• Cilj: povećati vrijednost novca kroz vrijeme.

• Rizik: postoji – možeš zaraditi, ali i izgubiti dio ili sav ulog.

• Primjeri: dionice, kriptovalute, nekretnine, investicijski fondovi.

• Potrebno: znanje i praćenje tržišta.

• Potencijal: dugoročno veći prinos, ali i veća neizvjesnost.

• Cilj: sigurno čuvati novac.

• Rizik: nema (ili je vrlo nizak); prinos je manji, ali stabilan.

• Primjeri: štedni račun, oročena štednja, stambena štednja.

• Potrebno: nema specijalnog znanja.

• Potencijal: manji, ali siguran prinos.

Rizik: Moguć gubitak dijela uloženog kapitala zbog tržišnih promjena.

Primjer: Ulaganje u dionice, fondove ili nekretnine.

Potrebno: Financijsko znanje, analiza tržišta i strpljenje.

Potencijal za dobit: Veći prinos od štednje, posebno na dulji rok.

Rizik: Niska kamatna stopa i gubitak vrijednosti zbog inflacije.

Primjer: Oročena štednja u banci ili štedni račun.

Potrebno: Odabir banke i plana štednje, redovno uplaćivanje.

Potencijal za dobit: Manji, ali sigurniji prinos u usporedbi s ulaganjem.

• Cilj: zadovoljiti trenutne potrebe ili želje.

• Rizik: nema financijskog prinosa – novac se troši i ne vraća.

• Primjeri: kupnja hrane, odjeće, tehnologije, putovanja, izlazaka.

• Potrebno: planiranje kako bi se izbjeglo pretjerano trošenje.

• Potencijal: donosi zadovoljstvo i korist odmah, ali ne povećava vrijednost novca.

Cilj: Sačuvati novac i imati financijsku sigurnost.

Rizik: Inflacija može smanjiti realnu vrijednost štednje.

Primjer: Štedni račun ili oročena štednja u banci.

Potrebno: Redovno štedjeti i odabrati pouzdanu banku.

Potencijal za dobit: Niska, ali stabilna i sigurnija od ulaganja.

Rizik: Impulzivna kupnja, prekomjerna potrošnja, dugovi.

Primjer: Planiranje kupovine, usporedba cijena, kupovina samo potrebnog.

Potrebno: Budžet, samokontrola i praćenje troškova.

Potencijal za uštedu: Do 20–30% mjesečnih rashoda može ostati za štednju ili ulaganje.

Cilj: Umnožiti novac kroz pametne investicije.

Rizik: Tržište može biti nestabilno, postoji mogućnost gubitka.

Primjer: Kupnja dionica, investicijskih fondova ili kriptovaluta.

Potrebno: Istraživanje, planiranje i tolerancija na rizik.

Potencijal za dobit: Veći dugoročni prinos, iznad ušteda na štednji.

Rizik: Prekomjerno trošenje i gubitak kontrole nad financijama.

Primjer: Postavljanje mjesečnih limita za zabavu, hranu i kupovinu.

Potrebno: Praćenje troškova, planiranje i prioriteti u potrošnji.

Potencijal za uštedu: Višak novca može se preusmjeriti u štednju ili ulaganje.

Rizik: Tržišna nestabilnost i moguće financijske gubitke.

Primjer: Ulaganje u ETF-ove, startupove ili nekretnine.

Potrebno: Strateški plan, praćenje tržišta i informiranost.

Potencijal za dobit: Veći prinos nego kod štednje, ali uz viši rizik.

Rizik: Inflacija smanjuje kupovnu moć štednje.

Primjer: Redovno polaganje novca na štedni ili depozitni račun.

Potrebno: Disciplina i odabir sigurnog bankovnog proizvoda.

Potencijal za dobit: Siguran, ali manji prinos od ulaganja.

Rizik: Impulzivna kupnja i nakupljanje dugova.

Primjer: Praćenje tjednog budžeta i planiranje obroka ili kupovine.

Potrebno: Evidencija troškova i postavljanje prioriteta.

Potencijal za uštedu: Višak sredstava može se preusmjeriti na štednju ili ulaganje.

▪︎ Ulaganje znači upotrijebiti novac da bi se s vremenom povećala njegova vrijednost.

▪︎ Primjeri: dionice, nekretnine, fondovi, obrazovanje, vlastiti posao.

▪︎ Ulaganje nosi rizik, ali može donijeti veći dobitak nego štednja.

▪︎ Traži znanje, strpljenje i planiranje.

▪︎ U razvijenijim društvima i kod mlađih ljudi ulaganje je sve češće.

▪︎ Korištenje novca za svakodnevne potrebe i želje.

▪︎ Postoje tri vrste potrošnje: osnovna, dodatna i luksuzna.

▪︎ Važno je razlikovati potrebe od želja.

▪︎ Pametna potrošnja znači trošiti planski i odgovorno.

▪︎ Prevelika potrošnja može spriječiti štednju i uzrokovati dugove.

▪︎ Odvajanje dijela novca za buduće potrebe ili nepredviđene situacije.

▪︎ Donosi osjećaj sigurnosti i stabilnosti.

▪︎ Najčešći oblici: kasica, štedni račun, oročena štednja.

▪︎ Nema rizika – novac ostaje siguran i dostupan kad zatreba.

▪︎ Više ju koriste starije generacije i ljudi koji vole sigurnost.

Digitalni euro je planirana elektronička verzija eura koju izdaje Europska središnja banka (ECB).
To bi bio službeni digitalni novac Europske unije, ravnopravan gotovini, ali u digitalnom obliku.
Drugim riječima — to nije kriptovaluta (poput Bitcoina), već digitalna verzija centralnobankarskog novca, koju bi građani mogli koristiti za svakodnevna plaćanja putem mobitela, kartica ili drugih uređaja.

Prednosti digitalnog eura

1. Sigurnost i povjerenje – izdaje ga Europska središnja banka, pa je pouzdan i stabilan.

2. Brža i jeftinija plaćanja – posebno kod prekograničnih transakcija unutar EU-a.

3. Dostupan svima – može se koristiti i bez bankovnog računa, što pomaže financijskoj inkluziji.

4. Manje ovisnosti o privatnim platnim sustavima (npr. Visa, Mastercard).

5. Otpornost sustava – ako dođe do kvara mreže ili problema s bankama, digitalni euro bi i dalje mogao funkcionirati u offline načinu rada.

6. Transparentnost i praćenje transakcija – lakše praćenje i suzbijanje pranja novca ili utaje poreza.

Nedostatci i izazovi

1. Privatnost i zaštita podataka – građani strahuju da bi država mogla pratiti svaku transakciju.

2. Utjecaj na banke – ako ljudi masovno prebace novac iz banaka u digitalni euro, to bi moglo smanjiti likvidnost banaka.

3. Tehnički izazovi – potrebno je razviti siguran, brz i stabilan sustav.

4. Cyber sigurnost – sustav bi bio izložen riziku od hakerskih napada.

5. Prihvaćanje od strane građana i trgovaca – mnogi i dalje preferiraju gotovinu ili kartice.

🇭🇷 Hrvatska i digitalni euro

Hrvatska, kao članica eurozone od 2023., aktivno sudjeluje u pripremama za digitalni euro.

• Hrvatska narodna banka (HNB) surađuje s Europskom središnjom bankom na razvoju i testiranju mogućih modela.

• Trenutno (2025.) digitalni euro je još u fazi pripreme i testiranja – odluka o njegovom uvođenju očekuje se oko 2026.

• Kada bude uveden, vrijedit će i u Hrvatskoj, kao službeno sredstvo plaćanja uz gotovinu i postojeće digitalne oblike novca (kartice, mobilno bankarstvo).

Zaključak

Digitalni euro bi trebao:

• modernizirati platni sustav Europe,

• povećati sigurnost i neovisnost EU-a u području plaćanja,

• ali istodobno zahtijeva pažljivo rješavanje pitanja privatnosti i utjecaja na bankarski sektor.

Digitalni euro je planirana elektronička verzija eura koju izdaje Europska središnja banka (ECB).
To bi bio službeni digitalni novac Europske unije, ravnopravan gotovini, ali u digitalnom obliku.
Drugim riječima — to nije kriptovaluta (poput Bitcoina), već digitalna verzija centralnobankarskog novca, koju bi građani mogli koristiti za svakodnevna plaćanja putem mobitela, kartica ili drugih uređaja.

Prednosti digitalnog eura

1. Sigurnost i povjerenje – izdaje ga Europska središnja banka, pa je pouzdan i stabilan.

2. Brža i jeftinija plaćanja – posebno kod prekograničnih transakcija unutar EU-a.

3. Dostupan svima – može se koristiti i bez bankovnog računa, što pomaže financijskoj inkluziji.

4. Manje ovisnosti o privatnim platnim sustavima (npr. Visa, Mastercard).

5. Otpornost sustava – ako dođe do kvara mreže ili problema s bankama, digitalni euro bi i dalje mogao funkcionirati u offline načinu rada.

6. Transparentnost i praćenje transakcija – lakše praćenje i suzbijanje pranja novca ili utaje poreza.

Nedostatci i izazovi

1. Privatnost i zaštita podataka – građani strahuju da bi država mogla pratiti svaku transakciju.

2. Utjecaj na banke – ako ljudi masovno prebace novac iz banaka u digitalni euro, to bi moglo smanjiti likvidnost banaka.

3. Tehnički izazovi – potrebno je razviti siguran, brz i stabilan sustav.

4. Cyber sigurnost – sustav bi bio izložen riziku od hakerskih napada.

5. Prihvaćanje od strane građana i trgovaca – mnogi i dalje preferiraju gotovinu ili kartice.

🇭🇷 Hrvatska i digitalni euro

Hrvatska, kao članica eurozone od 2023., aktivno sudjeluje u pripremama za digitalni euro.

• Hrvatska narodna banka (HNB) surađuje s Europskom središnjom bankom na razvoju i testiranju mogućih modela.

• Trenutno (2025.) digitalni euro je još u fazi pripreme i testiranja – odluka o njegovom uvođenju očekuje se oko 2026.

• Kada bude uveden, vrijedit će i u Hrvatskoj, kao službeno sredstvo plaćanja uz gotovinu i postojeće digitalne oblike novca (kartice, mobilno bankarstvo).

Zaključak

Digitalni euro bi trebao:

• modernizirati platni sustav Europe,

• povećati sigurnost i neovisnost EU-a u području plaćanja,

• ali istodobno zahtijeva pažljivo rješavanje pitanja privatnosti i utjecaja na bankarski sektor.

Prednosti digitalnog eura:

• Veća sigurnost jer je riječ o novcu izdanom od središnje banke.

• Lakša i brža prekogranična plaćanja unutar eurozone.

• Poticanje inovacija i konkurencije među platnim uslugama.

• Dostupnost digitalnog plaćanja svima, uključujući osobe bez bankovnih računa.

Nedostaci i izazovi:

• Moguć odljev depozita iz banaka u digitalni novac, što može utjecati na financijsku stabilnost.

• Pitanja privatnosti i zaštite osobnih podataka.

• Veliki troškovi i tehnički izazovi uvođenja i zaštite sustava.

• Potreba za novim zakonima i pravilima na razini EU.

Hrvatska i digitalni euro:

Kao članica eurozone, Hrvatska sudjeluje u pripremama kroz Hrvatsku narodnu banku (HNB). Digitalni euro još nije uveden, ali se očekuje da bi mogao postati stvarnost oko 2028. ili 2029. godine. HNB naglašava da će gotovina i dalje ostati u upotrebi, dok će digitalni euro biti samo dodatna, moderna opcija plaćanja.

Prednosti digitalnog eura:

• Brza, jeftina i sigurna plaćanja

• Dodatna opcija za digitalno plaćanje kao dopuna gotovine

• Omogućavanje plaćanja u situacijama kada fizička gotovina nije dostupna (pandemija, prirodna katastrofa)

• Najviša razina zaštite privatnosti i osobnih podataka korisnika

• Poticanje digitalizacije gospodarstva i financijskog sektora

• 
  

Nedostaci i izazovi digitalnog eura:

• Potencijalni negativni utjecaji na bankarski sektor

• Rizici za financijsku stabilnost i monetarnu politiku

• Potreba za vrlo pažljivim infrastrukturnim i pravnim rješenjem da se zadovolje sve zakonske i tehničke norme

• Moguća zabrinutost građana zbog privatnosti i kontrole nad novcem, iako ESB naglašava zaštitu privatnosti

• Izazovi u usklađivanju s postojećim sustavima i edukaciji korisnika

  
  

• ZAKLJUČAK: ključni je korak prema modernizaciji europskog novčanog sustava s ciljem povećanja učinkovitosti, sigurnosti i dostupnosti digitalnih plaćanja

  
  

• 
  

Prednosti digitalnog eura uključuju:

• Sigurno i besplatno sredstvo plaćanja, dostupno svima u europodručju,

• Manje transakcijske naknade za trgovce u usporedbi s karticama,

• Očuvanje privatnosti korisnika uz visok stupanj zaštite podataka,

• Digitalni oblik gotovine kao dopuna fizičkom novcu,

• Povećava financijsku uključenost i nudi dodatne mogućnosti digitalnih plaćanja.

Nedostaci i izazovi su:

• Zaštita privatnosti i sigurnost korisnika, jer se vodi evidencija o vlasništvu digitalnih eura,

• Potencijalni rizik destabilizacije bankarskog sustava ako se prevelik iznos prebaci u digitalni euro,

• Tehnički i regulatorni problemi pri implementaciji,

• Potreba za definiranim limitima u korištenju digitalnog eura (npr. limit od 3 tisuće eura za pojedinog korisnika) kako bi se spriječio masovni odljev novca iz banaka,

• Skepticizam dijela javnosti i straha od gubitka privatnosti.

Hrvatska je u fazi priprema za digitalni euro, koji se očekuje najranije između 2027. i 2029. godine. Digitalni euro će biti dodatak gotovini, a ne njezina zamjena.

Prednosti digitalnog eura:

• Brza, jeftina i sigurna plaćanja

• Dodatna opcija za digitalno plaćanje kao dopuna gotovine

• Omogućavanje plaćanja u situacijama kada fizička gotovina nije dostupna (pandemija, prirodna katastrofa)

• Najviša razina zaštite privatnosti i osobnih podataka korisnika

• Poticanje digitalizacije gospodarstva i financijskog sektora

Nedostaci i izazovi digitalnog eura:

• Potencijalni negativni utjecaji na bankarski sektor

• Rizici za financijsku stabilnost i monetarnu politiku

• Potreba za vrlo pažljivim infrastrukturnim i pravnim rješenjem da se zadovolje sve zakonske i tehničke norme

• Moguća zabrinutost građana zbog privatnosti i kontrole nad novcem, iako ESB naglašava zaštitu privatnosti

• Izazovi u usklađivanju s postojećim sustavima i edukaciji korisnika

ZAKLJUČAK: ključni korak prema modernizaciji europskog novčanog sustava s ciljem povećanja učinkovitosti, sigurnosti i dostupnosti digitalnih plaćanja

To bi bila elektronička verzija eura, službenog novca eurozone, koju bi građani i poduzeća mogli koristiti za svakodnevna plaćanja — uz fizičke novčanice i kovanice.

➡️ Možemo reći da bi digitalni euro bio „gotovina u digitalnom obliku”, izravno podržana od ESB-a (za razliku od današnjih elektroničkih oblika novca koji su u vlasništvu komercijalnih banaka).

✅ Prednosti digitalnog eura

1. Sigurnost i povjerenje

Budući da ga izdaje ESB, bio bi jednako siguran kao i fizički euro.

Ne bi postojao rizik od bankrota banke ili posrednika.

2. Dostupnost i inkluzivnost

Omogućio bi lakši pristup digitalnim plaćanjima osobama koje nemaju bankovni račun.

Cilj je osigurati da svi građani mogu sudjelovati u digitalnom gospodarstvu.

3. Brža i jeftinija plaćanja

Plaćanja bi mogla biti instantna, i to bez troškova ili s minimalnim naknadama.

Mogla bi se obavljati i bez interneta (offline način rada).

4. Monetarni suverenitet EU

Smanjuje ovisnost o privatnim platnim sustavima (npr. Visa, Mastercard) i kriptovalutama (npr. stablecoini).

Održava neovisnost europskog financijskog sustava.

5. Poticanje inovacija

Otvara prostor za nove digitalne financijske usluge i fintech rješenja u EU.

⚠️ Nedostatci i rizici

1. Privatnost

Građani brinu da bi ESB ili država mogli pratiti njihove transakcije.

Rješenje: planira se visok stupanj zaštite privatnosti, ali ne potpuna anonimnost (radi sprječavanja pranja novca).

2. Utjecaj na banke

Ako ljudi masovno prebace sredstva iz banaka u digitalni euro, moglo bi doći do odljeva depozita i smanjenja likvidnosti banaka.

3. Troškovi i složenost provedbe

Uvođenje zahtijeva veliku tehničku infrastrukturu i pravni okvir u svim državama EU.

4. Kibernetička sigurnost

Digitalni euro mora biti iznimno otporan na hakerske napade i zloupotrebe.

🧩 Izazovi za provedbu

Tehnička izvedba: sigurna, brza i skalabilna platforma.

Pravna regulacija: usklađivanje s pravilima o zaštiti podataka, sprječavanju pranja novca itd.

Prihvaćenost korisnika: povjerenje javnosti i razumijevanje kako digitalni euro funkcionira.

Uloga banaka i posrednika: definirati model distribucije (vjerojatno preko komercijalnih banaka).

Ograničenja korištenja: moguće je da će biti limitiran iznos koji pojedinac može držati u digitalnom euru (npr. 3.000 €) kako bi se spriječili problemi za banke.

---

🇭🇷 Gdje je Hrvatska danas (2025.)?

Hrvatska, kao članica eurozone od 2023., aktivno sudjeluje u pripremama za digitalni euro kroz Hrvatsku narodnu banku (HNB).

HNB sudjeluje u projektima i testiranjima koje vodi Europska središnja banka.

Trenutačno (2025.) digitalni euro je u fazi pripreme zakonodavnog i tehničkog okvira — očekuje se pilot faza 2026.

Hrvatska je spremna podržati implementaciju, a lokalni bankarski sektor već se tehnološki priprema za integraciju s digitalnim eurom.

Prednosti digitalnog eura:

• Brže i jednostavnije plaćanje bez gotovine.

• Veća sigurnost jer ga izdaje Europska središnja banka.

• Mogućnost plaćanja i bez internetske veze.

• Smanjenje troškova tiska i prijevoza novčanica.

• Povećana zaštita privatnosti u usporedbi s privatnim platnim aplikacijama.

Nedostaci digitalnog eura:

• Potrebni su pametni uređaji i osnovno digitalno znanje.

• Moguća opasnost od tehničkih problema ili kibernetičkih napada.

• Stariji građani mogli bi se teže prilagoditi novom načinu plaćanja.

• Manja upotreba gotovine mogla bi smanjiti anonimnost plaćanja.

Digitalni euro predstavlja korak prema budućnosti u kojoj će novac biti sve više digitalan, ali i dalje jednako vrijedan i siguran kao i danas.

Potrošnja je korištenje dobara i usluga kako bismo zadovoljili svoje potrebe i želje. Kupnja hrane, odjeće ili tehničkih uređaja primjeri su svakodnevne potrošnje. Ona je važna jer potiče gospodarstvo i razvoj društva.

Ciljevi potrošnje mogu biti različiti – od zadovoljenja osnovnih potreba do ostvarivanja boljeg životnog standarda. Da bismo postigli svoje ciljeve, važno je pažljivo planirati i odgovorno upravljati novcem.

Rizik je mogućnost da nešto ne uspije kako smo planirali, primjerice da potrošimo više nego što možemo ili da proizvod ne vrijedi uloženog novca. Zato je potrebno promišljeno odlučivati o troškovima.

Potencijal predstavlja mogućnost uspjeha i napretka u budućnosti. Ako pametno trošimo, štedimo i učimo, koristimo svoj potencijal da stvorimo sigurniju i uspješniju budućnost.

Štednja je odvajanje dijela novca koji ne trošimo odmah, već ga čuvamo za budućnost. Ljudi štede kako bi imali sigurnost u nepredviđenim situacijama, mogli kupiti nešto veće vrijednosti ili ostvarili svoje životne ciljeve, poput kupnje stana, automobila ili obrazovanja.

Prednosti štednje:

• Pruža financijsku sigurnost i neovisnost.

• Omogućuje ostvarivanje većih ciljeva u budućnosti.

• Smanjuje stres i brigu oko novca.

• Pomaže u stvaranju dobrih navika i odgovornosti prema novcu.

Nedostaci štednje:

• Novac koji štedimo ne koristi se odmah za uživanje ili potrebe.

• Vrijednost ušteđenog novca može se smanjiti zbog inflacije.

• Ponekad prevelika štednja može spriječiti ulaganje u korisne stvari.

Štednja je važna jer nas uči odgovornosti i planiranju. Iako ima i nedostatke, donosi mir i sigurnost u budućnosti.

Cilj ulaganja je povećati vrijednost novca.

Rizik je mogućnost gubitka uloženog novca.

Primjer ulaganja su dionice, nekretnine ili vlastiti posao.

Potrebno je znanje, planiranje i strpljenje.

Potencijal za dobit ovisi o dobrim odlukama i tržišnim uvjetima.

Učenici kratko napišu svoju strategiju: trošiti, štedjeti ili investirati – i zašto.

2. „Najbolja financijska odluka koju sam donio“

Razvija samorefleksiju.

3. „Najveća pogreška u trošenju koju sam ikad napravio“

Uči učenike kritičkom sagledavanju pogrešaka.

4. „Moj odnos prema riziku“

Učenici označe jesu li:
🔹 vrlo oprezni
🔹 umjereni
🔹 skloni riziku

• kratko obrazloženje.

A) Kartice: TROŠI – ŠTEDI – INVESTIRAJ

🔵 TROŠI – Situacije

Kartica 1
Dobio si 20 €. Želiš otići s prijateljima na pizzu. Hoćeš li potrošiti odmah ili radije čuvati novac?

Kartica 2
Vidjeo si majicu u trgovini koja ti se jako sviđa, ali već imaš dvije slične. Trošiš ili ne?

Kartica 3
Uskoro je rođendan tvoje najbolje prijateljice. Hoćeš li kupiti poklon ili izraditi nešto sam i uštedjeti?

🟡 ŠTEDI – Situacije

Kartica 4
Dobio si 50 €. Želiš kupiti novi ruksak, ali možeš pričekati akciju. Hoćeš li štedjeti?

Kartica 5
Planiraš putovanje s razredom za 6 mjeseci. Koliko bi trebao mjesečno štedjeti da skupiš iznos?

Kartica 6
Razmišljaš o otvaranju štednog računa. Smatraš li da je to siguran način čuvanja novca?

🟢 INVESTIRAJ – Situacije

Kartica 7
Prijatelj ti predlaže ulaganje 30 € u kriptovalutu. Radi liš više rizika ili mogućeg prinosa?

Kartica 8
Čuo si za dionički fond koji je prošle godine ostvario rast. Bi li uložio dio ušteđevine?

Kartica 9
Želiš pokrenuti mali učenički posao (prodaja bilježnica, grafika, kolača…). Ulažeš li početni kapital?

• „Dobio si 100 €. Na vidiku je koncert. Što činiš?“

• „Prijatelj ti predlaže ulaganje u kriptovalute.“

• „Tvoj telefon je star četiri godine – popraviti ga ili kupiti novi?“

Učenici biraju rješenje i komentiraju.

Kartice PRINOSA (pozitivni ishodi)

• Vaše ulaganje u dionice donijelo je +15% rasta.

• Vaša štednja donosi +2% kamate.

• Kupili ste proizvod na akciji i uštedjeli 30%.

Kartice RIZIKA (negativni ishodi)

• Tržište se srušilo, izgubili ste –10% ulaganja.

• Potrošili ste impulsno — novac je nestao bez dugoročne koristi.

• Cijene su porasle — vaš novac vrijedi manje zbog inflacije.

• inflaciji

• digitalnom euru

• temeljnim financijskim pojmovima

• pametnoj kupnji i budžetiranju

• Biste li koristili digitalni euro?

• Smatrate li ga sigurnim?

• Što je njegova najveća korist?

• Najveći strah?

Ovo obogaćuje istraživački karakter projekta.

• naslov projekta

• ciljevi

• opis međunarodnog istraživanja

• poveznice i upute učenicima

2. Temeljni pojmovi

• trošenje (primjeri)

• štednja (primjeri)

• investiranje (primjeri)

• infografike

• objašnjenje rizika i prinosa

3. Digitalni euro – naša budućnost

• što je digitalni euro

• glavne prednosti i izazovi

• kako će utjecati na mlade

• kratki video / animacija

4. Učeničke aktivnosti

• fotografije rada

• screenshotovi simulacija

• grupe i timovi

• izvještaji učenika

5. Interaktivne kartice (troši/štedi/investiraj)

• scenariji za biranje strategije

• kartice rizika i prinosa

• dnevnik financijskih odluka

6. Istraživanje 2025. – razmišljanja učenika

• rezultati anketa

• komentari učenika

• grafički prikazi njihovih odluka

• usporedba razreda

7. Refleksija i zaključak

• što su učenici naučili

• što bi promijenili u svojim financijskim navikama

• njihov pogled na digitalnu budućnost

• potaknuti učenike da razmišljaju o novcu,

• omogućiti im usporedbu trošenja, štednje i ulaganja,

• predstaviti im osnovne pojmove financijske pismenosti,

• potaknuti ih na sudjelovanje u međunarodnom istraživanju.

https://ec.europa.eu/eusurvey/runner/95759cdc-3c7c-8fd4-ce6b-cdef01081d89

Pozivamo vas da sudjelujete u međunarodnom istraživanju o digitalnom euru. Vaši odgovori pomoći će u boljem razumijevanju stavova mladih o budućnosti digitalnog novca u Europi.

Anketa je anonimna i dobrovoljna. Prikupljeni podaci koristit će se isključivo za potrebe istraživanja.

Vrijeme potrebno za ispunjavanje ankete iznosi približno 10 do 15 minuta.

DEMOGRAFSKI PODACI

1. Odaberite svoj spol: muški, ženski ili ne želim se izjasniti.

2. Odaberite svoju dob: 14, 15, 16, 17 ili 18 godina.

3. Navedite koji razred pohađate: prvi, drugi, treći ili četvrti razred.

4. Odaberite tip škole koju pohađate: gimnazija, strukovna škola ili drugo.

5. Navedite u kojoj zemlji pohađate školu: Hrvatska, Turska, Rumunjska, Italija, Grčka, Španjolska ili druga zemlja.

ZNANJE O DIGITALNOM EURU

6. Označite jeste li prije ovog istraživanja čuli za pojam „digitalni euro“: dobro sam upoznat/upoznata, nešto sam čuo/la, prvi put čujem ili nisam siguran/sigurna.

7. Ako ste čuli za digitalni euro, navedite odakle ste saznali (moguće više odgovora): iz medija, u školi, od prijatelja ili obitelji, iz predavanja stručnjaka, iz vlastitog istraživanja ili još nisam saznao/la.

8. Prema vašem razumijevanju, označite najvažnije karakteristike digitalnog eura (moguće više odgovora): digitalni oblik novca koji izdaje ECB, zamjena za gotovinu, kriptovaluta poput Bitcoina, novi način mobilnog plaćanja, digitalna verzija eura ili nisam siguran/sigurna.

9. Odaberite kada mislite da će digitalni euro biti uveden: 2026., 2027., 2028., već je uveden, ne znam ili neće biti uveden.

10. Označite koliko razumijete razliku između digitalnog eura i postojećih digitalnih plaćanja: vrlo dobro, donekle, slabo, uopće ne razumijem ili mislim da nema razlike.

STAVOVI I MIŠLJENJA

11. Ocijenite tvrdnje o digitalnom euru ocjenama od 1 do 5 (1 = uopće se ne slažem, 5 = potpuno se slažem):
    – Digitalni euro bit će siguran za korištenje.
    – Bit će praktičniji od gotovine.
    – Zaštitit će moju privatnost.
    – Bit će lak za korištenje.
    – Smanjit će kriminal.
    – Bit će dostupan svima.
    – Bit će stabilan u vrijednosti.
    – Potaknut će inovacije.

12. Označite koji aspekti digitalnog eura vas najviše brinu (moguće više odgovora): sigurnost podataka, privatnost transakcija, tehnički problemi, kontrola države/banke, hakiranje, gubitak pristupa novcu, složenost korištenja, nestanak gotovine ili ništa me ne brine.

13. Odaberite koliko ste spremni početi koristiti digitalni euro nakon uvođenja: odmah, nakon nekoliko mjeseci, nakon godinu dana, možda nikada, sigurno neću koristiti ili nisam siguran/sigurna.

PREFERENCIJE KORIŠTENJA

14. Označite u kojim biste situacijama najradije koristili digitalni euro (moguće više odgovora): online kupovina, plaćanje u trgovinama, slanje novca, plaćanje računa, štednja, plaćanje u inozemstvu, mikrotransakcije ili ne bih ga koristio/la.

15. Poredajte najvažnije funkcionalnosti digitalnog eura prema važnosti: mogućnost korištenja bez interneta, trenutačno slanje novca, niske naknade, visoka razina privatnosti, jednostavnost korištenja, sigurnost transakcija, korištenje u cijeloj EU, integracija s aplikacijama, mogućnost povrata novca ili drugo.

16. Označite kako biste najradije pristupili digitalnom euru: mobilna aplikacija, fizička kartica, računalo, postojeći bankovni račun, nova aplikacija, pametni sat ili QR kod.

17. Odaberite iznos digitalnog eura koji biste bili spremni držati u digitalnom novčaniku: do 20 €, 50–100 €, 100–200 €, 200–500 €, više od 1000 €, ne bih koristio/la ili ovisi o situaciji.

USPOREDBA S POSTOJEĆIM PLAĆANJIMA

18. Odaberite način plaćanja koji najčešće koristite: gotovina, debitna kartica, kreditna kartica, mobilno plaćanje, online bankarstvo ili prepaid kartice.

19. Ocijenite važnost sljedećih karakteristika načina plaćanja (1 = uopće nije važno, 5 = vrlo važno): sigurnost, brzina transakcije, privatnost, jednostavnost korištenja, niske naknade, široka prihvaćenost, offline korištenje i kontrola nad vlastitim novcem.

20. Odaberite kako mislite da će digitalni euro utjecati na korištenje gotovine: potpuno će je zamijeniti, značajno smanjiti, donekle smanjiti, neće utjecati, gotovina će ostati glavna ili nisam siguran/sigurna.

SIGURNOST I PRIVATNOST

21. Ocijenite svoju zabrinutost za sigurnosne aspekte digitalnog eura (1 = uopće nisam zabrinut/a, 5 = vrlo sam zabrinut/a): hakiranje, praćenje transakcija, tehničke greške, zlouporaba podataka, nemogućnost pristupa novcu, prijevare i kontrola nad osobnim financijama.

22. Odaberite tko bi po vašem mišljenju trebao imati pristup podacima o vašim transakcijama: nitko osim mene, ja i banka, ja – banka – centralna banka, državne institucije, svi zakonski ovlašteni ili nisam siguran/sigurna.

23. Odaberite kako biste željeli da se zaštiti vaša privatnost: potpuna anonimnost, pseudonimnost, privatnost za male iznose, samo osnovni podaci, potpuna transparentnost ili nisam siguran/sigurna.

EKONOMSKI I SOCIJALNI UTJECAJ

24. Ocijenite očekivani utjecaj digitalnog eura na društvo (1 = vrlo negativan, 5 = vrlo pozitivan): ekonomska stabilnost, financijska uključenost mladih, borba protiv kriminala, fintech inovacije, prava na privatnost, jednakost u pristupu financijama i međunarodna trgovina.

25. Odaberite kako mislite da će digitalni euro utjecati na financijsku pismenost mladih: značajno povećati, donekle povećati, neće utjecati, donekle smanjiti, značajno smanjiti ili nisam siguran/sigurna.

26. Odaberite kako vidite ulogu digitalnog eura u budućnosti Europe: ključni korak prema digitalizaciji, korisno dopunsko sredstvo, nepotreban dodatak, prijetnja privatnosti, jačanje europskog utjecaja ili nisam siguran/sigurna.

OBRAZOVANJE I INFORMIRANOST

27. Odaberite trebate li više informacija o digitalnom euru prije korištenja: trebam puno više, trebam nešto više, imam dovoljno, ne trebam ili nisam siguran/sigurna.

28. Označite koje izvore smatrate najpouzdanijima (moguće više odgovora): Europska centralna banka, nacionalna banka, škola, mediji, službene web-stranice, stručnjaci, prijatelji i obitelj ili društvene mreže.

29. Odaberite treba li digitalni euro biti uključen u školsku edukaciju: kao obvezni dio nastave, izborni predmet, kroz postojeće predmete, kroz radionice, nije potrebno ili nisam siguran/sigurna.

30. Označite kako biste najradije saznali više o digitalnom euru (moguće više odgovora): interaktivne web-stranice, mobilna aplikacija, video materijali, radionice, predavanja stručnjaka, simulacije i igre, pisani materijali ili razgovori s vršnjacima.

ZAVRŠETAK

Hvala vam što ste odvojili vrijeme za sudjelovanje u ovom istraživanju.

Vaši odgovori pomoći će u boljem razumijevanju stavova mladih o digitalnom euru i doprinijet će razvoju edukacijskih programa o budućnosti digitalnog novca. Rezultati istraživanja bit će objavljeni na web-stranicama škola sudionica i partnerskih institucija.
Svi prikupljeni podaci koristit će se isključivo u istraživačke svrhe i bit će obrađeni u skladu s važećim propisima o zaštiti podataka.