2. Životinje iz koje skupine imaju mrežasti živčani sustav? hidra

3. Kod koje životinje se prvi put pojavljuje prohodno probavilo? dječja glista

4. Kod koje životinje je prisutna samooplodnja? trakavica

5. U kojim organima žive odrasle jedinke nametnika prikazanih na slikama? u tankom crijevu,debelom crijevu

6. Kako spriječiti zarazu čovjeka i životinja s prikazanim nametnicima? higijenom

2. Životinje iz koje skupine imaju zatvoreni krvotok?

3. Koja životinja ima najrazvijeniji živčani sustav ?

4. Koja životinja je živi fosil?

5. Koja životinja ima unutrašnji skelet?

6. Koja je važnost životinje na slici 15. za  biljke na staništu na kojem žive?

7. Kakav skelet imaju životinje na slici od 10. do 14.?

1. Ukratko opiši krvotok ptica tako da crtežu označiš srce, arterija, vena, pluća, organ. Krvotok je zatvoren, sastoji se od četverodijelnog srca što znači da imaju dvije klijetke i dvije pretklijetke, venska i arterijska krv se ne miješaju.

2. Kakva krv s obzirom na količinu CO₂ i O₂ dolazi u stanice i kako se to odražava na količinu oslobođene energije?

Krv bogata kisikom dolazi do stanice i zato se oslobađa dosta energije.

3. Kakav je odnos površine tijela i površine organa za disanje? Obrazloži zašto je takav odnos.

Površina tijela malo je veća od površine organa za disanje kako bi se tokom leta organi napunili zrakom.

4. Koje su tri glavne prilagodbe ptica za letenje?

Krila, zračne vrećice i kosti su im šuplje i lagane.

5. Kakva je geografska rasprostranjenost životinja iz ove skupine?

Ptice su rasprostranjene po cijelom svijetu.

6. Divlja patka pliva ali ne roni, dok ronac može plivati i roniti. Objasni prilagodbe ovih dviju ptica.

Divlja patka ima šuplje kosti odnosno manju masu, zato ne može zaroniti, a ronac ima manje šuplje kosti odnosno veću masu te može zaroniti.

2. Kojim načinom života s obzirom na kretanje živi vodenbuha?

3. Koja od prikazanih životinja je nametnik?

4. Koju organsku tvar u građi pokrova tijela sadrže člankonošci?

5. Životinja na slici 30 stavlja na pokrov tijela alge i druge manje morske organizme. Koja je važnost takvog postupka?

2. Koja je razlika u unutrašnjoj građi ribe označene brojem 32. i ostalih riba na slici?

3.  Zašto mnoge ribe žive u skupinama (plove)?

4.  U kakvoj vodi s obzirom na temperaturu i količinu kisika živi riba označena brojem 37?

5.  Koja je razlika između bijele i plave ribe?

6.  Koja riba živi u rijeci Neretvi, a razmnožava se u Sargaškom moru?

7. Koje su dvije prilagodbe riba kretanju u vodi?

1. Ukratko opiši krvotok žabe tako da crtežu označiš srce, arterija, vena, pluća, organ.

Vodozemci imaju trodijelno srce koje se sastoji od dvije pretklijetke te jedne klijetke kod njih dolazi do dijelomičnog miješanja venske i arterijske krvi.

2. Kakva krv s obzirom na količinu CO₂ i O₂ dolazi u stanice i kako se to odražava na količinu oslobođene energije?

U stanice dolazi krv koja je većinom bogata kisikom i hranjivim tvarima i zbog toga se oslobađa dosta energije

3. Koji dio životnog ciklusa ove skupine životinja se odvija u vodi?

Dio životnog ciklusa u kojem vodozemci žive u vodi je vrijme u kojem oni žive u obliku ličinke.

4. Zašto su pojedine životinje iz ove skupine obojene lako uočljivom bojom?

Jer ta boja upućuje na njihovu opasnost i otrovnost te tako straše predatore.

5. Većina životinja iz ove skupine su zaštićene. Koji je razlog njihove zaštite?

Najčešći razlog zaštićenosti vodozemaca je opasnost od izumiranja zbog uništavanja njihovih stanšita te korištenje pesticida i ostalih štetnih tvari.

6. Kakva je geografska rasprostranjenost životinja iz ove skupine?

Vodozemci su najviše naseljeni u tropskim i umjerenim prostorima , ali ima ih i u ostalim dijelovima svijeta.

Srce se sastoji od dvije pretklijetke i jednom djelomično pregrađenom klijetkom. Arterija odvodi krv u sve dijelove tijela a vena dovodi krv do srca

2. Kakva krv s obzirom na količinu CO₂ i O₂ dolazi u stanice i kako se to odražava na količinu oslobođene energije?

Krv koja dolazi do stanica je puna kisika a siromašna CO2, a krv sa kisikom oslobađa energiju.

3. Kakav je odnos površine tijela i površine organa za disanje? Obrazloži zašto je takav odnos.

Pluća gmazova velike su površine pa zato nemaju potrebu disati kožom, ona je suha i prekrivena rožnatim ljuskama.

4. Kakva je geografska rasprostranjenost životinja iz ove skupine?

Široko su rasprostranjeni, nalaze se najčešće u toplijim klimama i na svim kontinentima samo ne na Antartiku

5. Srce krokodila je građeno od dvije klijetke i dvije pretklijetke. Zašto krokodili nemaju stalnu tjelesnu temperaturu? Jer njihova temperatura ovisi o temperaturi okoliša.

1.  Koje su regije tijela kod ove skupine životinja?

2. Životinja na slici 18. živi u tlu. Navedi dvije prilagodbe u vanjskoj građi za lakše kretanju u tlu.

3. Koje su prilagodbe kopnenom načinu života prikazanih životinja, a odnose se na pokrov tijela, disanje, razmnožavanje i kretanje?

4. Životinja sa slike aktivna je noću? Koja vanjska osobina u građi tijela na to upućuje?

5. Koji su tjelesni nastavci kod prikazanih životinja i na kojem dijelu tijela se nalaze?

1. Kako građa krvotoka i dišnog sustava omogućavaju održavanje stalne tjelesne temperature kod sisavaca?

Zbog građe krvotoka prenosi se toplina kroz tijelo, dok disanje zagrijava zrak i regulira tjelesnu temperaturu.

2. Koji je napredak u razmnožavanju sisavaca te kako on utječe na njihov opstanak?

Napredak u razmnožavanju sisavaca, kao što su unutarnja oplodnja i briga o mladima, povećava šanse za preživljavanje mladih i doprinosi opstanku vrste.

3. Po kojoj osobini su jednootvori srodni pticama i gmazovima?

Jednootvori su srodni pticama i gmazovima po tome što su svi endotermi (reguliraju svoju tjelesnu temperaturu) i imaju slične karakteristike jajeta.

4. U kojem dijelu svijeta žive jednootvori?

Jednootvori žive isključivo na prostorima Australije i Novog Zelanda.

5. Što je linjanje i čime je taj proces vezan?

Linjanje je proces gubitka stare dlake, perja ili kože kako bi zamijenili novim. Povezan je s rastom, godišnjim dobima i hormonalnim promjenama.

6. Koja je razlika u građi probavila kod mesojeda, biljojeda i svejeda?

Mesojedi imaju kratka crijeva i snažne zube za razgradnju mesa i lov. Biljojedi imaju duga crijeva i zube za mljevenje i razgradnju biljaka. Svejedi imaju srednje dugačka crijeva i kombinaciju zuba za razgradnju mesa i biljaka.

7. Dokazano je da pustinjski sisavci imaju reducirane žlijezde lojnice. Obrazloži zašto je došlo do te pojave kod njih?

Pustinjski sisavci imaju reducirane žlijezde lojnice kako bi smanjili gubitak vode kroz kožu, što pomaže očuvanju tjelesne tekućine u sušnim uvjetima.