309021</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>diana_markovic1</author>
         <link>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345310461</link>
         <description><![CDATA[<div>TRI OSNOVNA TIPA VANJSKIH MEMORIJA SU:<strong>MAGNETSKE,OPTIČKE I POLUVODIČKE MEMORIJE.</strong></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2019-03-26 15:18:41 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345310461</guid>
      </item>
      <item>
         <title>*MAGNETSKE MEMORIJE</title>
         <author>diana_markovic1</author>
         <link>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345310920</link>
         <description><![CDATA[<div>-pohrana podataka temelji se na magnetiziranju pojedinog dijela medija<br><br></div><div>-TVRDI DISK<br><br></div><ul><li>eng.hard disc</li><li>sekundarna je jedinica za pohranu podataka</li><li>elektromehanički uređaj koji na magnetske ploče zapisuje podatke</li><li>nula ili jedinica se čuva na mjestu gdje je smjer magnetskog polja</li><li>podatci se na tvrdi disk zapisuju u nizu<strong> staza(koncentričnih krugova)</strong></li><li>svaka staza se dijeli na<strong> sektore </strong>koji imaju svoj redni broj i istog su kapaciteta</li></ul><div><strong>FORMATIRANJE-</strong>pomoću njega se kreiraju staze i sektori na disku koji se pripremaju za rad<br><br></div><div><strong>KAPACITET-</strong>najjednostavnije ćemo ga provjeriti ako otvorimo prozor “RAČUNALO”,mjeri se u stotinama gigabajta ili u terabajtima<br><br></div><div><strong>PRIJENOSNI TVRDI DISKOVI-</strong>razvijeni su zbog velike potrebe za spremanjem i prijenosom veće količine podataka,danas imaju kapacitet i do nekoliko terabajta,s računalom se povezuju preko USB-a<br><br></div><div><strong>MAGNETSKA KARTICA-</strong>ukratko rečeno,magnetska memorija najmanjeg kapaciteta,koristi se za upisivanje samo malih količina podataka (zdravstvene kartice,bankovne kartice,karte za javni prijevoz..)<br><br></div><div><strong>DISKETA-</strong>danas se rijetko koristi zbog malog kapaciteta<br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2019-03-26 15:19:33 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345310920</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Slika 12. Tvrdi disk</title>
         <author>diana_markovic1</author>
         <link>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345311058</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/327598496/87182ed0d543358da2bede49a3193f6f/disk.png" />
         <pubDate>2019-03-26 15:19:49 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345311058</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Slika 13. Disketa</title>
         <author>diana_markovic1</author>
         <link>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345311313</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/327598496/b8868454db71b613f08ad12f565f6fec/disk.gif" />
         <pubDate>2019-03-26 15:20:22 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345311313</guid>
      </item>
      <item>
         <title>*OPTIČKE MEMORIJE</title>
         <author>diana_markovic1</author>
         <link>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345311420</link>
         <description><![CDATA[<ul><li> tri osnovna tipa optičkih medija:CD,DVD,BD</li><li>podatci s optičkih medija se čitaju,a na njih se zapisuje pomoću laserskih zraka</li><li>površina se sastoji od udubljena te ako laserska nađe na udubljenju podatak se tretira kao 0,a ako nema udubljenja kao 1</li><li><strong>CD-i</strong> imaju kapacitet od 650-700MB<strong>,DVD</strong> može imati 4.7GB (jednoslojni) i od 8.5GB(dvoslojni)</li><li>CD-i i DVD-i imaju promjer od 12cm,ali DVD ima veću gustoću zapisa</li><li>BD(blu-ray disk)-disk najvećeg kapaciteta,veličinom je isti kao CD i DVD,ali ima još veći kapacitet od 50GB</li></ul><div><br></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2019-03-26 15:20:35 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345311420</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Slika 14. Optički mediji</title>
         <author>diana_markovic1</author>
         <link>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345311620</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/327598496/59f6331eb0dab007ff01bb701bcf3206/cd.jpg" />
         <pubDate>2019-03-26 15:20:56 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345311620</guid>
      </item>
      <item>
         <title>*POLUVODIČKE (FLASH) MEMORIJE</title>
         <author>diana_markovic1</author>
         <link>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345311945</link>
         <description><![CDATA[<ul><li>jako slične RAM memoriji,ali gašenjem ne gube podatke</li><li>popularna je zbog prihvatljive cijene i malih dimenzija (velikog je kapaciteta)</li><li>počeli su se proizvoditi tvrdi diskovi koji koriste flash memoriju,nazivaju se SSD,pretpostavlja se da će upravo oni potpuno zamijeniti magnetske tvrde diskove</li><li>nalaze se u digitalnim fotoaparatima i mobitelima</li></ul><div><br></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2019-03-26 15:21:31 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345311945</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Slika 15. Flash memorija u mobitelu</title>
         <author>diana_markovic1</author>
         <link>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345312408</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/327598496/66919490a6de83e24a70acbe7702a225/flash.jpg" />
         <pubDate>2019-03-26 15:22:20 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345312408</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>diana_markovic1</author>
         <link>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345314983</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Računalna mreža </strong>(<em>Network</em>) – skup povezanih računala i ostalih uređaja koji mogu međusobno komunicirati radi razmjene podataka putem žične ili bežične veze.<br><br></div><div><strong>PAN </strong>(<em>Personal Area Network</em>) – osobna računalna mreža (spajanje računala, pametnih telefona i ostalih uređaja koji se mogu naći u blizini neke osobe.<br><br></div><div><strong>LAN </strong>(<em>Lokal Area Network</em>) – lokalna je mreža namijenjena povezivanju računala i drugih mrežnih uređaja na manjim udaljenostima (kuća, ured, zgrada), uređaje u nju možemo spajati žično (UTP kabelima) ili bežično (WLAN).<br><br></div><div><strong>MAN </strong>(<em>Metropolitan Area Network</em>) – mreža koja se prostire preko područja jednog grada (npr. usluga besplatnog bežičnog povezivanja s internetom u nekom turističkom mjestu).<br><br></div><div><strong>WAN </strong>(<em>Wide Area Network</em>) – široko rasprostranjena mreža koja pokriva veće zemljopisno područje (države, kontinente), najveća WAN mreža je internet. Za povezivanje je potrebna vanjska telekomunikacijska infrastruktura.<br><br></div><div><strong>Mreža neravnopravnih računala – korisnik, poslužitelj </strong>(<em>Client- Server</em>)<strong> – </strong>u ovoj vrsti mreže više korisničkih računala povezano je s jednim poslužiteljem. Korisnik je u pravilu uvijek slabije računalo, a poslužitelj „moćno“ računalo, koje je na raspolaganju 24 sata na dan / 365 dana u godini.<br><br></div><div><strong>Računalo korisnik </strong>(<em>Client</em>) – računalo na kojem uobičajeno radi jedan korisnik, a svrha mu je preuzimanje podataka sa poslužitelja ili slanje podataka na poslužitelj.<br><br></div><div><strong>Računalo poslužitelj </strong>(<em>Server</em>) – pruža usluge računalu korisnika (u lokalnoj mreži najčešće pruža mogućnost korištenja nekim resursom – pisač, pristup internetu, program …), na njima su često smješteni sadržaji koji mogu biti dostupni za preuzimanje na računalo korisnika.<br><br></div><div><strong>Mreža ravnopravnih računala – čvor-čvor </strong><em>(peer to peer,</em> P2P) – u ovoj vrsti mreže sva računala su ravnopravno povezana, što znači da ravnopravno komuniciraju te se služe zajedničkim resursima. Svako računalo u ovoj vrsti mreže je istovremeno i korisnik i poslužitelj.<br><br></div><div><strong>Mrežni profil Javno</strong> (<em>Public</em>) – skrit će računalo od drugih uređaja na mreži čime će biti onemogućena zajednička uporaba pisača ili dijeljenje mapa (razmjena datoteka).<br><br></div><div><strong>Mrežni profil Privatno</strong> (<em>Privat</em>) – namijenjen uporabi u pouzdanoj mreži (kućna mreža, mreža na poslu). Računalo je vidljivo ostalim uređajima na mreži, čime je omogućena zajednička uporaba pisača, dijeljenih mapa (razmjena datoteka).<br><br></div><div><strong>Radna grupa</strong> (<em>Workgroup</em>) – omogućava povezivanje više računala i ostalih uređaja u lokalne (žične ili bežične mreže), na ravnopravnoj osnovi.<br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2019-03-26 15:26:46 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345314983</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>diana_markovic1</author>
         <link>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345315455</link>
         <description><![CDATA[<div><a href="https://www.e-sfera.hr/dodatni-digitalni-sadrzaji/43036295-ccc7-4c4e-b031-fbcb597a5cec/">https://www.e-sfera.hr/dodatni-digitalni-sadrzaji/43036295-ccc7-4c4e-b031-fbcb597a5cec/</a><br><br><a href="https://informatika00.weebly.com/izlazni-ure273aji.html">https://informatika00.weebly.com/izlazni-ure273aji.html</a></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2019-03-26 15:27:41 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345315455</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Slika 16. Računalna mreža</title>
         <author>diana_markovic1</author>
         <link>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345316853</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/327598496/cf0ab1777d1ff295293a5bdd15566844/Ra_unalna_mre_a_komplet.jpg" />
         <pubDate>2019-03-26 15:29:58 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345316853</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>diana_markovic1</author>
         <link>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345318047</link>
         <description><![CDATA[<div><a href="https://www.youtube.com/watch?v=tvEj13ToAoU">https://www.youtube.com/watch?v=tvEj13ToAoU</a><br><br><a href="https://www.youtube.com/watch?v=M679gcizpuo">https://www.youtube.com/watch?v=M679gcizpuo</a><br><br><a href="https://www.youtube.com/watch?v=hfBeaUQ3mNo">https://www.youtube.com/watch?v=hfBeaUQ3mNo</a></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2019-03-26 15:31:57 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345318047</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>diana_markovic1</author>
         <link>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345324286</link>
         <description><![CDATA[<div>Provjerite svoje znanje o građi računala zaigravši ovaj kviz!<br>Link: <a href="https://play.kahoot.it/#/?quizId=01830ab2-12a2-42d0-944c-c8a9546014d7">https://play.kahoot.it/#/?quizId=01830ab2-12a2-42d0-944c-c8a9546014d7</a></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2019-03-26 15:42:43 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/diana_markovic1/racunala_i_sve_o_njima/wish/345324286</guid>
      </item>
   </channel>
</rss>
