https://padlet.com/emasisko/3v5hhi9rq437l7ii Grupni projekt en-us 2021-11-17 09:39:01 UTC 2024-07-24 08:45:37 UTC hello@padlet.com emasisko https://padlet.com/emasisko/3v5hhi9rq437l7ii/wish/1896453281 Vodozemci su kralježnici čiji je život usko povezan s vodom.
Pluća vodozemaca imaju manji broj plućnih mjehurića većeg promjera, zato je smanjena površina za izmjenu plinova. Taj manjak vodozemci nadoknađuju putem kože, ona je dobro prokrvljena i vlažna. Žlijezde u koži stvaraju sluz koja ubrzava otapanje kisika što omogućava bolju difuziju do krvožilnog sustava i njegovo dopremanje do stanica. Sluz vlaži kožu i sprječava dehidraciju kada je vodozemac izvan vode.]]> 2021-11-17 09:50:01 UTC https://padlet.com/emasisko/3v5hhi9rq437l7ii/wish/1896453281 mateaparlov22 https://padlet.com/emasisko/3v5hhi9rq437l7ii/wish/1896473038 Čovječa ribica je endmična vrsta za područje Dinarida. Živi kod podzemnih Rijeka i jezera krškog Dinarskog gorja, uz rijeku Krku te uz rijeke Cetinu, Maticu, Norin, Neretvu i Vrljiku. Ona je vodozemac s najdužim životnim ciklusom, čak do 100 godina. Diše škrgama i kožom, a u hipoksičnim uvjetima diše plućima. U iznimnim situacijama može preživjeti od 18 do 96 mjeseci bez da pokazuje bilo kakve bolesti.]]> 2021-11-17 10:00:28 UTC https://padlet.com/emasisko/3v5hhi9rq437l7ii/wish/1896473038 mateaparlov22 https://padlet.com/emasisko/3v5hhi9rq437l7ii/wish/1896480358 Gmazovi pripadaju kralježnjacima. Pluća gmazova svojom građom i zadaćama su ista kao i ona kod sisavaca. Izmjena plinova kod gmazova odvija se u plućima. Ona su građena jednostavno, poput vrećica u kojima se nalaze plućni mjehurići. U izmjeni plinova sudjeluje i tjelesna šupljina koja mijenja svoj obujam.]]> 2021-11-17 10:04:48 UTC https://padlet.com/emasisko/3v5hhi9rq437l7ii/wish/1896480358 emasisko https://padlet.com/emasisko/3v5hhi9rq437l7ii/wish/1896481125 Mladi vodozemaca razvijaju se u vodi. Većina vodozemaca stadij larve proživljava u vodi, a nakon metamorfoze mogu živjeti na kopnu. Mnogo vrsta vodozemaca noćne su životinje kako bi se zaštitile od grabežljivaca i smanjile gubitak vode kroz kožu. Vodozemci se dijele na žabe ili bezrepce, repaše i beznošce. 

]]> 2021-11-17 10:05:17 UTC https://padlet.com/emasisko/3v5hhi9rq437l7ii/wish/1896481125 emasisko https://padlet.com/emasisko/3v5hhi9rq437l7ii/wish/1912347113 Gmazovi su se pojavili krajem paleozoika, no svoj su vrhunac imali su u razdoblju mezozoika koje se još naziva i era gmazova ili era dinosaura. Današnje gmazove možemo podijeliti na četiri skupine: ljuskaše, krokodile i tuatare.

]]> 2021-11-25 10:29:50 UTC https://padlet.com/emasisko/3v5hhi9rq437l7ii/wish/1912347113 marindzaja1 https://padlet.com/emasisko/3v5hhi9rq437l7ii/wish/1912405289 ČOVJEK:
Htio bih čuti malo o načinu na koji dišu gmazovi i vodozemci, mislim da bi ste mi vi u tome mogli pomoći. MORSKA KORNJAČA: Naravno sada ćemo ti sve objasniti. 
Inače ja za sebe smatram da imam najbolji dišni sustav. Sa samo jednim izlaskom na kopno mogu biti i do nekoliko sati u moru. Imam mišiće kod pluća koji se šire i skupljaju. Ponekad volim biti duže na kopnu radi zalihe kisika, no ako mirujem, u moru mogu biti i puno duže od nekoliko sati.Također mogu udisati kisik kroz grlo i anus no to mi nije dovoljna količina kao što je dobivam na kopnu. Nego čovječe kako ti ono dišeš?
ČOVJEK:
Nažalost ne mogu disati pod vodom, no zato moj dišni sustav odlično djeluje na kopnu. 
Zrak udišem kroz nos koji putuje do grkljana koji sprječava ulazak hrane u dušnik, zatim odlazi do dušniknika kroz koji zrak dolazi do dušnica. Pluća se napinju tijekom udisanje zbog međurebrenih mišića i dijafragme. Također su za mene važni plućni mjehurići u kojima dolazi do izmjene plinova kisika i u ugljikovog dioksida. Kisik ostaje u kapilarama, a ugljikovo dioksid izlazi iz njih. Zanimljivo je što dišem i kroz mitohondrije, to jest stanično disanje. Kiskom oslobađam hranjive tvari u mitohondijima. 
ŽABA: Ja uopće nisam ista kao čovjek, da pače ja sam posebnija. Oni možda imaju plućno i staničmo disanje, no ja imam i kožno disanje. Dišem tako da izmjenjujem plinove s vodom. Voda mi ulazi kroz usta, a izlazi kroz škrilne prozore gdje se odvija izmjena plinova pomoću kapilarnih žilama koje su povezane sa nitima koje čine škrge.
Zanimljivo je to što sam hladnokrvna životinja i umjesto hibernacije mirujem pa mi je tada disanje dodatno usporeno.
ČOVJEK: Mislim da smo iz ovoga zaključili da je svaki organizam poseban i zanimljiv na svoj način zato ih moramo zaštiti kako bi i dalje krasili nas planet Zemlju.]]> 2021-11-25 11:08:31 UTC https://padlet.com/emasisko/3v5hhi9rq437l7ii/wish/1912405289