<?xml version="1.0"?>
<rss version="2.0">
   <channel>
      <title>My stellar wall by Mihael Jakrlin</title>
      <link>https://padlet.com/mjakrlin007/2ont35kn0czq</link>
      <description>Made with fortitude</description>
      <language>en-us</language>
      <pubDate>2018-06-10 20:04:29 UTC</pubDate>
      <lastBuildDate>2023-10-14 17:06:13 UTC</lastBuildDate>
      <webMaster>hello@padlet.com</webMaster>
      <image>
         <url>https://padlet-assets.s3.amazonaws.com/icons/Templeball.png</url>
      </image>
      <item>
         <title>Dioklecijan</title>
         <author>mjakrlin007</author>
         <link>https://padlet.com/mjakrlin007/2ont35kn0czq/wish/266497169</link>
         <description><![CDATA[]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/288715472/09d13c35153e46af68028a55c85525d0/220px_Diocletian_Bueste.jpg" />
         <pubDate>2018-06-10 20:07:31 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/mjakrlin007/2ont35kn0czq/wish/266497169</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Podjela carstva</title>
         <author>mjakrlin007</author>
         <link>https://padlet.com/mjakrlin007/2ont35kn0czq/wish/266497613</link>
         <description><![CDATA[<div>Porijeklom je iz seljačke porodice. Uzdigao se od običnog vojnika do vojnog zapovjednika u <a href="https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Mezija&amp;action=edit&amp;redlink=1">Meziji</a> i zapovjednika carske tjelesne garde. Poslije smrti <a href="https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Numerijan&amp;action=edit&amp;redlink=1">Numerijana</a> u nerazjašnjenim okolnostima Dioklecijan uspijeva da ga vojska <a href="https://bs.wikipedia.org/wiki/284">284</a>. proglasi carem, tj. pobunjenikom protiv cara Karina. Odlučujuću vojnu bitku za vlast Dioklecijan gubi, ali, ne gubeći duh, organizira ubistvo Karina postavši tako napokon car. Samo godinu dana kasnije, tj. <a href="https://bs.wikipedia.org/wiki/286">286</a>. godine imenovao je svog prijatelja <a href="https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Maksimijan&amp;action=edit&amp;redlink=1">Maksimijana</a> augustom i suvladarom, predavši mu na upravu zapadni dio carstva. Osiguravši granice države na <a href="https://bs.wikipedia.org/wiki/Eufrat">Eufratu</a> i u <a href="https://bs.wikipedia.org/wiki/Sirija">Siriji</a>, uzeo je <a href="https://bs.wikipedia.org/wiki/293">293</a>. sebi za suvladara i cezara Galerija, koga je oženio svojom kćerkom Valerijom. Istodobno je i Maksimijan za svog suvladara i cezara proglasio <a href="https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Konstancije_I_Klor&amp;action=edit&amp;redlink=1">Konstancija I Klora</a>.</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/288715472/8e1d2893a2181e04c6b4d9edd2de5277/posljedjni_veliki_carevi_4_638.jpg" />
         <pubDate>2018-06-10 20:14:15 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/mjakrlin007/2ont35kn0czq/wish/266497613</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Podjela carst</title>
         <author>mjakrlin007</author>
         <link>https://padlet.com/mjakrlin007/2ont35kn0czq/wish/266497765</link>
         <description><![CDATA[<div><br>Time je u državi provedena tetrarhija:<br><br></div><ul><li>Dioklecijan je neposredno upravljao azijskim dijelom države, <a href="https://bs.wikipedia.org/wiki/Trakija">Trakijom</a> i <a href="https://bs.wikipedia.org/wiki/Egipat">Egiptom</a></li><li>Galerije <a href="https://bs.wikipedia.org/wiki/Balkanski_poluotok">Balkanskim poluotokom</a> i <a href="https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Podunavlje&amp;action=edit&amp;redlink=1">Podunavljem</a>,</li><li>Maksimijan Italijom, <a href="https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Recija&amp;action=edit&amp;redlink=1">Recijom</a>, <a href="https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Hispanija&amp;action=edit&amp;redlink=1">Hispanijom</a> i <a href="https://bs.wikipedia.org/wiki/Afrika">Afrikom</a></li><li>Konstancije <a href="https://bs.wikipedia.org/wiki/Galija">Galijom</a> i Britanijom</li></ul>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2018-06-10 20:16:38 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/mjakrlin007/2ont35kn0czq/wish/266497765</guid>
      </item>
      <item>
         <title>O vjeri</title>
         <author>mjakrlin007</author>
         <link>https://padlet.com/mjakrlin007/2ont35kn0czq/wish/266497885</link>
         <description><![CDATA[<div>Dioklecijan pokušava vratiti staru vjeru Rimljana te u kršćanstvu vidi veliku opsnost i zbog toga je progonio kršćane i ubijao ih.</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2018-06-10 20:18:21 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/mjakrlin007/2ont35kn0czq/wish/266497885</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Dioklecijanovi progoni kršćana</title>
         <author>mjakrlin007</author>
         <link>https://padlet.com/mjakrlin007/2ont35kn0czq/wish/266498099</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Dioklecijanovi progoni</strong> ili <strong>Veliki progoni</strong>, je naziv za posljednje velike <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Progoni_kr%C5%A1%C4%87ana">progone kršćana</a> od strane vlasti <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Rimsko_Carstvo">Rimskog Carstva</a>, a koji su se zbili početkom 4. stoljeća. Ime su dobili po caru <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Dioklecijan">Dioklecijanu</a>, jednom od vladara tadašnje <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Tetrarhija">tetrarhije</a>, koji je 303. zajedno sa svojim kolegama <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Maksimijan">Maksimijanom</a>, <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Galerije">Galerijem</a> i <a href="https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Konstancije_Klor&amp;action=edit&amp;redlink=1">Konstancijem Klorom</a> izdao niz <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Edikt">edikata</a> kojima se pod prijetnjom strogih kazni zahtijeva od <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Kr%C5%A1%C4%87ani">kršćanskih</a> vjernika da prakticiraju <a href="https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Religija_u_anti%C4%8Dkom_Rimu&amp;action=edit&amp;redlink=1">tradicionalne rimske obrede</a></div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/288715472/38c4abded478c9aedd8da92c0d46e60e/280px_Fra_Angelico_066.jpg" />
         <pubDate>2018-06-10 20:21:23 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/mjakrlin007/2ont35kn0czq/wish/266498099</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Tetrarhija</title>
         <author>mjakrlin007</author>
         <link>https://padlet.com/mjakrlin007/2ont35kn0czq/wish/266498287</link>
         <description><![CDATA[<ol><li>Dioklecijan 25 000 vojnika</li><li>Galerije 20 000 vojnika</li><li>Konzul Tusco 10 000 vojnika</li><li>Konzul Anulio 15 000 vojnika</li></ol><div>Carstvo je bilo podjeljeno među četiri vladara: Dioklcijana, Galerija i dva konzula Tusca i Anulia.<br><br>Dioklecijan je zapovijedao vojskom u <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Mezija">Meziji</a>, zatim carskom gardom, a nakon <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Numerijan">Numerijanove</a> smrti proglašen carem (284.). Iduće godine imenovao je svojega prijatelja <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Maksimijan">Maksimijana</a> cezarom, a 286. augustom i suvladarom, predavši mu na upravu zapadni dio Carstva. Osiguravši granice države na Eufratu i u Siriji, uzeo je 293. sebi za suvladara i cezara <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Galerije">Galerija</a>, kojemu je dao kćer Valeriju za ženu; istodobno je i Maksimijan za svojega suvladara i cezara proglasio <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Konstancije_I._Klor">Konstancija I.</a> Time je u državi provedena <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Tetrarhija">tetrarhija</a> (četverovlađe): Dioklecijan je izravno upravljao azijskim dijelom države i Egiptom, Galerije Balkanskim poluotokom i Podunavljem, Maksimijan Italijom, Recijom, Hispanijom i Afrikom, a Konstancije I. Galijom i Britanijom.</div><div><br></div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/288715472/ff8b7bf13453d45ea0e358d73fcc23ef/preobrazba_carstva_7_638.jpg" />
         <pubDate>2018-06-10 20:23:43 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/mjakrlin007/2ont35kn0czq/wish/266498287</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Dioklecijanove reforme</title>
         <author>mjakrlin007</author>
         <link>https://padlet.com/mjakrlin007/2ont35kn0czq/wish/266498901</link>
         <description><![CDATA[<div>Dioklecijan se za vrijeme svoje vladavine oslanjao na vojsku koja pod njegovim direktnim zapovjedništvom u 20 godina nije doživjela poraz, a i svaki rat carstva završio je u konačnici pobjedom Rimljana, to je zbog toga što je od vojnika tražio vojnicku vrijednost,vrline i slogu. <br><br><br>Jedno od značajnih Dioklecijanovih dostignuća bio je <em>Edikt o cijenama</em> (Nikomedija, 301. godine) u kojem on točno propisuje cijene svakog proizvoda i radne snage, te predviđa smrtnu kaznu kako za prodavača, tako i za kupca uz obrazloženje : „ … i neka nitko ne smatra ovu odluku surovom jer je svakome pružena mogućnost da izbjegne kaznu ako se drži umjerenosti“. No u stvarnosti edikt se nije mogao provoditi jer nije mogla biti ista cijena nekog proizvoda na bogatom Istoku i siromašnom Zapadu. Evo nekih cijena i nadnica:<br><br></div><ul><li>Cipele – 60 do 150 denara</li><li>Vino - 8 do 70 denara</li><li>Kokoš – 60 denara</li><li>Sir - 20 denara</li><li>Maslac- 70 denara</li><li>Govedina – funta 8 denara</li><li>Svinjetina – funta 20 denara</li><li>Morska riba – funta 70 denara</li><li>Poljodjelski radovi – 25 denara plus hrana</li><li>Tesar, stolar - 50 denara</li><li>Klesar - 60 denara</li><li>Ličilac - 75 denara</li><li>Kovač, pekar - 50 denara</li><li>Brodograditelj- 50 denara</li><li>Učitelj, po djetetu – 50 do 200 denara</li><li>Odvjetnik – 250 denara po tužbi</li><li>Šišanje, brijanje – 2 denara</li></ul>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/288715472/13e05d2a38ad4607a6c73b30afe2abae/Titus_79_81_Denar_320x154.jpg" />
         <pubDate>2018-06-10 20:29:19 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/mjakrlin007/2ont35kn0czq/wish/266498901</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Dioklecijanova palaca</title>
         <author>mjakrlin007</author>
         <link>https://padlet.com/mjakrlin007/2ont35kn0czq/wish/266499278</link>
         <description><![CDATA[<div><strong><br></strong>Dioklecijanova palača je <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Antika">antička</a> palača <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Car">cara</a> <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Dioklecijan">Dioklecijana</a> u <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Split">Splitu</a>.<a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Dioklecijanova_pala%C4%8Da#cite_note-1"><sup>[1]</sup></a> Oko <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/300.">300.</a> godine podigao ju je rimski car <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Dioklecijan">Dioklecijan</a> i u njoj je boravio nakon povlačenja s prijestolja (305.g) do smrti (316.g).</div><div>Sagrađena je u uvali <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Poluotok">poluotoka</a> 5 km jugozapadno od <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Salona">Salone</a>, glavnoga grada <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Dalmacija_(rimska_provincija)">provincije Dalmacije</a>. Ostatci palače danas su dio povijesne jezgre grada Splita koja je upisana na <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/UNESCO">UNESCO</a>-v <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Popis_mjesta_svjetske_ba%C5%A1tine_u_Europi">popis mjesta svjetske baštine u Europi</a> još <a href="https://hr.wikipedia.org/wiki/1979.">1979.</a> godine<br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/288715472/982458a0a42ccc470cd3be275164d9ff/Nova_Akropola_Casopis_Filozofija_Humanizam_Kultura_zagonetka_dioklecijanove_palace.jpg" />
         <pubDate>2018-06-10 20:35:40 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/mjakrlin007/2ont35kn0czq/wish/266499278</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>mjakrlin007</author>
         <link>https://padlet.com/mjakrlin007/2ont35kn0czq/wish/266499546</link>
         <description><![CDATA[<div>Nakon Dioklecijanovog povlačenja s vlasti izbija borba za prijestolje, vlast preuzima Konstantin. Slika unutrašnjosti palače.</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/288715472/d9aa8b2eb926750561683d2b3c1b9fdb/split_dioklecijanova_palaca.jpg" />
         <pubDate>2018-06-10 20:40:01 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/mjakrlin007/2ont35kn0czq/wish/266499546</guid>
      </item>
      <item>
         <title></title>
         <author>mjakrlin007</author>
         <link>https://padlet.com/mjakrlin007/2ont35kn0czq/wish/266500167</link>
         <description><![CDATA[<div>--------------------------&gt;</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/288715472/5e66be984f513dbced78de0a025107f8/ekonomski_razlozi_propasti_z_rimskog_carstva_16_638.jpg" />
         <pubDate>2018-06-10 20:49:08 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/mjakrlin007/2ont35kn0czq/wish/266500167</guid>
      </item>
   </channel>
</rss>
