Borili su se Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo protiv Njemačke. Francuska i UK su porazili njemačku vojsku.

Bitka na Marni je predstavljala veliku prekretnicu na početku Prvog svjetskog rata.

UK je izgubilo puno vojnika u toj bitci, i zapovjednik britanskih ekspedicijskih snaga John French krivio je francusku stranu za to i za nekoordinirana povlačenja.

Ipak, Nijemci su bili blizu toga da postignu pobjedu i da se probiju kroz linije francuske Šeste armije između 6. rujna i 8. rujna. Francusku Šestu armiju je spasio 7. rujna dolazak 6.000 rezervista pomoću 600 taksija iz Pariza.

Nakon Cerske bitke, austro-ugarska vojska ponovno napada Srbiju.

Austro-ugarska vojna snaga je bila oko 450.000 vojnika i njihov vođa je bio Oskar Potiorek, a Srpska vojna snaga je bila oko 400.000 vojnika i njihove vođe su bili Radomir Putnik i Živojin Mišić.

Bilo je oko 50.000 poginulih, 212.000 ranjenih i 95.500 zarobljenih i nestalih.

Nije bitka samo značajna zbog tih bojnih otrova nego je i značajna po tome što je neka država izvan Europe (Kanada) porazila Njemačku.

Njemačka je izgubila oko 35.000 vojnika, a Antantske države 60.000 vojnika.

Htjeli su ponovno biti uspješni u bitci, kao u Šestoj bitci na Soči.

U šestoj bitci, Talijani su ih odbacili 5 kilomentara, pa ih je Cadorna zaustavio te objavio uspjeh.

Ali u toj sedmoj bitci nije bilo tako uspješno, zato što je bilo puno poginulih vojnika, ali su barem osvojili malo teritorija.

To je bila jedna od najkrvavijih bitaka u Prvom svjetskom ratu.

Države Antante su ponovno napale Njemačku. Njemačka je to shvatila, ali nije znala za kada su to planirale.

Zbog lošeg vremena snage Antante nisu napale Njemačku kako su se dogovorili 25. lipnja ili 27. lipnja, pa su je napali 1. srpnja.

Tamo se koristilo novo oružje, tenkovi, ali su bili spori, bučni, krhki i nepouzdani i kad su 13. rujna krenuli u napad, sedam se pokvarilo, sedamnaest se uništilo ili zapelo, ali dvadeset i pet ih se čudno kotrljalo naprijed.

Poginulo je 1.110.000 vojnika.

Vodila se od 21. veljače do 18. prosinca 1916.

Tamo je Njemačka napala Francusku.

Pošto Nijemci nisu mogli napasti frontalno, napali su bočno.

Verdun je bio jako loše branjen, zato što su topovi bili uklonjeni s okolnih tvrđava i lošeg vremena, ali svejedno Njemača nije uspjela.

Tamo je bilo oko 250.000 poginulih vojnika, a oko 500.000 ranjenih.

Borili su se Ujedinjeno Kraljevstvo, Australija, Britanska Indija, Newfoundland, Novi Zeland i Francuska protiv Osmanskog Carstvoa, Njemačke i Austro-Ugarske. Zapovjednici Antante su bili Sir Ian Hamilton, Lord Kitchener i John de Robeck, a Trojnog saveza Otto Liman von Sanders, Mustafa Kemal i Esat Paşa.

Osmansko Carstvo je pobijedilo i ukupno je bilo oko 441.000 poginulih vojnika.

Bila je bitka između Rusije i Njemačke.

Rusija je napala s 150.000 vojnika, a Njemačka je napala sa 210.000 vojnika.

Rusija je koristila radio ne koristeći šifriranje.

Vođe u Rusiji su bili Aleksander Samsonov i Paul von Rennenkampf, a u Njemačkoj Paul von Hindenburg, Erich Ludendorff.

Njemačka je pobijedila sa 20.000 poginulih i ranjenih vojnika, a Rusija je izgubila sa 30.000 poginulih i ranjenih.