<?xml version="1.0"?>
<rss version="2.0">
   <channel>
      <title>Elektromagnetsko zračenje i tvari by Anja Ivanetic</title>
      <link>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6</link>
      <description>4E_Ivanetić_Anja</description>
      <language>en-us</language>
      <pubDate>2021-11-04 21:03:28 UTC</pubDate>
      <lastBuildDate>2026-01-06 20:11:37 UTC</lastBuildDate>
      <webMaster>hello@padlet.com</webMaster>
      <image>
         <url>https://padlet.net/icons/png/2622.png</url>
      </image>
      <item>
         <title></title>
         <author>anja_ivanetic</author>
         <link>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868482581</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>ATOMI</strong><br>- nedjeljive i oku nevidljive čestice <br>- mogu upijati ili isijavati elektromagnetsko zračenje određenih valnih duljina<br>- <em>sastoje se od:</em> elektronskog omotača i pozitivno nabijene jezgre (p<sup>+</sup> i n<sup>0</sup>)</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/383756214/a221b1f221c9316d689ca6faf2fbef40/atom.jfif" />
         <pubDate>2021-11-04 21:22:45 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868482581</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Leukip i Demokrit</title>
         <author>anja_ivanetic</author>
         <link>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868488851</link>
         <description><![CDATA[<div>- uveli pojam <strong>"atom"</strong>= grč. <em>atomos</em> ("nedjeljiv") <br><strong><mark>→</mark></strong> dijeljenje svih predmeta prestaje na razini atoma<strong><br></strong><strong><mark>→</mark></strong> svijet se sastoji od atoma i praznog prostora</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2021-11-04 21:28:01 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868488851</guid>
      </item>
      <item>
         <title>John Dalton</title>
         <author>anja_ivanetic</author>
         <link>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868498044</link>
         <description><![CDATA[<div><strong><em><mark>atomistička teorija:<br></mark></em></strong>1) tvari se sastoje od vrlo <strong>malih, nevidljivih čestica</strong> = atoma<br>2) atomi jednog elementa<strong> ne mogu se stvoriti, uništiti, rastaviti na manje dijelove ili pretvoriti</strong> u atome drugih elemenata<br>3) atomi nekog elementa <strong>istovjetni su po veličini, masi i ostalim svojstvima</strong> <em>(svojstva atoma različitih elemenata međusobno se razlikuju)</em><br>4) atomi različitih elemenata spajaju te čine <strong>kemijske spojeve<br></strong>5) u kemijskim reakcijama atomi se međusobno <strong>spajaju, razdvajaju ili preuređuju</strong><strong><mark><br><br></mark></strong><strong><em><mark>nedostatci: <br></mark></em></strong>~ ne može se eksperimentalno dokazati<br>~ temelji se na pretpostavkama<br>~ teorija nije mogla objasniti postojanje električnog naboja&nbsp;<br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/383756214/2bdc9b9c24a795364c52486d173ba097/John_Dalton_by_Charles_Turner.jpg" />
         <pubDate>2021-11-04 21:35:39 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868498044</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Joseph J. Thomson</title>
         <author>anja_ivanetic</author>
         <link>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868515383</link>
         <description><![CDATA[<div>→ atom = <strong>kugla pozitivnog naboja</strong> u kojoj se nalaze negativno nabijeni elektroni <em>(usporedba sa kolačem od grožđica)</em></div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/383756214/99b6275754823770584a1a82f048d6a6/Portrait_of_Joseph_John_Thomson.jpg" />
         <pubDate>2021-11-04 21:49:56 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868515383</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Ernest Rutherford</title>
         <author>anja_ivanetic</author>
         <link>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868518542</link>
         <description><![CDATA[<div>- temeljem rezultata Geiger-Marsdenovih pokusa predložio je novi model atoma<br>→<mark> </mark><strong><mark>"planetarni model"</mark></strong><strong><br>&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;</strong>- elektroni se gibaju oko jezgre poput planeta oko sunca<br>&nbsp; &nbsp; &nbsp; -<strong> jezgra </strong>= iznimno malena&nbsp; i pozitivno nabijena<br>&nbsp; &nbsp; &nbsp; - <strong>stabilnost</strong> atoma posljedica je elektrostatskog&nbsp;<br>&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;privlačenja negativno nabijenih elektrona i pozitivno&nbsp;<br>&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;nabijene jezgre</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/383756214/9378f607e424e8caa5c0011ff9a9df3a/Ernest_Rutherford2.jpg" />
         <pubDate>2021-11-04 21:52:54 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868518542</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>anja_ivanetic</author>
         <link>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868530230</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://i.makeagif.com/media/2-27-2019/fw3pM9.gif" />
         <pubDate>2021-11-04 22:03:35 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868530230</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>anja_ivanetic</author>
         <link>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868531792</link>
         <description><![CDATA[<div><strong><mark>EMZ</mark></strong>= valovi električnog i magnetskog polja koji se šire kroz prostor<br>=&gt; razlikuje se po: <strong>valnoj duljini </strong>(frekvenciji i energiji)<br>- interakcija materije i elektromagnetskog zračenja daje informacije o građi materije<br>&nbsp;→ <strong>ZRAČENJE: odbijeno </strong>(reflektirano)<strong>, propušteno </strong>(transmitirano), <strong>upijeno </strong>(apsorbirano)<strong><br><br><br></strong><br><strong><em><mark>Emisijski linijski spektar</mark></em></strong><strong><em><br></em></strong>-<strong> </strong>užareni plinovi i pare metala emitiraju zračenje samo određenih valnih duljina → propuštanjem te svjetlosti kroz prizmu dobivamo spektar koji se sastoji od <strong>niza odvojenih linija</strong><br>- <strong>prema položaju linija</strong> = dokazivanje prisutnosti pojedinih vrsta atoma u tvarima<br><em>boje plamena: </em>Li (crvena), K (ljubičasta), Na (žuta), Ba (zelena)<br><br><strong><em><mark>Apsorpcijski linijski spektar</mark></em></strong><strong><em><br></em></strong>- izvor svjetlosti daje kontinuirani spektar<br>- prolaskom svjetlosti kroz hladan plin pa kroz prizmu = uočavaju se<strong> tamne linije</strong><br>- <strong>pri određenim valnim duljinama </strong>atomi plinova apsorbiraju određene frekvencije elektromagnetskog zračenja<br><strong><em><br></em></strong><strong><em><mark>Kontinuirani spektar</mark></em></strong><br>- <strong>bijela svjetlost</strong> = elektromagnetsko zračenje valnih duljina 400-700 nm<br>- prolaskom bijele svjetlosti kroz prizmu, ona se razlaže i lomi u boje spektra - crvenu, narančastu, žutu, zelenu, plavu i ljubičastu</div>]]></description>
         <enclosure url="https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/3/30/EM_spectrumrevised.png" />
         <pubDate>2021-11-04 22:05:04 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868531792</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>anja_ivanetic</author>
         <link>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868567743</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://classnotes.org.in/wp-content/uploads/Bohrs-model-of-an-atom.jpg" />
         <pubDate>2021-11-04 22:37:56 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868567743</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>anja_ivanetic</author>
         <link>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868623169</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>KVANT ENERGIJA</strong> = najmanji iznos energije, može se mijenjati u točno određenim iznosima ili višekratnicima te energije<br>&gt; <strong>energija fotona </strong>proporcionalna je frekvenciji zračenja, a obrnuto proporcionalna valnoj duljini :<br><mark>&nbsp;E</mark><mark><sub>f</sub></mark><mark> = hv/λ</mark><br><br>- Bohr primjenjuje ideju o kvantizaciji energije na Rutherfordov model atoma<br><strong>emisija</strong> = kada atom prelazi iz stanja više energije u stanje niže<br><strong>apsorpcija</strong> = kada atom prelazi iz stanja niže u stanje više energije<br>&gt; razlika između višeg i nižeg stanja :<br><mark>E</mark><mark><sub>f</sub></mark><mark> = ΔE = E' - E'' </mark><br><br><em>novi model:</em> elektroni u stacioniranim stanjima kruže oko jezgre po strogo određenim kvantiziranim putanjama<br>- glavni kvantni broj <strong>n(n = 1-7)</strong><br>&gt; ukupna energija atoma :<mark><br>E</mark><mark><sub>n</sub></mark><mark> = - R</mark><mark><sub>∞&nbsp; </sub></mark><mark>x 1/n</mark><mark><sup>2</sup></mark></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2021-11-04 23:31:45 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868623169</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>anja_ivanetic</author>
         <link>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868654496</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://pic.weblogographic.com/img/science/difference-between-emission-and-absorption-spectra-2.png" />
         <pubDate>2021-11-04 23:56:41 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868654496</guid>
      </item>
      <item>
         <title>serije linijskog spektra atoma vodika</title>
         <author>anja_ivanetic</author>
         <link>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868660040</link>
         <description><![CDATA[<div>→ Lymanova serija (n"=1)<br>→ Balmerova serija (n`= 3, 4, 5, 6 i n"=2)<br>→ Paschenova serija (n"=3)<br>→ Bracketova serija (n"=4)<br>→ Pfundova serija (n"=5)</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/782672405/55c955e9bc503456e8613e93728f0ac7/IMG_2614.jpg" />
         <pubDate>2021-11-05 00:00:40 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868660040</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>anja_ivanetic</author>
         <link>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868668689</link>
         <description><![CDATA[<div>=&gt; proučava interakcije između elektromagnetskog zračenja i tvari<br><strong><mark>načela atomske spektroskopije = načela molekulske spektroskopije </mark></strong><strong><mark><sub>(različiti spektri!)</sub></mark></strong><br>- razlike energija atoma uzrokovane samo <strong>promjenama rasporeda elektrona</strong><br>- energija se troši na <strong>gibanja elektrona, rotaciju i vibraciju molekula</strong><br>- energija se oslobađa kad se <strong>rotacija i vibriranje usporuju</strong><br>- molekulski spektri sastoje se od: <strong>vrpci i karakterističnih "pikova" </strong><br>- informacije o kvalitativnom i kvantitativnom sastavu uzorka<br><br><br><br><strong>TRANSMITANCIJA</strong> = opisuje koliko je zračenja prošlo kroz uzorak nakon apsorpcije elektromagnetskog zračenja<br>- jednaka je omjeru intenziteta izlaznog i ulaznog zračenja<br>- ako ima transmitancije = <strong>1</strong><br><em>formula: </em><mark>T = I/I</mark><mark><sub>0</sub></mark><br><br><strong>APSORBANCIJA </strong>= veličina koja opisuje koliko je zračenja apsorbirano (vrijednost A&gt;0)<br>- <em>ovisi o: </em>valnoj duljini zračenja, koncentraciji otopine, duljini puta svjetlosti kroz uzorak<br>- ako nema apsorpcije = <strong>0</strong><br><em>formula: </em><mark>A = log I</mark><mark><sub>0</sub></mark><mark>/I</mark></div>]]></description>
         <enclosure url="https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f5/Light_dispersion_conceptual_waves.gif" />
         <pubDate>2021-11-05 00:06:47 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868668689</guid>
      </item>
      <item>
         <title>apsorpcijski spektrofotometar</title>
         <author>anja_ivanetic</author>
         <link>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868679456</link>
         <description><![CDATA[<div><em>sastoji se od:</em> <strong>izvora zračenja odgovarajuće valne duljine, prizme ili optičke rešetke, posude </strong>u kojoj se nalazi uzorak i <strong>detektora</strong> izlaznoga zračenja</div>]]></description>
         <enclosure url="https://lh3.googleusercontent.com/proxy/oUjoFR2yMjvdMOgqUKDv6A7Kg6z1F86b5Lr9C97jD-AGLDIrRZa7-HLgZUpBPhj4mUkI1kwg7ZpU8-XoAlnyhcw3hecRJ4ccquawip0DZ3XOs84wS38qneHsjA" />
         <pubDate>2021-11-05 00:13:36 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868679456</guid>
      </item>
      <item>
         <title>KOLORIMETRIJA</title>
         <author>anja_ivanetic</author>
         <link>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868683978</link>
         <description><![CDATA[<div>=&gt; optička metoda određivanja koncentracije obojenih otopina<br><strong>kolorimetar</strong>= obojene otopine apsorbiraju određena područja vidljivog dijela elektromagnetskog spektra<br><br>*<strong>fotokolorimetrija</strong>- mjeri apsorbancije i transmitancije obojenih uzoraka pri polasku svjetlosti užega spektralnog područja<br><br><strong>OPTIČKI FILTAR</strong><br>=&gt; obojena staklena pločica ili folija koja propušta samo određeno<strong> spektralno područje svjetlosti</strong><br>- odabire se filtar kojemu je boja komplementarna boji ispitivane otopine<br>- izrađuje se baždarni dijagram</div>]]></description>
         <enclosure url="https://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcRp4RY-XKuUKMP9c_jzAMyH0BEbdJRLDIFdJHaKiy1b5CkLmB95PydpukukkRqqeIssVnE&amp;usqp=CAU" />
         <pubDate>2021-11-05 00:16:18 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868683978</guid>
      </item>
      <item>
         <title>ELEKTRONSKA KONFIGURACIJA</title>
         <author>anja_ivanetic</author>
         <link>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868725850</link>
         <description><![CDATA[<div>=&gt; raspored <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Elektron">elektrona</a> u <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Atom">atomu</a>, obilježen nizom energijskih stanja koja se predočavaju raspodjelom elektrona u koncentrične <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Elektronska_ljuska">ljuske</a> oko <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Atomska_jezgra">atomske jezgre</a>, <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Kutna_koli%C4%8Dina_gibanja">momentom veličine njihova gibanja</a> i dr.<br><br>- valna funkcija naziva se <strong>atomskom orbitalom</strong> (opisuje stanje e<sup>-</sup> u atomu i područje prostora u kojemu postoji velika vjerojatnost pronalaska tog e<sup>-</sup>)<sup><br><br></sup>-<sup> </sup><strong>podljuske </strong>=<strong> </strong>razlikuju po<strong> </strong>energijama, valnim funkcijama, prostornoj raspodijeli elektrona u elektronskom oblaku<br>&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; = označuju se malim slovima: <strong><mark>s, p, d, f</mark></strong><br>- broj podljusaka u ljusci jednak je rednom broju ljuske, odnosno gl. kvantnom broju<br>- svi e<sup>-</sup> u jednoj podljusci imaju istu energiju<br><br>- u svakoj orbitali mogu se nalaziti samo dva elektrona i moraju imati različite <strong>spinove<br></strong>- orbitale se popunjavaju elektronima redom od orbitala niže prema orbitalama više energije prema <strong><em><mark>pravilu dijagonala ili Madelungovom pravilu</mark></em></strong><strong><br><br>iznimke!<br></strong><em>krom:</em><strong> </strong>Cr [Ar] 4s<sup>1</sup>3d<sup>5</sup><br><em>bakar:</em> Cu [Ar] 4s<sup>1</sup>3d<sup>10</sup><br><sub>- </sub><strong><sub>energijski povoljnije</sub></strong></div>]]></description>
         <enclosure url="https://www.stem.ba/images/hem-sistematika/elek-konf1.jpg" />
         <pubDate>2021-11-05 00:38:00 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868725850</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>anja_ivanetic</author>
         <link>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868758256</link>
         <description><![CDATA[<div><strong><mark>NUKLIDI</mark></strong> = atomi određenog protonskog broja (Z) i nukleonskog broja (A)<br>- stabilniji ako u jezgri imaju određen broj nukleona<br>(2,8,20,28...) - <em>npr. helij, kisik, kalcij, kositar...</em><br>- kemijski element= smjesa nuklida istoga protonskog broja<br>→ <strong>mononukleidni </strong><em>(fluor)</em><strong> i polinukleidni </strong><em>(kisik)</em></div>]]></description>
         <enclosure url="https://www.enciklopedija.hr/Ilustracije/nuklid.jpg" />
         <pubDate>2021-11-05 00:53:32 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868758256</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>anja_ivanetic</author>
         <link>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868758556</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>IZOTOPI</strong><strong><em> </em></strong>= jednak broj protona u jezgri, ali različit broj neutrona<br>- razlikuju se po stabilnosti, fizikalnim svojstvima i kemijskoj reaktivnosti<br>*izotopi nuklidi (vodik = procij, deuterij, tricij)<br><br><strong>IZOBARI</strong> = isti nukleonski broj, ali različiti protonski broj<br>- atomi različitih elemenata jednakih masenih brojeva</div>]]></description>
         <enclosure url="https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/f8d552c1-03ca-47a1-943a-61ea3e2d1bd0/datastore/18/publication/10967/pictures/2019/12/14/1576278614_1571840769_VodikDeuterijTricij.jpg?v=1614593071" />
         <pubDate>2021-11-05 00:53:42 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868758556</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>anja_ivanetic</author>
         <link>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868814674</link>
         <description><![CDATA[<div>- pretvorba jedne atomske jezgre uz drugu uz emitiranje radioaktivnog zračenja<br><br><strong>atom roditelj --&gt; atom potomak + radioaktivno zračenje</strong><br><br><br><strong><mark>RADIOAKTIVNOST </mark></strong>- proporcionalna je s brojem radioaktivnih (nestabilnih) atoma u uzorku<br><strong>radioaktivni atomi</strong> - emitiraju elektromagnetsko zračenje ili česticu spontane pretvorbe njihovih jezgrara <br>- s vremenom se broj radioaktivnih atoma smanjuje = radioaktivnost slabi<br><br><strong><mark>&gt; </mark></strong><strong><em><mark>Alfa-radioaktivni raspad</mark></em></strong><br>- emisija α-čestica<br>- nukleonski broj se smanjuje za 4, a protonski za 2<br><br><strong><mark>&gt; </mark></strong><strong><em><mark>Beta-radioaktivni raspad</mark></em></strong><br>- atomska jezgra zrači e<sup>-</sup> ili pozitron <br>- <em>ne</em> dolazi do promjene atomske mase i nukleonskog broja<br>- protonski broj se povećava ili smanji za jedan jer se atomska jezgra transmitira u <strong>novi kemijski element<br></strong><strong><mark>*</mark></strong><strong><em>beta-minus radioaktivni raspad</em></strong><br>-&gt; protonski broj atoma povećava se za jedan, a u jezgri jedan neutron prelazi u proton uz emisiju <strong>β</strong><strong><sup>-</sup></strong><strong>- čestica</strong><br><mark>*</mark><strong>beta-plus radioaktivni raspad</strong><br>-&gt; protonski broj se smanji za jedan, proton iz jezgre transformira se u neutron, što prati emisija <strong>β</strong><strong><sup>+</sup></strong><strong>-čestica<br><br><br>brzina radioaktivnog raspada:</strong><br>- radioaktivnost ovisi o broju radioaktivnih nuklida, smanjuje se s vremenom<br><em>formula:</em> <mark>A = - ΔN(R)/Δt [Bq]</mark><br><br><strong>vrijeme poluraspada, t</strong><strong><sub>1/2</sub></strong><br>- vrijeme potrebno da se raspadne polovica jezgara nekog nukllida (radioaktivnost se smanji napola)<br><em>formule:</em><br>N(R) = N<sub>0</sub> (R) x e<sup>-λt</sup><br>λ = In2/t<sub>1/2</sub><br>A = A<sub>0</sub> x e<sup>-λt</sup></div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1410739528/979fb9fcdd346738f7d633bf3d499c1e/radioakt_raspad.jpg" />
         <pubDate>2021-11-05 01:19:32 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868814674</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>anja_ivanetic</author>
         <link>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868849655</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://sites.google.com/site/radioaktivnost3/_/rsrc/1454310687105/home/img_hoshasen_e.jpg" />
         <pubDate>2021-11-05 01:34:45 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868849655</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>anja_ivanetic</author>
         <link>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868863673</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://youtu.be/ktvTqknDobU" />
         <pubDate>2021-11-05 01:41:03 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/anja_ivanetic/4k2jo68sotqjmdv6/wish/1868863673</guid>
      </item>
   </channel>
</rss>
