<?xml version="1.0"?>
<rss version="2.0">
   <channel>
      <title>Vremenska crta by Regina Vukasovic</title>
      <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi</link>
      <description>Biolozi i njihove zasluge</description>
      <language>en-us</language>
      <pubDate>2020-03-28 10:06:25 UTC</pubDate>
      <lastBuildDate>2025-09-24 16:38:30 UTC</lastBuildDate>
      <webMaster>hello@padlet.com</webMaster>
      <image>
         <url>https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/205510015/2dffd1759a221983b8cb6c339069ebef/ameria.jpg</url>
      </image>
      <item>
         <title>Vaš zadatak je da otkrijete doprinose ovih znanstvenika razvoju biologije i da tokom godine dodate na vremensku crtu i ostale znanstvenike i njihova dostignuća.Vodite računa i o vremenu njihovog djelovanja.</title>
         <author>regina_vukasovic</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/681392021</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2020-08-15 14:32:52 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/681392021</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Leonardo de Vinci</title>
         <author>regina_vukasovic</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/681392527</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/205510015/131e0619cc3097e915bca0f88c847a6b/Leonardo_d_eVinci.jpg" />
         <pubDate>2020-08-15 14:34:15 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/681392527</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Zacharias Jansen</title>
         <author>regina_vukasovic</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/681393099</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/205510015/bc9a286f5e3236948cd2a933c14273a8/zacharias_janssen_or_jansen_or_zansz_dutch_spectacle_maker_who_invented_the_compound_microscope_u_l_ov7130.jpg" />
         <pubDate>2020-08-15 14:35:31 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/681393099</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Antoni von Loewenhoek</title>
         <author>regina_vukasovic</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/681393348</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/205510015/7de3e94933d5fd65a342828b246b92aa/Antoni_von_Lowenhoek.jpg" />
         <pubDate>2020-08-15 14:36:12 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/681393348</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Robert Hoeke</title>
         <author>regina_vukasovic</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/681393815</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/205510015/ff29a7234369c50231833578f9cd3345/robert_hooke_3.jpg" />
         <pubDate>2020-08-15 14:37:34 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/681393815</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Robert Brown</title>
         <author>regina_vukasovic</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/681394364</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/205510015/9e1cf8a11e7ac3b1e6114b689a0f2796/Robert_Brown.jpg" />
         <pubDate>2020-08-15 14:38:44 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/681394364</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Jan Purkinje</title>
         <author>regina_vukasovic</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/681394590</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/205510015/40e74e88dbd2f41a31142863e8d54dae/Jan_Purkinje.jpg" />
         <pubDate>2020-08-15 14:39:32 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/681394590</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>regina_vukasovic</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/681394993</link>
         <description><![CDATA[<div>Theodore Schwann</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/205510015/180f83de8b72595144664d81ac2882e4/TheodorSchwann.jpg" />
         <pubDate>2020-08-15 14:40:40 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/681394993</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Alexander Fleming</title>
         <author>regina_vukasovic</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/681396073</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/205510015/a9a7b3cf5eada7798f5357fc4b422542/sir_alexander_fleming_9296894_1_402.jpg" />
         <pubDate>2020-08-15 14:43:26 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/681396073</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Robert Koch</title>
         <author>regina_vukasovic</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/681396673</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/205510015/9c0213c5e565fc7b4dc0bb23c6a70993/21S__Robert_Koch_1843_1910_386x386.jpg" />
         <pubDate>2020-08-15 14:44:25 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/681396673</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Leonardo de Vinci(15.-16.stoljeće)Prvi je koristio leće u promatranju.</title>
         <author>regina_vukasovic</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/765583565</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2020-09-21 18:33:44 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/765583565</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Zacharias Jansen-1600. godine,izradio prvi jednostavni mikroskop.</title>
         <author>regina_vukasovic</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/765588555</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2020-09-21 18:34:53 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/765588555</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Camillo Golgi</title>
         <author>regina_vukasovic</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/771565484</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/205510015/28d1c5f0ee436f2e6aa8a7d72708235d/Camillo_Golgi_nobel.jpg" />
         <pubDate>2020-09-23 11:17:24 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/771565484</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>andreakamber11</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/772677129</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Antoni von Leeuwenhoek</strong> (1632. – 1723.) prvi je čovjek koji je napravio i koristio pravi mikroskop.  Bio je prvi koji je vidio i opisao bakterije, kvasac, živahni svijet u kapljici vode, protok krvi u kapilarama itd. Poznat je kao „otac mikrobiologije“ i kao jedan od „očeva bakteriologije“. Otkrio je da su bakterije uzročnici kolere i tetanusa.</div>]]></description>
         <pubDate>2020-09-23 15:54:52 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/772677129</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>andreakamber11</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/772697661</link>
         <description><![CDATA[<div>Robert Hoeke (17.st.) - otkriće stanice (proučavao pluto)</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2020-09-23 15:59:33 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/772697661</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>anamarijaalagusic</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/785697352</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Robert Brown</strong> (1773.–1858.), škotski botaničar. Otkrio i imenovao <strong>staničnu jezgru</strong> u biljaka (1831.); opisao gibanje čestica u otopini, koje je po njemu nazvano Brownovo gibanje</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2020-09-28 19:24:02 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/785697352</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>anamarijaalagusic</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/785717400</link>
         <description><![CDATA[<div><strong><br>Alexander Fleming</strong>, škotski biolog. Otkrio je antibiotsku supstancu lisozim i izolirao je antibiotik penicilin iz gljivice <strong>Penicillium</strong><a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Penicillium_notatum"><strong><em> </em></strong></a><strong><em>notatum</em></strong>, za što je dobio 1945. godine Nobelovu<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Nobelova_nagrada_za_fiziologiju_ili_medicinu"> </a>nagradu.<br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2020-09-28 19:30:35 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/785717400</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>anamarijaalagusic</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/785744840</link>
         <description><![CDATA[<div> <strong>Robert Koch</strong> razvio je i potvrdio teoriju da zarazne bolesti uzrokuju mikrobi – golim okom nevidljive čestice. Koch je otkrio da tuberkulozu uzrokuje bacil (bakterija štapićastog oblika), koji je po njemu nazvan <strong><em>Kochovim bacilom</em></strong>, a današnje mu je znanstveno ime <strong><em>Mycobacterium tuberculosis.</em></strong></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2020-09-28 19:40:16 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/785744840</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>anasusnjara3</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/788675046</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Theodor Schwann (1810.-1882.)</strong> bio je njemački fiziolog i liječnik. Njegov doprinos biologiji uključuje razvoj teorije ćelija, otkriće Schwannovih ćelija u<a href="https://bs.wikipedia.org/wiki/PNS"> </a>perifernom živčanom sustavu, otkriće i proučavanje pepsina, otkriće organske prirode kvasaca i izum termina metabolizam.</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2020-09-29 16:42:46 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/788675046</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>anasusnjara3</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/788871601</link>
         <description><![CDATA[<div>Charles Darwin</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/505174962/695a23f03ae2ba2c6066ef80e26732ae/938a11b7f64675e0be0755fa4830183f.jpg" />
         <pubDate>2020-09-29 17:22:47 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/788871601</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>anasusnjara3</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/788873730</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Charles Darwin (1809.-1882.) </strong>bio je engleski prirodoslovac  i autor prve znanstvene (danas prihvaćene) teorije o evoluciji živih bića, koja je po njemu dobila naziv darvinizam<em>.<br></em><br></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2020-09-29 17:23:12 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/788873730</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Thomas Hunt Morgan</title>
         <author>josipaviro</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/789259711</link>
         <description><![CDATA[<div> </div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/509323863/0485c4a35c18d3420e308588a16766e8/220px_Thomas_Hunt_Morgan.jpg" />
         <pubDate>2020-09-29 18:46:24 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/789259711</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Thomas Morgan Hunt</title>
         <author>regina_vukasovic</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/789487200</link>
         <description><![CDATA[<div> bavio se embriologijom<br>- proučavao mutacije na mušici <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Drosophila_melanogaster"><em>Drosophila melanogaster</em></a><em><br></em>- pokazao kako se geni prenose na kromosomima i da su mehanička osnova nasljeđivanja te time postavio osnove za razvoj moderne genetike<br>- 1933. dobio Nobelovu nagradu</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2020-09-29 19:53:30 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/789487200</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>josipana732</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/797821487</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/514159352/9fbcbf39db3f4ed92082b6c5c3f49d77/jw.jpg" />
         <pubDate>2020-10-02 14:38:09 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/797821487</guid>
      </item>
      <item>
         <title>James Dewey Watson (rođen 6. travnja, 1928.) je američki molekularni biolog, koji je najpoznatiji po sudjelovanju u otkrivanju strukture molekule DNK iz 1953. On, Francis Crick, i Maurice Wilkins zajedno su dobili 1962. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu.</title>
         <author>josipana732</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/797827266</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2020-10-02 14:39:35 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/797827266</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Francis Crick</title>
         <author>antearomic11</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/807865933</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/509914775/06c5f860712782bc72368e0fc91fd6ab/250px_Francis_Crick.png" />
         <pubDate>2020-10-06 18:06:51 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/807865933</guid>
      </item>
      <item>
         <title> Francis Crick</title>
         <author>antearomic11</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/807880840</link>
         <description><![CDATA[<div>- bio je engleski molekularni biolog, biofizičar, i neuro naučnik<br>- najpoznatiji je po otkriću strukture DNK molekula 1953.<br>- 1962. dobio je Nobelovu nagradu za fiziologiju </div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2020-10-06 18:10:17 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/807880840</guid>
      </item>
      <item>
         <title>RUDOLPH VIRCHOW</title>
         <author>miladinovdino</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/811504478</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/503696844/5bbc01472e7c3a8b86341c991c76fb24/HE11_0288.jpg" />
         <pubDate>2020-10-07 18:45:22 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/811504478</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Rudolph Virchow (1821. - 1902.)</title>
         <author>miladinovdino</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/811505979</link>
         <description><![CDATA[<div>Njemački liječnik poznat kao otac patologije. Suprotstavio se humoralnoj patologiji (bolest nastaje zbog disbalansa tjelesnih tekućina) koja je bila zastupljena još od Hipokrata. Prvi upotrijebio izraz celularna patologija te dokazao da je stanica nositelj patoloških procesa. Prvi opisao emboliju, leukemiju, trombozu i otkrio neurogliju.</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2020-10-07 18:45:48 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/811505979</guid>
      </item>
      <item>
         <title>JACQUES MONOD</title>
         <author>miladinovdino</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/811538273</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/503696844/c33d0149319a8d843ccc611a8515f012/Jacques_Monod_nobel.jpg" />
         <pubDate>2020-10-07 18:55:38 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/811538273</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Jacques Monod (1910. - 1976.)</title>
         <author>miladinovdino</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/811539278</link>
         <description><![CDATA[<div>Francuski biolog koji je na kulturama Escherichia coli otkiro fenomen dvostrukog rasta. Dao doprinos razvoju enzimologije i istraživao elementarne biokemijske mehanizme. 1961. godine predložio koncept glasničke RNA (mRNA). Godine 1965. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu zbog otkrića genetičkog načina upravljanja sintezom enzima.</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2020-10-07 18:55:56 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/811539278</guid>
      </item>
      <item>
         <title>IVAN ĐIKIĆ</title>
         <author>miladinovdino</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/811569186</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/503696844/2ae1eb44505f8082a4b13471fe153075/preuzmi.jpg" />
         <pubDate>2020-10-07 19:05:31 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/811569186</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Ivan Đikić (1966.)</title>
         <author>miladinovdino</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/811570303</link>
         <description><![CDATA[<div>Istražuje ulogu ubkvitina (signalna bjelančevina) te dokazao da ona sudjeluje u mnogim staničnim procesima kao npr. popravak DNK, endocitozu, razgradnju proteina itd. Poremećaj njezine funkcije utječe na nastanak raka, infekcije i neurodegenerativnih bolesti. Identificirao Rpn 13, ubkvitinski receptor. Razjasnio mehanizme borbe protiv salmonele. Dobio mnoga međunarodna priznanja za doprinos u istraživanju raka.</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2020-10-07 19:05:54 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/811570303</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Ozana Pešo                                                                         </title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/815260690</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>CARL VON LINNE<br>Carl von Linne</strong> (1797.-1778. god.)</div><ul><li>bio je osnivač i prvi predsjednik švedske Akademije znanosti i prirodnjačkog muzeja </li><li> jedan od najvećih deskriptivnih botaničara</li><li>osnove botaničke nomenklature</li><li>"otac" suvremene taksonomije</li><li>jedan od začetnika ekologije</li><li>po njemu se kratica L koristi za naznačavanje ove osobe za citiranje botaničkih  imena</li><li>po njemu se kratica autora Linnaeuse koristi za naznačavanje ove osobe u citiranju zoološkog imena </li><li>područja djelovanja: botanika, taksonomija i ekologija</li></ul>]]></description>
         <pubDate>2020-10-08 19:48:11 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/815260690</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Carl von Linne</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/815296295</link>
         <description><![CDATA[<div>Ozana Pešo</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/763808469/15174eced22ef95850eaa4f84c7292d3/lossy_page1_1200px_Carl_von_Linn___1707_1778__botanist__professor__Alexander_Roslin____Nationalmuseum___15723_tif.jpg" />
         <pubDate>2020-10-08 20:01:33 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/815296295</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Matthias Jacob Schleiden</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/817316019</link>
         <description><![CDATA[<div>• njemački botaničar i suosnivač stanične teorije<br>• preferirao je proučavanje strukture biljke pod mikroskopom te je došao do zaključka da su sve biljke sastavljene od biljne stanice i da iz jedne stanice proizlazi embrionalni biljni organizam<br>• napisao je djelo <em>,,Povijesti biljnog svijeta"</em> u kojoj je bio odlomak koji je prihvatio transmutaciju vrsta<br>• umire u Frankfurtu 23. lipnja 1881.g.<em><br> <br>                                                           Glorija Jukić</em></div>]]></description>
         <pubDate>2020-10-09 16:35:02 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/817316019</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Matthias Jacob Schleiden</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/817329974</link>
         <description><![CDATA[<div>Glorija Jukić</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/758535127/75e16fbcbc45155230c3b9d4ec9774bd/20201009_183828.jpg" />
         <pubDate>2020-10-09 16:39:12 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/817329974</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Nina Runje</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/819494588</link>
         <description><![CDATA[<div>Maurice Wilkins rođen je 15. prosinca 1916. na Novom Zelandu. Bio je molekularni biolog, koji je najpoznatiji po sudjelovanju u otkrivanju strukture molekule DNK iz 1953. On, James Watson i Francis Crick, zajedno su dobili Nobelovu nagradu 1962. za fiziologiju ili medicinu za svoje otkriće u vezi molekularne strukture nukleinskih kiselina i njene važnosti za prijenos podataka u živim organizmima.</div>]]></description>
         <pubDate>2020-10-11 09:57:15 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/819494588</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/819495502</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/782325764/8c9669c5afd11c209ae5d00f35b25dcb/E7C77AF5_A49D_4B12_B646_959EA884ACC5.jpeg" />
         <pubDate>2020-10-11 09:58:15 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/819495502</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/831106847</link>
         <description><![CDATA[<div>Ana Marunica<br><strong>George Johnann Mendel </strong>(20.srpnja 1822. - 6.siječnja 1884.) Bio je austrijski svećenik i znastvenik. Studirao je teologiju, filozofiju, matematiku i fiziku na Institutu za filozofiju u Olomoucu (1840. – 1843). Godine 1843. stupio je u augustinski samostan sv. Tome u Brnu, gdje je nastavio usavršavati područje teologije. Na temelju eksperimenata s graškom, Mendel je oblikovao teoriju nasljeđivanja. Dokazao je da potomci od roditelja nasljeđuju gene, koji određuju njihova svojstva. Prvi je u genetička istraživanja uveo eksperimentalni i kvantitativni pristup, a njegova dva zakona smatraju se temeljnim zakonima genetike, poslije su po njemu nazvani Mendelovim zakonima.<br><br></div>]]></description>
         <pubDate>2020-10-15 04:52:17 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/831106847</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/831117803</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>George Johnann Mendel </strong></div>]]></description>
         <enclosure url="http://2.bp.blogspot.com/-eGYBiS1iz24/TidwHPlMA2I/AAAAAAAAQJs/nMRmluKxQpU/s1600/Gregor_Mendel_2.jpg" />
         <pubDate>2020-10-15 04:58:02 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/831117803</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Friedrich Miescher (1844.-1895.)</title>
         <author>lucianamravak</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/837599823</link>
         <description><![CDATA[<div>Švicarski liječnik i biolog koji je izolirao nuklein(kisela tvar u jezgri bogata fosforom i dušikom) iz jezgre leukocita.To otkriće je važno jer se poslije ispostavilo da je to nukleinska kiselina što je bilo bitno za kasnije proučavanje nasljeđivanja.</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2020-10-17 12:52:26 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/837599823</guid>
      </item>
      <item>
         <title>F. Miescher</title>
         <author>lucianamravak</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/837603379</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/505650298/98fc3a3c54375bd856bfac767d388408/220px_Friedrich_Miescher__1_.jpg" />
         <pubDate>2020-10-17 12:58:21 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/837603379</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Camillo Golgi (1843.-1926.)</title>
         <author>lucianamravak</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/837607658</link>
         <description><![CDATA[<div>Talijanski znanstvenik i liječnik koji je otkrio staničnu organelu u stanici koja je po njemu nazvana Golgijev aparat te se bavio proučavanjem središnjeg živčanog sustava za čija je istraživanja dobio Nobelovu nagradu 1906. zajedno s kolegom Cajalom.</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2020-10-17 13:04:55 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/837607658</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Lynn Margulis(1938.-2011.)</title>
         <author>lucianamravak</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/837612426</link>
         <description><![CDATA[<div>Američka biologinja i znanstvenica koja je otkrila molekule DNA i u mitohondrijima i u kloroplastima te je postavila endosimbiotsku teoriju(prema toj teoriji eukariotske stanice su nastale iz prokariotskih).</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2020-10-17 13:12:18 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/837612426</guid>
      </item>
      <item>
         <title>L. Margulis</title>
         <author>lucianamravak</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/837616039</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/505650298/0255593838781d0382277cb8cb718af6/Lynn_Margulis.jpg" />
         <pubDate>2020-10-17 13:17:41 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/837616039</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Ena Šabić</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/979585945</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Jan Evangelista Purkyně (</strong>rođen 17. prosinca 1787, Libochovice, <a href="https://www.britannica.com/place/Bohemia">Bohemija</a> [danas u Češkoj] - umro 28. srpnja 1869, Prag) je pionir eksperimentalne fiziologije. Njegova su istraživanja u poljima <a href="https://www.britannica.com/science/histology">histologija</a> , <a href="https://www.britannica.com/science/embryology">embriologija</a> i <a href="https://www.britannica.com/science/pharmacology">farmakologija</a> pomogli stvoriti moderno razumijevanje oka i <a href="https://www.britannica.com/science/vision-physiology">vida</a> , funkcije <a href="https://www.britannica.com/science/brain">mozga</a> i <a href="https://www.britannica.com/science/heart">srca</a> , <a href="https://www.britannica.com/science/reproduction-biology">razmnožavanja</a> sisavaca i <a href="https://www.merriam-webster.com/dictionary/composition">sastava</a> stanica. Opisujući embrione mladih <a href="https://www.britannica.com/animal/animal">životinja</a> , uveo je <a href="https://www.britannica.com/science/protoplasm">protoplazmu</a> kao znanstveni pojam. Opisao je otrovanje digitalisom, otkrio i opisao žlijezde znojnice, opisao mikroskopski sastav jajne stanice te proučavao probavna svojstva soka gušterače. Prvi je konstruirao <a href="https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=40783">mikrotom</a>, usavršio mikroskop te poboljšao izradbu histoloških preparata.</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2020-12-02 13:25:47 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/979585945</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Louis Pasteur</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/979602177</link>
         <description><![CDATA[<div>Ena Šabić</div>]]></description>
         <enclosure url="https://www.biography.com/.image/t_share/MTE5NTU2MzE2MzM5NTM3NDE5/louis-pasteur-9434402-1-402.jpg" />
         <pubDate>2020-12-02 13:30:32 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/979602177</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Ena Šabić</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/979666646</link>
         <description><![CDATA[<div> <strong>Louis Pasteur,</strong> francuski kemičar i biolog (Dole, 27. XII. 1822 – Villeneuve-l’Étang kraj Pariza, 28. IX. 1895). Pasteur se isprva bavio kristalografijom. Proučavao je optička svojstva vinske kiseline te se smatra jednim od začetnika stereokemije. Istražujući kvarenje vina, ustanovio je da se ono kvari u dodiru sa zrakom. Ispravno je zaključio da se mikroorganizmi koji uzrokuju kvarenje nalaze u atmosferi, a ne stvaraju se spontano u samom vinu, čime je pobio teoriju o <em>spontanoj generaciji,</em> tj. rađanju mikroorganizama iz nežive tvari. Ustanovio je, nadalje, da se laganim zagrijavanjem vina sprječava razvoj mikroorganizama koji uzrokuju nepoželjne promjene. Ta je spoznaja bila temeljem postupka sterilizacije, nazvanoga po njem <a href="https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=46918"><em>pasterizacijom</em></a><em>,</em> kojim je učinjena golema korist industriji vina i piva. Njegova su otkrića potaknula engleskoga kirurga J. Listera na primjenu fenola (karbolne kiseline) u dezinfekciji rana, tj. na uvođenje <a href="https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=3111">antisepse</a> u kirurgiju. Uzgojivši kulture uzročnika kolere peradi (danas nazvanoga <em>Pasteurella multocida</em>), primijetio je da stare kulture gube virulenciju za kokošji organizam. Kokoši cijepljene  tim kulturama nisu se razboljele, već su postale otporne na infekciju virulentnim sojevima uzročnika. Tim je pokusom Pasteur utemeljio <a href="https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=11816">cijepljenje</a>. Najpoznatije je Pasteurovo istraživanje bjesnoće. Zaključio je da virus  bjesnoće napada središnji živčani sustav.</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2020-12-02 13:43:30 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/979666646</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Ferdinand Cohn</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/988920871</link>
         <description><![CDATA[<div>Magdalena Galić<br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="https://www.buscabiografias.com/img/people/Ferdinand_Cohn.jpg" />
         <pubDate>2020-12-04 19:20:06 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/988920871</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Magdalena Galić</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/988927905</link>
         <description><![CDATA[<div><strong><em>Ferdinand Cohn ( 1828. - 1898.)<br>- njemački biolog, jedan od osnivača moderne bakteriologije  i mikrobiologije<br>- klasificirao bakterije na četri grupe na osnovu oblika (kuglaste, štapićaste, spiralne i nitaste) te se ta klasifikacija koristi i dan danas</em></strong></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2020-12-04 19:21:49 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/988927905</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Selman Waksman</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/988999426</link>
         <description><![CDATA[<div>Magdalena Galić<br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="http://what-when-how.com/wp-content/uploads/2011/06/tmp6946_thumb.jpg" />
         <pubDate>2020-12-04 19:40:09 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/988999426</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Magdalena Galić</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/989004524</link>
         <description><![CDATA[<div>Selman Waksman<br>- židovsko-američki biokemičar i mikrobiolog<br>-1952.g. dobio je Nobelovu nagradu  u čast svoga otkrića "streptomicina", prvog antibiotika koji je bio rabljen u borbi protiv tuberkuloze (učinkovit)<br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2020-12-04 19:41:30 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/989004524</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/990331731</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/897763003/ad6d961715e290788089366e1c545104/20201205_174636.jpg" />
         <pubDate>2020-12-05 16:50:51 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/990331731</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/990334986</link>
         <description><![CDATA[<div>Lana Filipović Grčić<br><br><em>Martin Wilhelm Beijerinck (1851. - 1931.) p</em>ronašao je već 1901. u tlu bakteriju <em>Azotobacter chroococcum,</em> koja također veže dušik iz zraka, i čimbenik je plodnosti tla.</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2020-12-05 16:53:36 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/990334986</guid>
      </item>
      <item>
         <title>EMILIE ROUX</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/995667675</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/901104579/febf8f8014920b3fe12e4ef1f580e05e/EMILIE_ROUX.jpg" />
         <pubDate>2020-12-07 19:25:34 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/995667675</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Emilie Roux</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/995678645</link>
         <description><![CDATA[<div>-francuski liječnik i bakteriolog <br>-jedan od vodećih stručnjaka u mikrobiologiji i imunologiji<br>-pridonio spoznajama o bakterijskim otrovima <br>-sudjelovao je u prvim cijepljenjima protiv bjesnoće te postavio temelj liječenju difterije</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2020-12-07 19:27:55 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/995678645</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Hans Christian Joachim Gram </title>
         <author>lucijagusic1</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1012063204</link>
         <description><![CDATA[<div>Hans Christian Joachim Gram (13. rujna 1853. - 14. studenoga 1938.) bio je danski bakteriolog koji je poznat po svom razvoju Gramove mrlje, još uvijek standardne tehnike za klasifikaciju bakterija i njihovu vidljivost pod mikroskopom. Studirao je na Sveučilištu u Kopenhagenu, i bio je asistent za botaniku zoologu Japetusu Steenstrupu. Proučavanje biljaka upoznalo ga je s osnovama farmakologije i uporabom mikroskopa.<br><br>Gram je započeo medicinsku školu 1878. i diplomirao 1883. Gramov se početni rad odnosio na proučavanje ljudskih crvenih krvnih zrnaca. Među prvima je prepoznao da su makrociti karakteristični za pernicioznu anemiju. U Berlinu je 1884. Gram razvio metodu za razlikovanje dvije glavne klase bakterija;gram pozitivne i gram negativne.<br><br><br><br><br><br><br><br><br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2020-12-12 09:13:56 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1012063204</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Hans Christian Joachim Gram </title>
         <author>lucijagusic1</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1012064732</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/771666388/934abe7a4661b1dcbbc89204923c4d92/220px_Hans_Christian_Gram_portrait_by_Hansen___Weller.jpg" />
         <pubDate>2020-12-12 09:16:16 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1012064732</guid>
      </item>
      <item>
         <title>MIROSLAV RADMAN</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1073870393</link>
         <description><![CDATA[<div>Ozana Pešo</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/945618348/5068a4b81ddbd2730cc4136e62938c97/radamn3.jpg" />
         <pubDate>2021-01-11 13:24:06 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1073870393</guid>
      </item>
      <item>
         <title>MIROSLAV RADMAN</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1073875536</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Miroslav Radman hrvatski je biolog rođen je 30. travnja 1944. godine u Splitu. Osim što je biolog može se pohvaliti članstvom u Francuskoj akademiji znanosti i umjetnosti,  Svjetskoj akademiji znanosti te u Europskoj organizaciji za molekularnu biologiju. Njegova najveća specijalnost je upravo popravak DNK. Zbog svoje stručnosti tijekom života je promijenio mnoga zanimanja, a samo neka od njih su: profesor genetike, profesor stanične biologije, profesor citologije savjetnik premijera RH za znanost, direktor instituta u Splitu za sjajne znanstvenike u Hrvatskoj, suosnivač Mediteranskog instituta za istraživanje života...                      2006. godine zajedno s još dvije znanstvenice otkrio je proces samoobnavljanja jedne od ekstremofilnih bakterija. Također još jedno njegovo veliko otkriće je seksualni život bakterija.  Do sad je objavio 177 radova, opisao 25 originalnih otkrića te je dobio 12 svjetskih nagrada. Najveće priznanje koje je do sada dobio za svoj rad je europska nagrada za mikrobiologiju.        <br><br></strong>Ozana Pešo  <strong>                                                <br></strong><br></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2021-01-11 13:25:28 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1073875536</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Zacharias Janssen </title>
         <author>piva74479</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1080294105</link>
         <description><![CDATA[<div>(1585.-1632.) bio je nizozemski izumitelj koji je 1600. godine izradio prvi jednostavni mikroskop.<br>Također je tvrdio i da je izumio teleskop, no o tome nema konkretnih dokaza. Bio je poznat kao "ulični prodavač" koji je neprestano imao problema sa vlastima. O njegovu životu malo se zna i nema sigurnih dokaza za njegova postignuća.<br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2021-01-12 19:19:49 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1080294105</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Lana Babić</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1748921757</link>
         <description><![CDATA[<div><br><strong>Louis Pasteur</strong><em> </em>(1822.- 1895.) bio je francuski mikrobiolog i kemičar. Brojnim eksperimentima je potvrdio da su bakterije izazivači bolesti. Proučavanjem bolesti vina ustanovio je da se klice iz kojih nastaju mikroorganizmi mogu uništiti toplinom i razvio je metodu za zaštitu namirnica kojom se uništavaju bakterije u hrani, koja se po njemu zove <strong>pasterizacija</strong>. Paster je istraživao cijepivo protiv mnogih zaraznih bolesti. Unaprijedio je metode cijepljenja i pronašao cjepivo <strong>protiv bjesnila</strong> koristeći osušenu kralježničnu moždinu zaraženih zečeva. Cjepivo je prvi put upotrebljeno 1885. godine na dječaku kojega je ugrizao bijesan pas.</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2021-09-17 14:56:35 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1748921757</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Lana Laco</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1751794212</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Chetverikov S.S. (1880-1895)</strong><br>Ruski biolozi i njihova otkrića napravili su veliki doprinos razvoju genetike. <strong><em>Chetverikov Sergej Sergejevich</em></strong> je rođen znanstvenik u obitelji proizvođača, a on je stekao obrazovanje na Sveučilištu u Moskvi. Ovo je izvanredan genetičar-evolucionist, koji je organizirao proučavanje nasljeđa u životinjskim populacijama. Zahvaljujući tim istraživanjima, znanstvenik se smatra osnivačem evolucijske genetike. Pokrenuo je novu disciplinu -<strong> genetiku populacije.</strong></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2021-09-19 14:30:17 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1751794212</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Michela Maroš</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1751929292</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>James Waston -</strong> Američki molekularni biolog , koji je najpoznatiji po sudjelovanju u &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;otkrivanju strukture molekule DNK iz 1953. godine. Rođen je 6. travnja 1928.</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1360848829/611ff6bd7e72ee6f24a959ebcc46fc17/456D7159_6D0D_4B13_8270_6641FA64D2AB.jpeg" />
         <pubDate>2021-09-19 15:50:31 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1751929292</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Ana Turudić</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1754809602</link>
         <description><![CDATA[<div>Luigi Galvani(1737.-1798.)Talijanski liječnik i fizičar&nbsp; kao profesor anatomije u Bologni. Otkrio 1784. da se preparirani žablji mišići trzaju ako su u dodiru s dvjema različitim kovinama. Galvani je mislio da je tomu uzrok životinjski elektricitet , što je i objavio u djelu <em>Komentar o električnim silama u pomicanju mišića. </em>Galvanijevim imenom nazvane su istosmjerne el. struje (galvanske struje), različiti električni aparati i procesi.&nbsp;</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1172082495/3901f78d7f49926e691cb037b75be793/Luigi_Galvani__oil_painting.jpg" />
         <pubDate>2021-09-20 17:27:29 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1754809602</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Magdalena Prolić</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1757230025</link>
         <description><![CDATA[<ul><li><strong>Alexsander Fleming</strong> -Škotski&nbsp;biolog  &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; Otkrio je antibiotsku supstancu lisozim&nbsp; i izolirao je antibiotik&nbsp; penicilin iz gljivice Penicillium &nbsp; noatatum, za što je dobio 1945. godine Nobelovu nagradu</li></ul><div><br></div><div><br></div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1335288642/60ee788accdcd21c82f0cc92ce2efa7b/preuzmi__1_.jpeg" />
         <pubDate>2021-09-21 13:52:52 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1757230025</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Franko Romić</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1757483251</link>
         <description><![CDATA[<div>Jacguse Monod - francuski biolog i fiolozofski pisac<br>Dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1965. godine.<br>U knjizi Slučaj i nužnost 1970. razmatra posljedice novovjekovnih znanosti, osobito biologije.<br>Također je bio dobar glazbenik.</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/981462420/c53d2981b57a2ab60cf5d1f3715e9dd3/20210921_165426.jpg" />
         <pubDate>2021-09-21 15:00:14 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1757483251</guid>
      </item>
      <item>
         <title>YOSHINORI OSHUMI</title>
         <author>katarinagaspar3</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1757527187</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://cdn-3.expansion.mx/dims4/default/c774e83/2147483647/strip/true/crop/2736x2736+684+0/resize/1200x1200!/quality/90/?url=https:%2F%2Fcdn-3.expansion.mx%2Fc2%2F85%2F4d812a934b1fbc8ee0821a9b210a%2F000-gr8iv.jpg" />
         <pubDate>2021-09-21 15:12:41 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1757527187</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Karl Ernst von Baer </title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1757649222</link>
         <description><![CDATA[<div>&nbsp;Iris Duvnjak<br><br></div><div><br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1211514381/93ec6cf75147286164c7e98284585ec4/Screenshot_20210921_174230_Google.jpg" />
         <pubDate>2021-09-21 15:47:56 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1757649222</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Mihaela Mikuljan</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1757686750</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>&nbsp;Franci Crick<br>-</strong> Engleski molekularni biolog,fizičar&nbsp; i neuroznanstvenik, koji je najpoznatiji po sudjelovanju u otkrivanju strukture molekule DNK iz&nbsp; 1953&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;<br>-Dobio Nobelovu nagradu za Fiziologiju i medicinu za svoje otkriće u vezi&nbsp;molekularne strukture nukleinskih kiselina i njezine važnosti za prijenos podataka u živim organizmima</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/620615962/5f1038f29832ced02a3c6bc565b5a3e1/francissss.jpg" />
         <pubDate>2021-09-21 15:59:19 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1757686750</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Josipa Bodač</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1757695207</link>
         <description><![CDATA[<div>Franci Crick&nbsp; -&nbsp;Engleski molekularni biolog , fizičar&nbsp;&nbsp;i neuroznanstvenik, koji je najpoznatiji po sudjelovanju u otkrivanju strukture molekule DNK.&nbsp;Osvojio je Nobelovu nagradu za Fiziologiju i medicinu&nbsp;za svoje otkriće u vezi molekularne strukture nukleinskih kiselina&nbsp;i njezine važnosti za prijenos podataka u živim organizmima.</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1335290745/1ce2e9f7883a8388bef03171dd35be2f/IMG_20210921_WA0006.jpg" />
         <pubDate>2021-09-21 16:02:01 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1757695207</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Marko Gaurina</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1757729300</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Luigi Galvani</strong> (Bologna, 9. rujna 1737. - Bologna, 4. prosinca 1798.), talijanski liječnik i fizičar. Kao profesor anatomije u Bologni otkrio 1784. da se preparirani žablji mišići trzaju ako su u dodiru s dvjema različitim kovinama. Galvani je mislio da je tomu uzrok životinjski elektricitet, što je i objavio u djelu Komentar o električnim silama u pomicanju mišića (lat. De viribus electricitatis in motu musculari commentarius, 1791.). Ispravno objašnjenje te pojave dao je Alessandro Volta (1796.), dokazavši da je posrijedi strujanje elektriciteta koje nastaje između dvaju metala kada je među njima elektrolit (galvanski elektricitet). Galvanijevim imenom nazvane su istosmjerne električne struje (galvanske struje), različiti električni aparati i procesi.</div>]]></description>
         <enclosure url="https://media.sciencephoto.com/image/c0269742/800wm/C0269742-Luigi_Galvani,_Italian_physician.jpg" />
         <pubDate>2021-09-21 16:13:02 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1757729300</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Ana Vuković</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1757760760</link>
         <description><![CDATA[<div><strong><em>Barbara McClintock (1902.-1992.) </em></strong>bila je američka znanstvenica i citogenetičarka koja je 1983. nagrađena Nobelovom nagradom za fiziologiju ili medicinu. Razvila je tehniku ​​vizualizacije kromosoma kukuruza i upotrijebila mikroskopsku analizu kako bi pokazala mnoge temeljne genetske ideje. Pokazala je ulogu telomera i centromere , regija kromosoma koje su važne u očuvanju genetskih informacija. Tijekom 1940 -ih i 1950 -ih McClintock je otkrio transpoziciju i njome pokazao da su geni odgovorni za uključivanje i isključivanje fizičkih karakteristika. Razvila je teorije kako bi objasnila potiskivanje i izražavanje genetskih informacija s jedne generacije kukuruza na drugu. Kasnije je opsežno proučila citogenetiku i etnobotaniku rasa kukuruza iz Južne Amerike. McClintockino istraživanje postalo je dobro shvaćeno 1960 -ih i 1970 -ih, jer su drugi znanstvenici potvrdili mehanizme genetskih promjena i ekspresije proteina koje je pokazala u svojim istraživanjima kukuruza 1940 -ih i 1950 -ih. Slijedile su nagrade i priznanja za njezin doprinos na tom području, uključujući Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu , dodijeljenu joj 1983. godine za otkriće genetske transpozicije.</div>]]></description>
         <enclosure url="https://wikiedu.org/wp-content/uploads/2017/04/Barbara_McClintock_1902-1992_shown_in_her_laboratory_in_1947.jpg" />
         <pubDate>2021-09-21 16:23:17 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1757760760</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Pavle Gugić</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1757835436</link>
         <description><![CDATA[<div>Jacguse Monod<br>&nbsp;- Francuski biolog i filozofski pisac&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;- Dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1965. godine&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;- U knjizi Slučaj i nužnost 1970. razmatra posljedice novovjekovnih znanosti, osobito biologije (genetika i evolucija) na religiju, etiku i društvo&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;  - Bio je također dobar glazbenik&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;  -&nbsp; Za vrijeme&nbsp; Drugog svijetskog rata&nbsp; sudjelovao je u Francuskom&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;pokretu otpora<br><br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1335295576/d273deb273f3d87f86c8018543551b66/IMG_20210921_WA0008.jpg" />
         <pubDate>2021-09-21 16:47:59 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1757835436</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Anamari Jukić</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1758050879</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Robert Koch</strong>, njemački bakteriolog.<br>Želio je postati svjetski putnik i istraživač prirode, ali je postao liječnik. Čeznuo je za istraživanjem novog područja - <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Mikrobiologija">mikrobiologije</a>. Nabavio je mikroskop i uskoro mu je mikroskopiranje postao glavni hobi. Jedan je od osnivača medicinske mikrobiologije. Godine <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/1882.">1882.</a> u Fiziološkom društvu u <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Berlin">Berlinu</a>, Koch je iznio vlastitu spoznaju o uzročniku <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Tuberkuloza">tuberkuloze</a>, patogenom mikroorganizmu štapićastog oblika, koji je po njemu nazvan <strong><em>Kochovim bacilom</em></strong>. Bilo je to revolucionarno otkriće u borbi protiv najopasnije bolesti 19. stoljeća. Također je pronašao uzročnike <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Kolera">kolere</a>, ispitivao <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Malarija">malariju</a> i afričku bolest spavanja, te uveo liječenje <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Kinin">kininom</a>. Godine <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/1905.">1905.</a> dobio je <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Nobelova_nagrada_za_fiziologiju_ili_medicinu">Nobelovu nagradu za medicinu</a>. Dokazao je da su uzročnici bolesti živi mikrobi. Otkrio je postupke za uzgoj i proučavanje bakterija te suzbijanje mnogih zaraznih bolesti. Uveo je laboratorijski uzgoj bakterija na hranjivoj podlozi. Razradio je postupke bojanja bakterijskih stanica.</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2021-09-21 18:05:48 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1758050879</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Gabriela Buljan</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1758118838</link>
         <description><![CDATA[<div><strong><br>Robert Koch</strong> (<a href="https://hr.m.wikipedia.org/w/index.php?title=Clausthal&amp;action=edit&amp;redlink=1">Clausthal</a>, <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/11._prosinca">11. prosinca</a> <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/1843.">1843.</a> - <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Baden-Baden">Baden-Baden</a>, <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/25._svibnja">25. svibnja</a> <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/1910.">1910.</a>), <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Njema%C4%8Dka">njemački</a> bakteriolog. Želio je postati svjetski putnik i istraživač prirode, ali je postao liječnik. Čeznuo je za istraživanjem novog područja - <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Mikrobiologija">mikrobiologije</a>. Nabavio je mikroskop i uskoro mu je mikroskopiranje postao glavni hobi. Jedan je od osnivača medicinske mikrobiologije.&nbsp;<br><br></div><div><br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1335288682/f05d5b50b2d6910c203984b78268e02e/89877269_0346_46F8_AB54_AFA277BED0B1.jpeg" />
         <pubDate>2021-09-21 18:33:20 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1758118838</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Ivana Galiotović</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1758144408</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/c1/Pasteur%2C_Louis_(1822-1895)_par_Paul_Nadar.jpg" />
         <pubDate>2021-09-21 18:44:41 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1758144408</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Lana Babić</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1758226136</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://iiif.wellcomecollection.org/image/M0005223.jpg/full/full/0/default.jpg" />
         <pubDate>2021-09-21 19:24:06 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1758226136</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Nina Milanović</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1758251939</link>
         <description><![CDATA[<div>ROBERT&nbsp;HOOKE</div>]]></description>
         <enclosure url="https://dailyasianage.com/library/1551552350_1.jpg" />
         <pubDate>2021-09-21 19:37:48 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1758251939</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Robert Hooke (Freshwater, 18. srpnja 1635. - London, 3. ožujka 1703.), britanski fizičar, matematičar i izumitelj. Ubraja se u najsvestranije znanstvenike 17. stoljeća. Rad je započeo s Robert Boyleom na konstrukciji zračne pumpe, poboljšao je mikroskop, a okušao se i u teoriji, gdje se često suprotstavljao Isaacu Newtonu (primjerice svojom nedovršenom valnom teorijom svjetlosti i nedovršenom teorijom gravitacije). Prvi utvrdio rastezanje tvari zagrijavanjem (toplinsko istezanje), našao zakon opruge i postavio osnovni zakon teorije elastičnosti (Hookeov zakon). Postavio kinetičku hipotezu plinova i predložio temperaturu tališta leda za nultu točku termometarske ljestvice. Naziv stanica, koji je predložio za strukturu pluta opaženu mikroskopom, prihvaćen je u biologiji s onim značenjem što ga ima atom u fizici i kemiji. [1] Pokusima je dokazao da se centar težišta Zemlje i Mjeseca giba oko Sunca u elipsi (baricentar).</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1758252805</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2021-09-21 19:38:14 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1758252805</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1758262673</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Louis Pasteur - Francuski kemičar i biolog. Diplomirao je kemiju u Besanconu. Njegovo prvo istraživanje odnosilo se na optička svojstva vinske kiseline te je jedan od osnivača stereokemije. Bavio se problemima alkoholne i mliječne fermentacije, što ga je odvelo na proučavanje bolesti vina. Spoznaja da se klice iz kojih nastaju mikroorganizmi mogu uništiti utjecajem topline bio temelj postupka sterilizacije nazvanog po njemu pasterizacija, s tim je u vezi i početak antiseptičke metode u kirurgiji, koju je Pasteur primjenio 1865. uvođenjem fenola kao sredstva za dezinfekciju rana. Istraživao je cjepiva protiv zaraznih bolesti.&nbsp;</strong></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2021-09-21 19:43:26 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1758262673</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>stipemilardovic2007</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1758273203</link>
         <description><![CDATA[<div>Robert 🤬 - Njemački bakteriolog&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;- Želio je postati svjetski putnik i istraživač prirode, ali je postao liječnik&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;- Čeznuo je za istraživanjem novog područja - mikrobiologije&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;- Nabavio je mikroskop i uskoro mu je mikroskopiranje postao glavni hobi&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;- Jedan je od osnivača medicinske mikrobiologije. Godine 1882. u&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; Fiziološkom društvu u Berlinu, Koch je iznio vlastitu spoznaju o&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;uzročniku tuberkuloze, patogenom mikroorganizmu štapićastog oblika<br>&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; - Bilo je to revolucionarno otkriće u borbi protiv najopasnije bolesti 19.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;stoljeća&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;- Također je pronašao uzročnike kolere, ispitivao malariju i afričku bolest&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;spavanja, te uveo liječenje kininom&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; -&nbsp; Godine 1905. dobio je Nobelovu nagradu za medicinu&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; - Dokazao je da su uzročnici bolesti živi mikrobi&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;-&nbsp; Otkrio je postupke za uzgoj i proučavanje bakterija te suzbijanje mnogih&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; zaraznih bolesti&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;- Uveo je laboratorijski uzgoj bakterija na hranjivoj podlozi&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;- Razradio je&nbsp; postupke bojanja bakterijskih stanica.</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2021-09-21 19:48:59 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1758273203</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>stipemilardovic2007</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1758274328</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1335294894/8e3e9d813467f1e89bb0785099f95a40/padlet_image_picker_file_0c8aab44_c31d_4532_b0a9_7b3a3d3bd601.jpg" />
         <pubDate>2021-09-21 19:49:32 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1758274328</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Stjepan Norac</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1758280844</link>
         <description><![CDATA[<div>Robert Koch<br>-njemački bakterijolog koji je čeznuo za istraživanjem novog područja mikrobiologije<br>-jedan od osnivača medicinske mikrobiologije<br>-iznio je vlastitu spoznaju o uzročnika tuberkuloze,&nbsp; patogenom mikroorganizmu štapićastog oblika (Kochov bacil)<br>-pronašao uzročnike kolere<br>-ispitivao malariju i afričku bolest spavanja, te uveo liječenje kininom (lijek od kore drveta cinchona)<br>-1905. dobio Nobelovu nagradu</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1360869376/d5d9ae75658df9bd6e9b553635057fd2/robert_koch.jpg" />
         <pubDate>2021-09-21 19:52:47 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1758280844</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Robert Koch </title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1758293286</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1189695613/830b726bf93f43427248aa236c02c217/IMG_20210921_215746.jpg" />
         <pubDate>2021-09-21 19:59:29 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1758293286</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Petra Masnić </title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1758295936</link>
         <description><![CDATA[<div>Robert Koch (1843.-1910.) io je njemački bakteriolog. Jedan je od osnivača medicinske mikrobiologije. Godine 1882. iznio je vlastitu spoznaju o uzročniku tuberkuloze. Bilo je to revolucionarno otkriće u borbi protiv najopasnije bolesti 19. stoljeća. Također je pronašao uzročnike kolere, ispitivao malariju i afričku bolest spavanja te uveo liječenje kininom.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; Godine 1905. dobio je Nobelovu nagradu za medicinu. Dokazao je da su uzročnici bolesti živi mikroorganizmi. Otkrio je postupke za uzgoj i proučavanje bakterija te suzbijanje mnogih zaraznih bolesti. Uveo je laboratorijski uzgoj bakterija na hranjivoj podlozi. Razradio je&nbsp; postupke bojanja bakterijskih stanica.</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2021-09-21 20:01:01 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1758295936</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1758314869</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Chetverikov Sergej Sergejevich </strong></div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1335289539/55609f23c4ba55e7f0d403db774e0f7b/Sergei_Chetverikov_1927_Reproduced_from_the_Archive_of_the_Russian_Academy_of_Sciences_Q320.jpg" />
         <pubDate>2021-09-21 20:11:46 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1758314869</guid>
      </item>
      <item>
         <title>-rođen 1945. Fukuoka,Japan-istraživač, citolog, autofagist, -dobitnik Kyoto nagrade 2012.- najprestižnija japanska nagrada za globalno dostignuće, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologij 2016. te dobitnik Breakthrough Prize za otkriće mehanizma -profesor na Institutu za inovativna,istraživanja Tokijskog tehnološkog instituta</title>
         <author>katarinagaspar3</author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1759986267</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2021-09-22 13:19:41 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1759986267</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Iris Duvnjak</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1767466670</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Karl Ernst von Baer <br></strong><br>( <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/29._velja%C4%8De">29. veljače</a> <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/1792.">1792.</a> - <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/28._studenog">28. studenog</a> <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/1876.">1876.</a>), je <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Estonija">estonski</a> zoolog.<br><br>Jedan je od osnivača suvremene <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Embriologija">embriologije</a>. Otkrio je <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Jajna_stanica">jajnu stanicu</a> <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Sisavci">sisavaca</a> i svitak, te dokazao da se organi <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Kralje%C5%A1njaci">kralježnjaka</a> razvijaju diferencijacijom slojeva stanica u zametku.</div><div><br></div><div>Zastupao je "teoriju tipova" <a href="https://hr.m.wikipedia.org/wiki/Georges_Cuvier">G. Cuviera</a>. Smatra se osnivačem moderne <a href="https://hr.m.wikipedia.org/w/index.php?title=Biogenija&amp;action=edit&amp;redlink=1">biogenije</a> (povijesnog razvitka organskog svijeta).</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2021-09-25 15:19:56 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1767466670</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Mihaela Mikuljan</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1775457614</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/620615962/a3460503c7d2448652bd4851646a712b/image.png" />
         <pubDate>2021-09-28 17:31:55 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1775457614</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Mihaela Mikuljan</title>
         <author></author>
         <link>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1775465229</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Franci Crick<br>-</strong> Engleski molekularni biolog,fizičar&nbsp; i neuroznanstvenik, koji je najpoznatiji po sudjelovanju u otkrivanju strukture molekule DNK iz&nbsp; 1953&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;<br>-Dobio Nobelovu nagradu za Fiziologiju i medicinu za svoje otkriće u vezi molekularne strukture nukleinskih kiselina i njezine važnosti za prijenos podataka u živim organizmima</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2021-09-28 17:34:37 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/regina_vukasovic/biolozi/wish/1775465229</guid>
      </item>
   </channel>
</rss>
