ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S TRANSPLATACIJOM SRCA by Anamarija Vučković

LIJEČENJE- TRANSPLATACIJA SRCA

anamarija_vuckovic20 — 2020-04-14 09:46:45 UTC

Kirurški postupak, kojim se srce u terminalnoj fazi zatajivanja zamjenjuje srcem prikladnog donora.
CILJ TRANSPLATACIJE: Produživanje života bolesnika, te povratak u normalan, aktivan svakodnevni život. Prema aktualnim podatcima Međunarodnog udruženja za transplataciju srca i pluća, jednogodišnje preživljavanje nakon transplatacije srca iznosi 81%, petogodišnje 68%, a desetogodišnje 50%.
SRCE SE TRANSPLATIRA: bolesnicima kojima koje očekivano trajanje života ograničeno na godinu dana ili manje ili bolesnici koji nisu dobri kandidati za konvencionalno kirurško liječenje srčane bolesti.
INDIKACIJE ZA TRANSPLATACIJU SRCA: ishemijska bolest srca i dilatativna kardiomiopatija, urođene srčane greške, reakcije na odbacivanje transplatata.
KONTRAINDIKACIJE ZA TRANSPLATACIJU: plućna hipertenzija, ireverzibilno oštećenje vitalnih organa, neliječena psihijatrijska bolest, kroničnakonzumacija alkohola/ droga, aktivni peptički vrijed, bakterijska/ virusna infekcija, malignitet.
KRITERIJI ZA PRIHVAĆANJE BOLESNIKA NA LISTU PRIMATELJA ORGANA:

kardiomiopatije
preostali životni vijek 6- 12 mjeseci
mlađi od 60. godina
nema sistemnih infekcija
odsutnost maligne bolesti
isključena plućna embolija
nije ovisan o alkoholu/ drogama
spreman na suradnju i jako motiviran na postupak

KRITERIJI KOJE DONOR TREBA ZADOVOLJITI:

dokazana cerebralna smrt
AB0 kompatibilnost
približno iste visine, tjelesne težine i obujma prsa
isključeni srčani arest
minimalna inotropna potpora
bez duljih perioda hipotenzije,
isključena srčana trauma
normalan UZV srca
bez sistemnih infekcija
srce donora mora biti približno iste veličine kao što je srce primatelja (dozvoljeno je odstupanje od 20%)

FAZE OPERACIJSKOG POSTUPKA: Transport eksplantacijskog tima do eksplatancijskog centra

Eksplantacija doniranog organa

Zaštita i transport do primatelja

Implatacija doniranog organa
Vrijeme od eksplantacije do implantacije ne smije prelaziti 4 sata. Tijekom transporta srce je spremljeno u kardioplegijskim otopinama- one moraju biti hladne. bitno je da se srce čuva u hipotermije kako bi se spriječili metabolički procesi i samim time spriječila i ishemija.
OČUVANJE ORGANA ZA TRANSPLATACIJU: održavanje normovolemije (CVP 5- 10 mmHg)

održavanje normalnog arterijskog tlaka primjenom vazoaktivnih lijekova
optimizacija normalnog srčanog volumena
održavanje normalne tjelesne temperature (35- 37° C)
održavanje diureze (> 0,5-1 ml/ kg/ h)

Anamarija Vučković

ZDRAVSTVENI ODGOJ

2020-04-14 09:57:35 UTC

Svrha zdravstvenog odgoj je osposobljavanje bolesnika za usvajanje pozitivnog zdravstvenog ponašanja nakon operacije srca. Primatelji presađenog srca moraju doživotno uzimati lijekove (poznate kao imunosupresivna sredstva ili lijekovi protiv odbacivanja) kako bi se spriječilo odbacivanje presađenog organa
Bolesniku se preporučuje

- jesti neslanu i nemasnu hranu, energijske vrijednosti koja odgovara njegovim potrebam

- smanjiti unos masnoća, unos kolesterola manji od 300 mg na dan

- unos soli ne veći od 2.4 g na dan

- vagati se svako jutro u isto vrijeme nakon mokrenja ali PRIJE doručka

- obavijestiti liječnika o dobitku kilograma

- izbjegavati kofein, alkohol i pušenje

Tjelesna aktivnost

- ne naprezati previše prsnu kost koja zacjeljuje

- izbjegavati gurati, dizati ili vući jednom rukom teret teži od 5kg

- ne zadržavati dah tijekom aktivnosti
Tjelesna aktivnost bolesnika napreduje, oporavak traje 5-6 tjedana te bolesniku treba savjetovati da:

- poveća vrijeme koje provodi izvan kreveta
- izbjegavati sjediti prekriženih nogu
- u krevetu mjenjati položaj svaka 2h
- sjedi na čvrstoj stolici, podmetnuti jastuke ispod ruke
- podigne noge pri duljem sjedenju
- tijekom dana rasporedi aktivnost
- postupno povečava aktivnost
- izbjegavati voziti automobil
- prvih 6 tjedana raditi lakše kućanske poslove
- 3 mjeseca nakon operacije može obavljati sve poslove

Bolesnici s najdužim preživljenjem žive i više od 20 godina nakon transplantacije.
Sara Zelić

KOMPLIKACIJE

2020-04-14 10:08:48 UTC

Komplikacije se dijele na rane i na kasne . Najvažnija rana komplikacija je zatajenje presađenog organa ( uzrok je 41% smrti unutar mjesec dana od transplantacije srca) ostale rane komplikacije su : srčana aritmija,
privremeno zatajenje bubrega, akutno odbacivanje organa ( oko 25-35% bolesnika tijekom prve godine nakon transplantacije srca), oportunističke infekcije (zbog imunosupresivne terapije imunološki sustav je oslabljen te su bolesnici pod puno većim rizikom od svih infekcija u odnosu na zdravu populaciju).

Kasne ( kronične ) komplikacije su vaskulopatija srčanog grafta, arterijska hipertenzija, zatajenje bubrega, limfoproliferativne bolesti, kožni karcinomi.
Hrvoje Topalović

LITERATURA:

anamarija_vuckovic20 — 2020-04-14 10:17:51 UTC

Prlić N. Zdravstvena njega kirurških bolesnika- specijalna. Zagreb. Školska knjiga. 2019.
Mišković A. Transplantacija srca – komplikacije. 14.2.2020. /

Transplantacija srca – indikacije, lista čekanja, postupak i preživljenje. / Dostupno na : https://www.krenizdravo.rtl.hr/zdravlje/kreni-sa-srcem/transplantacija-srca-indikacije-lista-cekanja-postupak-i-prezivljenje ( 14.4.2020.)

Kardiomiopatije, Zdravo budi/ Dostupno na:
https://www.zdravobudi.hr/clanak/153/kardiomiopatije, pristupljeno: 14.04. 2020., 12:20)
Sestrinske dijagnoze. Hrvatska komora medicinskih sestara. Dostupno na: http://www.hkms.hr/data/1316431501_827_mala_sestrinske_dijagnoze_kopletno.pdf, pristupljeno: 14.04.2020.
Sestrinske dijagnoze 2. Hrvatska komora medicinskih sestara. Dostupno na: https://www.kbsd.hr/sites/default/files/SestrinstvoEdukacija/Sestrinske_dijagnoze_2.pdf, pristupljeno: 14.04.2020.
Mišković A. Transplantacija srca- ZDRAVSTVENI ODGOJ
Transplatacija srca. PLIVAmed. net. Dostupno na: http://www.plivamed.net/vijesti/clanak/15200/U-Hrvatskoj-godisnje-osam-do-devet-transplantacija-srca-na-milijun-stanovnika.html, pristupljeno: 14.04.2020.

POSLIJEOPERACIJSKA ZDRAVSTVENA NJEGA BOLESNIKA S OPERACIJOM SRCA

2020-04-14 10:18:05 UTC

Priprema za prijem bolesnika kojemu je operirano srce u JIL-a podrazumijeva pripremu prostora, opreme i osoblja. Uz bolnički krevet smještena je oprema koja je potrebna za održavanje i praćenje funkcija: monitori, respirator, drenažni sustavi, sustavi za aspiraciju, perfuzor i infuzomat pumpe, pulsni oksimetar, EKG, pacemaker, grijač s pokrivačem za utopljavanje, bispektralni indeks BIS monitor za praćenje stanja svijesti. Neposredno prije bolesnikova dolaska iz op sale sestra mora uključiti respirator i provjeriti ispravnost svih senzora. Mjerene vrijednosti i signali prikazuju se na zaslonu monitora, a uključuje elektrokardiografsku (EKG) krivulju, brojčane vrijednosti i krivulje arterijskog i središnjeg venskog tlaka, plućnog tlaka, ugljikova dioksida u izdahnutom zraku, saturacija hemoglobina kisikom, krivulju i frekvenciju disanja i pulsa, tjelesnu temperaturu itd. Monitoriranje u jedinici intezivnog liječenja omogućuje: nadzor nad oksigenacijom, nadzor nad ventilacijom- kapnografija i kapnometrija to su metode praćenja koncentracije ugljikova dioksida tijekom svakog respiratornog ciklusa. Nadzor nad srčanom funkcijom (EKG-om) i pulsom (frek. i ritam). Nadzor nad arterijskim tlakom. Nadzor nad plućnim tlakom. Neposredno prije bolesnikova dolaska iz operacijske dvorane medicinska sestra zaprima izvješće od anesteziologa i anesteziološkog tehničara o intraoperacijskom tijeku, vrsti i lokalizaciji intravaskularnih katetera, lokalizaciji drenova te mogućim komplikacijama. Nakon dolaska u JIL bolesnik se priključuje na: respirator i monitor respiracije, preko endotrahealnog tubusa, Swan-Ganzov kateter (plućna arterija), pulsni oksimetar, BIS, radijalni arterijski put, EKG elektrode, priključuju se na monitor, drenaža (medijastinalni i pleuralni drenovi) priključuju se na aspirator, bolesnik se pokriva pokrivačem za utpljavanje, nazogastrična sonda, trajni kateter i centralni vesnki kateter. Kada liječnik na osnovi svih hemodinamskih pokazatelja, provjeri stabilnost svih organskih sustava, procijeni bolesnikovo stanje, ukinut će primjenu anestetika i /ili hipnotika i bolesnik će se probuditi. Postat će svjestan svoje okoline, a liječnik će postaviti jednostavna pitanja na koje će odgovarati kimanjem glave. Kada u cijelosti samostalno diše, uklonit će mu se tubus i moći će samostalno govoriti.
Floriana Vidaković

DIJAGNOSTIKA

2020-04-14 10:20:46 UTC

1. Fizikalni pregled
2. Pregled anesteziologa (EKG - rutinska dijagnostička metoda pomoću elektroda postavljenih na kožu koje bilježe električnu aktivnost srca u stvarnom vremenu, RTG srca i pluća - dijagnostička pretraga koja prikazuje oblik i veličinu srca, kao i obrise krvnih žila pluća i prsnog koša)
3. UZV ili ehokardiografija - neinvazivna dijagnostička metoda kojom dobijemo slikovni prikaz srčanih struktura i njihovih funkcija
4. Angiografija - invazivna dijagnostička pretraga pomoću kontrasnog sredstva unutrašnjosti krvnih žila, posebno srčanih šupljina (https://youtu.be/LH7Q5nFm51Y)
5. Krvne pretrage (KKS, koagulogram, PV, APTV, krvna grupa, Rh faktor, hladna protutijela*, ureja, GUK, jonogram*)
6. Obrisak nosa, ždrijela, prepona, pazuha i rektuma - traženje uzročnika (patogena) u uzorku
7. Holter (24-satni) - kontinuirano je mjerenje krvnog tlaka 24 sata posebno prilagođenim uređajem koji je isprogramiran tako da tijekom dana mjeri krvni tlak svakih pola sata, a tijekom noći svaki sat, pacijent vodi dnevnik aktivnosti, a istodobno se prati srčani ritam (https://www.youtube.com/watch?v=7_dxBYfIf9E)
8. Ergometrija - test opterećenja, izvodi se na pokretnoj traci ili biciklu, testira se maksimalno opterećenje bolesnika kao i potrošnja kisika, maksimalni broj otkucaja i maksimalni krvi tlak, tijekom pretrage kontinuirano se prati i EKG (https://youtu.be/PXay0q1kJVw)
9. Urin (mikrobiološki) - pretraga urina kojom se dokazuje da li postoji ili ne postoji u uzorku urina bakterijski uzročnik infekcije urinarnog sustava, uzorci urina mogu biti uzeti na sljedeći način: urin – srednji mlaz, urin – vrećica (kod djece) ili kateter – urin
10. Color Doppler - neinvanzivna ultrazvučna metoda koja analizira protok krvi unutar krvnih žila, moguća suženja (stenoze) ili proširenja (aneurizme) krvnih žila, postojanje krvnih ugrušaka i aterosklerotske promjene
11. Kompjutorizirana tomografija - CT - slojevito snimanje tijela pri čemu se zračenje detektira na većem broju detektora nakon što se odreñena količina zračenja apsorbirala u tijelu, uz uporabu kontrastnog sredstva moguć je pregled krvnih žila - angiografija
12. Magnetska rezonanca - MR - koristi se za dijagnosticiranje funkcije srčanih komora, srčanih zalistaka i protoka krvi kroz glavne žile i okolnih struktura kao što je perikard, kardiomiopatija, procjenu anatomije srca i krvnih žila u djece i odraslih s prirođenim srčanim bolestima, procjenu učinaka koronarne arterijske bolesti, aneurizme, bolesti srčanih zalistaka, tumora srca, procjenu tromboze, infekcije, procjenu učinaka kirurških promjena te planiranje liječenja kardiovaskularnih poremećaja
13. Oscilometrija - mjeri respiratorne otpore korištenjem kratkih pulsova (impulsa) tlaka zraka, razvijen je kao test funkcije pluća koji minimizira zahtjeve prema pacijentu i zahtijeva samo pasivnu suradnju u vidu nošenja stezaljke na nosu i zatvorena usta na usniku te normalno disanje kroz usta
14. Pletizmografija - omogućava analizu cjelokupne mehanike disanja, to je sveobuhvatna, neinvazivna, objektivna metoda kojom se direktno mjeri osnovne mehanizme opstruktivnih bolesti pluća: povećan ukupan otpor u dišnim putovima prema strujanju zraka i njegovu posljedicu – prenapuhanost pluća (hiperinflaciju), kao i provodljivost dišnih putova i intratorakalni volumen plinova
Fotopletizmografija - specijalno dizajnirana lampica koja emitira infracrveno svjetlo postavlja se iznad gležnja, refleksija infracrvenog svjetla ovisi o količini krvi u venama ispod površine kože, tijekom pregleda pacijent odiže stopala nekoliko puta čime se aktivira mišićna pumpa i prazne se vene u nogama zatim se mjeri koliko vremena treba venama da se ponovo napune.
15. Flebografija - invanzivna dijagnostička metoda, rengenski pregled vene u koje se prije snimanja ubrizga kontrasno sredstvo, pretraga pruža vrlo detaljnu sliku o stanju krvnih žila

*hladna protutijela - protutijela koja pokazuju najjaču reaktivnost s antigenima eritrocita na temperaturi nižoj od 32°C, najčešće u dijelovima tijela gdje je temperatura niža nego u ostalim (ekstremiteti)
*jonogram - elektroliti (K, Na, Cl, Mg, P, Ca)
Natalija Žilić

KARDIOMIOPATIJE I RIZIČNI ČIMBENICI

v_zup1110 — 2020-04-14 10:35:41 UTC

Kardiomiopatije su bolesti srčanog mišića, dolazi do promjena u funkciji i strukturi mišića.

Kardiomiopatiju uzrokuje smanjenje rastezljivosti srčanog mišića i otežano punjenje srčanih klijetki krvlju, što dovodi do slabog dotoka krvi u ostatak tijela. Kardiomiopatija može uzrokovati razne srčane bolesti i poteškoće te može biti kobna ako se ne liječi na vrijeme.

Razlikujemo 3 vrste kardiomiopatije:

1. Dilatacijska kardiomiopatija – je najčešći tip kardiomiopatije koju karakterizira proširenje srčanih šupljina i smanjenje sistoličke funkcije lijeve klijetke. Kod ovakvog tipa kardiomiopatije, lijeva klijetka gubi sposobnost pumpanja krvi, odnosno slabi. Dilatacijska kardiomiopatija može pogoditi osobe svih životnih dobi, no javlja se češće kod onih u srednjoj životnoj dobi. Simptomi su: zaduha oticanje nogu i abdomena, opća slabost, nemogućnost podnošenja fizičkih napora.

2. Hipertrofijska kardiomiopatija – uključuje neravnomjerno zadebljanje srčanog mišića koje otežava pumpanje krvi. Ona se može razviti u bilo kojoj životnoj dobi, no češća je kod djece. Simptomi su: zaduha, poremećaj svjesti, bolovi u području prsišta, osjećaj nepravilnog srčanog ritma.

3.Restrikcijska kardiomiopatija – karakterizirana je oštećenjem sistoličke funkcije klijetki (izbacivanje krvi iz srčanih klijetki). Nalazimo proširenja obiju pretklijetki.

Simptomi kardiomiopatija su kašalj, umor i opća slabost, zaduha,oticanje gležnjeva i nogu, nadutost u trbuhu zbog nakupljanja tekućine, bol u prsima, moguće vrtoglavice, moguće nesvjestice, nepodnošenje fizičkih napora. Pogoršanje simptoma je individualno, potrebno je obavjestit liječnika.

Kardiomiopatije se dijagnosticiraju na temelju kliničkog pregleda, anamneze, ultrazvuka srce, kateterizacije srca, uz te pretrage potrebno je obavti ergometriju i nositi 24 sata holter za EKG.

Liječenje dilatacijske kardiomiopatije uglavnom uključuje lijekove koji poboljšavaju sposobnost i funkcije srčanog mišića, kao i protok krvi, reguliraju krvni tlak, usporavaju otkucaje srca i uklanjaju višak tekućine iz tijela. Hipertrofijska kardiomiopatija se primarno liječi lijekovima koji usporavaju pogoršanje bolesti te smanjuju simptome i moguće rizike. U određenim slučajevima, ovakav tip kardiomiopatije se liječi odstranjenjem dijela zadebljanog srčanog mišića kirurškim putem.Restrikcijska kardiomiopatija liječi se lijekovima koji smanjuju simptome i poboljšavaju kvalitetu života (diuretici, blokatori kalcijevih kanala i antiaritmici), a samo u iznimnim slučajevima transplantacijom srca.

Rizični čimbenici

Kardiomiopatija može nastati kao posljedica mutacije gena (nasljedna kardiomiopatija) ili može biti posljedica oštećenja štetnim tvarima/procesima (stečena kardiomiopatija). Čimbenici koji pridonose oboljevanju:

genetska predispozicija
hipertenzija
oštećenje srčanog tkiva iz prethodnog srčanog udara
metabolički poremećaji kao što su pretilost, dijabetes i bolesti štitnjače
nutritivni nedostaci esencijalnih vitamina i minerala
pretjerana konzumacija alkohola
konzumacija kokaina, amfetamina i steroida
liječenje kemoterapijom ili zračenjem
grušanje krvi

Valerija Županac

Sestrinske dijagnoze

v_zup1110 — 2020-04-14 11:05:23 UTC

S1.Sestrinska dijagnoza: Smanjena mogućnost brige za sebe- oblačenje/ dotjerivanje
ciljevi:

· Pacijent će biti primjereno obučen/dotjeran, biti će zadovoljan postignutim

·Pacijent će povećati stupanj samostalnosti, sam će odjenuti donji dio pidžame/ hlače

Intervencije:
1. Definirati situacije kada pacijent treba pomoć.

2. Poticati pacijenta da koristi propisana protetska pomagala: naočale, leće, slušni aparat…

4. Osigurati dovoljno vremena za oblačenje i presvlačenje.

6. Svu potrebnu odjeću, pribor, pomagala staviti na dohvat ruke pacijenta.

7. Pomoći pacijentu koristiti pomagalo.

9. Pomoći pacijentu odjenuti potrebnu odjeću.

11. Odjeću posložiti po redoslijedu oblačenja.

12. Osigurati sigurnu okolinu: suhi podovi, zidni držači, dobro osvjetljenje, papuče koje se ne kližu...
13. Osigurati optimalnu mikroklimu i toplu prostoriju.

14. Poticati na pozitivan stav i želju za napredovanjem.
V. Ž
2. Sestrinjska dijagnoza : Potpuno i nepredvidljivo istjecanje urina.
Ciljevi :
Pacijent će razumjeti problem, njegove uzroke i mogućnosti rješavanja.
Pacijent će biti suh i izražavati će udobnost
Intervencije :
1. Poučiti pacijenta o totalnoj inkontinenciji, njenom uzroku i mogućnostima rješavanja.
2.Voditi evidenciju prometa tekućine: unos tekućine, mokrenje, vaganje pelena...
3.Izraditi plan unosa tekućine.
4. Smanjiti unos tekućine u večernjim satima, iza 19 sati.
5. Tijekom noći pacijenta probuditi kako bi mokrio.
6. Savjetovati pacijentu da nosi higijenske uloške i redovito mijenja donje rublje
7.Potaknuti pacijenta da redovito održava higijenu spolovila. 8.Perianalnu regiju, teže pokretnih pacijenata: oprati i posušiti nakon svakog mokrenja.
9. Nakon svake epizode istjecanja mokraće, odjeću i posteljinu promijeniti
10. Upotrebljavati sredstva za zaštitu i njegu kože.
H. T
3.Sestrinska dijagnoza : Visok rizik za infekciju
CILJEVI :
Tijekom hospitalizacije neće biti simptoma niti znakova infekcije
INTERVENCIJE :
1. pacijenta smjestiti u obrnutu izolaciju
2. podjeliti djelatnike u timu prema modelu jedna sestra na jednog transplantiranog pacijenta
3. ograničenje posjeta te edukacija istih o pravilima ponašanja u obrnutoj izolaciji
4. redovito vođenje antibiotskog protokola
5. Mjeriti vitalne znakove
6. Pratiti izgled izlučevina
S. Z
4. Sestrinska dijagnoza: Smanjeno podnošenje napora
CILJEVI:
Pacijent će racionalno trošiti energiju tijekom provođenja svakodnevnih aktivnosti.
INTERVENCIJE:
1. Prepoznati uzroke umora kod pacijenta.
2. Uočiti potencijalnu opasnost za ozljede za vrijeme obavljanja aktivnosti.
3. Prilagoditi okolinske činitelje koji utječu na pacijentovo kretanje i stupanj samostalnosti.
4. Izraditi plan odmora nakon svakog obroka.
5. Omogućiti pacijentu da izrazi svoje sumnje i dvojbe vezane uz plan aktivnosti.
F. V
5. Sestrinska dijagnoza: Bol vezana uz postoperativno razdoblje

CILJEVI:

- Pacijent neće osjećati bol

- Pacijent će na skali boli iskazati nižu razinu boli od početne

INTERVENCIJE

1. Prepoznati znakove boli

2. Izmjeriti vitalne funkcije

3. Primijeniti nefarmakološke postupke suzbijanja boli

4. Popustiti zavoj

5. Dobar položaj tijela

6. Provjeriti položaj drena

7. Izbjegavati pritisak i napetost bolnog područja

8. Obavijestiti liječnika o bolesnikovoj boli

9. Primijeniti farmakološku terapiju prema pisanoj odredbi liječnika

10. Ublažiti strah prisustvom i razgovorom

11. Odvratiti pažnju od boli

12. Koristiti metode relaksacije

13. Ponovno procjenjivati bol

14. Dokumentirati bolesnikove procjene boli na skali boli
A. V
6. Sestrinska dijagnoza - Visok rizik za pretilost vezan uz prekomjeran unos hrane
Definicija - stanje povišene tjelesne težine zbog prekomjernog unosa organizmu potrebnih nutrijenata
Ciljevi:
- pacijent neće dobivati na tjelesnoj težini
- pacijent će postupno gubiti na tjelesnoj težini
- pacijent će pokazati interes za manjim i kvalitetnijim unosom hrane
- pacijent će provoditi fizičku aktivnost u skladu sa svojim mogućnostima
Intervencije:
- vagati pacijenta __ puta tjedno
- u suradnji s pacijentom i nutricionistom izraditi plan prehrane
- poticati pacijenta na obavljanje osobne higijene usne šupljine nakon jela
- poticati pacijenta na provođenje tjelesnih aktivnosti (po mogućnosti minimalno pola sata svaki dan)
- educirati pacijenta o pravilnoj prehrani
- omogućiti korištenje malih tanjura
- poticati pacijenta na vođenje dnevnika o prehrani i tjelesnim aktivnostima
N. Ž
7. Otežano spavanje vezano uz spavanje preko dana.
DEFINICIJA Nemogućnost pojedinca da zadovolji potrebe za spavanjem i/ili odmorom
CILJEVI:
1. Pacijent će prepoznati čimbenike koji ometaju ili otežavaju san.
2. Pacijent će spavati 8 sati bez prekida.
3. Pacijent neće pokazivati tjelesne znakove neispavanosti.
4. Pacijent će izvoditi vježbe opuštanja prije spavanja.
5. Pacijent će promijeniti prehrambene navike kako bi lakše spavao. 6. Pacijent će biti odmoran.
INTERVENCIJE:
1. Napraviti plan dnevnih aktivnosti s pacijentom.
2. Ukloniti čimbenike iz okoline koji otežavaju usnivanje.
3. Planirati primjenu lijekova koji mogu utjecati na spavanje (diuretici) .
4. Osigurati pacijentu kupku ili masažu prije spavanja.
5. Osigurati dovoljan broj jastuka prije spavanja.
6. Dogovoriti s pacijentom vođenje dnevnika spavanja.
7. Podučiti pacijenta tehnikama relaksacije.
8. Savjetovati pacijentu promjenu prehrambenih navika: smanjiti konzumaciju kofeina, alkohola te količine pikantne hrane.
9. Omogućiti pacijentu da izrazi brige zbog kojih ne može spavati.
10. Poticati pacijenta na dnevnu aktivnost.
11. Primijeniti lijekove za spavanje prema odredbi liječnika.
L. Ž
8. Sestrinska dijagnoza- smanjena mogućnost obavljanja sobne higijene
DEFINICIJA:Stanje u kojem osoba pokazuje smanjenu sposobnost ili potpunu nemogućnost
samostalnog obavljanja osobne higijene
CILJEVI:
- Pacijent će razumjeti problem i prihvatiti će pomoć medicinske sestre
-Pacijent će izvoditi aktivnosti održavanja osobne higijene koristeći potrebna pomagala:
četku duge drške, sjedalica za kadu itd.
-Pacijent će bez nelagode tražiti pomoć medicinske sestre/tehničara kada mu je
potrebna
-Pacijent će biti čist, bez neugodnih mirisa, očuvanog integriteta kože, osjećati će se
ugodno
INTERVENCIJE:
-Definirati situacije kada pacijent treba pomoć
-Osigurati potreban pribor i pomagala za obavljanje osobne higijene i poticati ga da ih
koristi
-Osobnu higijenu izvoditi uvijek u isto vrijeme, ako je to moguće, te tijekom izvođenja
aktivnosti poticati pacijenta na povećanje samostalnosti
- Osigurati privatnost
- Pomoći pacijentu koristiti pomagalo
-Poticati pacijenta da sudjeluje u svim aktivnostima primjereno njegovim
sposobnostima
-Svu potrebnu odjeću, pribor, pomagala staviti na dohvat ruke pacjentu
I. Z

anamarija_vuckovic20 — 2020-04-14 13:11:37 UTC

anamarija_vuckovic20 — 2020-04-14 13:13:18 UTC

anamarija_vuckovic20 — 2020-04-14 13:17:16 UTC

anamarija_vuckovic20 — 2020-04-14 13:30:34 UTC

U Hrvatskoj se svake godine transplantira 8- 9 srca na milijun stanovnika.

2020-04-14 16:42:59 UTC

Priprema bolesnika za transplantaciju

PSIHIČKA

U psihičkoj pripremi potrebno je objasniti cijeli postupak, od prijama u bolnicu, do odlaska kući. Objasniti postupak tuširanja, kada smije imati zadnji obrok, koliko će trajati operacija, što će mu se točno raditi, te postupak iza operacije. Pacjentu objasniti da će se probuditi u JIL-u u kojem će provesti najmanje 24 sata, biti će intubiran, imati drenove, urinarni kateter i privremeni pacemaker. Pacjenta treba uputiti na pojavu boli i nemira koji može očekivati, vrijeme posjeta, fazama oporavka, što može očekivati kada stigne kući te kada može započeti sa svojim uobičajnim aktivnostima i koje sve promjene one uključuju. Smanjenjem straha omogućuje se lakša priprema pacjenta za operaciju to omogućuje lakše uvođenje u anesteziju, poboljšava bolesnikovu uključenost u skrb i oporavak nakon operacije. Osim pacjenta nužno je pripremiti i članove obitelji na operaciju kako bi se lakše mogli nositi sa time i pružati pacjentu potporu.

FIZIČKA

Pacijentu treba naglasiti kako mora, ukoliko piši, smanjiti pušenje par tjedana ranije te mora izlječiti sve akutne infekcije ukoliko ih ima. Isto tako mora prestati uzimati antikoagulantnu terapiju ukoliko ju inače koristi. Pacijent na odjel dolazi 2 dana prije operacije. Tada počinje priprema preobavnog sustava. Dan prije operacije pacijent je na kašastoj ili tekućoj dijeti te mu je zadnji obrok ručak. Uz to mu se daje supozitorij ili mu se radi klizma. Od nalaza mora imati elektrolite u serumu, veliki koagulogram, krvnu grupu I Rh faktor, EKG, RTG srca i pluća, UZV srca, koronarografiju, kateterizaciju te anesteziološki, internistički i kardiokirurški pregled. Dan prije operacije rade mu se svježe laboratorijske pretrage krvi i EKG te mu se mora uvesti intravenska kanila i uzeti brisevi nosa i rektuma. Uz to dan prije se mora istuširati u pjenušavom antiseptiku te oprati kosu.

NEPOSREDNA PRIJEOPERACIJSKA PRIPREMA

Na dan operacije ponovno se mora istuširati u pjenušavom antiseptiku, no ovaj put ne pere kosu. Zatim mora Beloseptom isprati usnu šupljinu i obući mantil, kapu i čarape koje je dobio na odjelu. 1h prije operacije mora popiti premedikaciju: 5mg Morfija te 3x1,5 mg Cefruksina. Neposredno prije operacije radi se priprema operativnog polja. Trimerom se brije cijeli prsni koš te se u sali radi dezinfekcija operativnog polja. Od dokumentacije mora imati potpisan informirani pristanak, pristanak na transfuziju, nalaz krvne grupe i Rh faktora, povijest bolesti, RTG srca i pluća, UZV srca, EKG, veliki koagulogram, anesteziološki list i nalaz koronarografije. Uz to mora se pripremiti obrnuta izolacija za pacijenta gdje će ga se smjestiti nakon operacije.

PRIKAZ TRANSPLANTACIJE SRCA U KB DUBRAVA:

https://www.youtube.com/watch?v=9vvZ2gic5Q4&has_verified=1

LITERATURA

Nada Prlić; Zdravstvena njega kiruških bolesnika-specijalna, školska knjiga; Zagreb, 2019.

Izradile: Ivana Zelić i Lukrecija Žibert