<?xml version="1.0"?>
<rss version="2.0">
   <channel>
      <title>Gljive by Lana Cimaš</title>
      <link>https://padlet.com/cimaslana14/1c21wjqb359kqzp2</link>
      <description></description>
      <language>en-us</language>
      <pubDate>2022-11-22 20:08:19 UTC</pubDate>
      <lastBuildDate>2022-11-22 20:46:00 UTC</lastBuildDate>
      <webMaster>hello@padlet.com</webMaster>
      <image>
         <url></url>
      </image>
      <item>
         <title>Gljive općenito</title>
         <author>cimaslana14</author>
         <link>https://padlet.com/cimaslana14/1c21wjqb359kqzp2/wish/2394670048</link>
         <description><![CDATA[<div>Gljive su skupina <strong>heterotrofnih organizama</strong> koja zbog svoje građe ne spada u carstvo biljaka niti u carstvo životinja, već ih svrstavamo u zasebno carstvo gljiva</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2022-11-22 20:14:49 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/cimaslana14/1c21wjqb359kqzp2/wish/2394670048</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Građa gljive</title>
         <author>cimaslana14</author>
         <link>https://padlet.com/cimaslana14/1c21wjqb359kqzp2/wish/2394671748</link>
         <description><![CDATA[<div>Tijelo gljive građeno je od mnogih isprepletenih hifa i zovemo ga <strong>micelij. </strong>Kod većine gljiva nalazimo ga pod zemljom, ali raste i na zemlji ili na drugim podlogama. Micelij izgleda poput guste bjelkaste mreže razgranatih<strong> hifa</strong> koje gljivi služe za upijanje tvari iz okoline.<br>Hife u okolnu zemlju luče enzime kojima razgrađuju organske tvari mrtvih organizama na jednostavnije komponente, što čini <strong>gljive razlagačima.<br></strong>Zbog razgranatih niti hifa, micelij ima veliku površinu preko koje upija razgrađene hranjive tvari, ali i mineralne tvari i vodu iz okolne zemlje. Gljive su zato veoma važna karika u svakom ekosustavu na zemlji, <strong>razgradnjom ostataka mrtvih organizama omogućavaju kruženje tvari u okolišu</strong>.<br>Kao pričuvnu tvar u gljivama nalazimo <strong>glikogen<br></strong><br></div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2022-11-22 20:17:02 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/cimaslana14/1c21wjqb359kqzp2/wish/2394671748</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Plodište gljive</title>
         <author>cimaslana14</author>
         <link>https://padlet.com/cimaslana14/1c21wjqb359kqzp2/wish/2394675751</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Plodišta-to</strong> <strong>su dijelovi tijela gljiva koji nose sporangije</strong>, u kojima rastu spore koje gljivama omogućuju rasprostranjivanje</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1895860900/b47305654dba419ce793834617fe83cb/Biologija_7__razred_3__modul_2__jedinica_1.jpg" />
         <pubDate>2022-11-22 20:21:51 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/cimaslana14/1c21wjqb359kqzp2/wish/2394675751</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Algašice</title>
         <author>cimaslana14</author>
         <link>https://padlet.com/cimaslana14/1c21wjqb359kqzp2/wish/2394677972</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Algašice</strong> su izdvojena skupina gljiva koje su većinom <strong>prilagođene na nametnički način života</strong>.<br>Njihove hife ograđene su <strong>staničnom stijenkom od celuloze</strong>, za razliku od ostalih gljiva čija je stijenka građena od hitina.<br><strong>Peronospora vinove loze</strong> nametnička je algašica koja uzrokuje infekciju vinove loze.&nbsp;<br><strong>Zaraze peronosporom tradicionalno se tretiraju bordoškom juhom</strong>, mješavinom modre galice i gašenog vapna.</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1895860900/b89e7f4e469f6a1a41ccb1dfe483eeba/E7701341_Noble_rot_on_grapes.jpg" />
         <pubDate>2022-11-22 20:24:51 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/cimaslana14/1c21wjqb359kqzp2/wish/2394677972</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Mješinarke</title>
         <author>cimaslana14</author>
         <link>https://padlet.com/cimaslana14/1c21wjqb359kqzp2/wish/2394679770</link>
         <description><![CDATA[<div>Mješinarke su <strong>najveća i najraznovrsnija skupina gljiva</strong> i od velike su važnosti za čovjeka.<br>Mnoge gljive ove skupine <strong>stvaraju jestiva plodišta</strong>, poput smrčka, narančaste zdjeličarke i podzemnih tartufa, no druge plodišta ne stvaraju ili su mikroskopskih veličina.<br>Mješinarke: tartufi, narančasta zdjeličarka, smrčak<br><br></div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1895860900/9860b56be04fea6c66967906150c7e8d/truffle_203031_640.jpg" />
         <pubDate>2022-11-22 20:27:03 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/cimaslana14/1c21wjqb359kqzp2/wish/2394679770</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Plijesni</title>
         <author>cimaslana14</author>
         <link>https://padlet.com/cimaslana14/1c21wjqb359kqzp2/wish/2394681922</link>
         <description><![CDATA[<div>U mješinarke svrstavamo velik broj vrsta<strong> plijesni</strong>.<br>Karakterističnog su izgleda, razgranate hife daju im bijeli, krzneni izgled i najčešće ih nalazimo na hrani.<br>Za čovjeka su vjerojatno najbitnija skupina zelenih plijesni i predstavnici roda <em>Penicillium</em> (kistac).<br><strong>Alexander Fleming</strong> je 1928. godine slučajno otkrio <strong>antibakterijsku uporabu kistaca</strong>, bio je to<strong> prvi otkriveni antibiotik</strong>, a nazvao ga je <strong>penicilin</strong>.<br>Mnoge vrste <strong>plijesni koriste se u industriji hrane</strong> i za pripremu različitih vrsta sireva poput gorgonzole, camemberta ili brieja.</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1895860900/898e3764bc609b02f71e0bdd216b85e3/plijesan_u_hrani_proluft_5b956e658d281_1400xr.jpg" />
         <pubDate>2022-11-22 20:29:48 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/cimaslana14/1c21wjqb359kqzp2/wish/2394681922</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Kvasci</title>
         <author>cimaslana14</author>
         <link>https://padlet.com/cimaslana14/1c21wjqb359kqzp2/wish/2394687270</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Kvasci</strong> su<strong> jednostanične gljive</strong> koje ne stvaraju hife niti imaju micelij, a razmnožavaju se većinom nespolno, mitozom.Kvasci imaju <strong>široku primjenu u biotehnologiji</strong>, većinom zbog svojstva alkoholnog vrenja.<br>U <strong>procesu vrenja</strong> kvasci <strong>glukozu pretvaraju u etanol i ugljikov(IV) oksid</strong>, što se može koristiti pri dobivanju mnogih proizvoda.</div>]]></description>
         <enclosure url="" />
         <pubDate>2022-11-22 20:37:41 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/cimaslana14/1c21wjqb359kqzp2/wish/2394687270</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Nametničke mješinarke</title>
         <author>cimaslana14</author>
         <link>https://padlet.com/cimaslana14/1c21wjqb359kqzp2/wish/2394689226</link>
         <description><![CDATA[<div>Mnoge <strong>nametničke mješinarke</strong> mogu izazvati infekciju životinjskih i biljnih organizama.<br><br></div><ul><li><strong>Kandida</strong> je vrsta kvasca koja inače živi na koži i sluznici čovjeka, ali pri naglom padu imuniteta ova se gljivica može ubrzano množiti i uzrokovati zarazu. Najčešće izaziva<strong> zarazu na sluznici usne šupljine i spolnih organa</strong>.</li><li><strong>Atletsko stopalo</strong> česta je zaraza na koži stopala koja <strong>uzrokuje crvenilo i svrab</strong>. Dobija se najčešće na bazenima i u svlačionicama vlažnih ili mokrih podova. Svim gljivičnim infekcijama pogoduje povišena vlaga, a mogu se liječiti <strong>antimikoticima</strong>, lijekovima koji ubijaju gljivice.</li><li><strong>Ražova gljivica</strong> je mješinarka koja uzrokuje zarazu žitarica poput raži. Ako se dijelovi gljivice konzumiraju pri jedenju zaraženih žitarica, ona uzrokuje<strong> poremećaje živčanog sustava poput halucinacija i oslabljenu cirkulaciju</strong>.</li><li><strong>Pepelnica</strong> je nametnik na vinovoj lozi koji može uzrokovati <strong>velike štete pri urodu</strong>. Sivi micelij gljivice vidljiv je na površini lista i ploda, a izgledom podsjeća na pepeo, zbog čega i nosi naziv pepelnica. Za razliku od peronospore, pepelnica se suzbija prskanjem sumpora po zaraženim dijelovima biljke.</li></ul>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1895860900/ccdc6dcc245b5dd66b0c45f6dd5147d7/7e2ed7e7afb20cda39f3.jpeg" />
         <pubDate>2022-11-22 20:40:23 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/cimaslana14/1c21wjqb359kqzp2/wish/2394689226</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Stapčarke</title>
         <author>cimaslana14</author>
         <link>https://padlet.com/cimaslana14/1c21wjqb359kqzp2/wish/2394690330</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Stapčarke</strong> su skupina gljiva čije <strong>plodište možemo podijeliti na stručak i klobuk</strong>.<br>S donje strane klobuka nalazi se <strong>himenij</strong> u kojem rastu spore unutar sporangija.<br>Himeniji mogu biti različitih oblika prema kojima možemo raspoznavati vrste stapčarki.</div><div>&nbsp;</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1895860900/aefe3dd3ba8e1f6b849979aca926227b/Basidiomycota_collage.jpg" />
         <pubDate>2022-11-22 20:41:58 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/cimaslana14/1c21wjqb359kqzp2/wish/2394690330</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Razmnožavanje gljiva</title>
         <author>cimaslana14</author>
         <link>https://padlet.com/cimaslana14/1c21wjqb359kqzp2/wish/2394691831</link>
         <description><![CDATA[<div>Većina gljiva može se <strong>razmnožavati spolno i nespolno</strong>.<br>Primjer <strong>nespolnog razmnožavanja</strong> je <strong>pupanje kvasaca</strong> pri kojem mitozama nastaju stanice istog genskog materijala.<br>Mnoge <strong>mješinarke i stapčarke razmnožavaju se spolno</strong>.<br>Na njihovim plodištima nalazimo <strong>himenij</strong>, <strong>mjesta gdje nastaju spore</strong>.<br><strong>Iz svake haploidne spore</strong> koja padne na tlo <strong>razvit će se</strong> diobama <strong>novi micelij</strong> koji će rasti pod zemljom.<br>Ako se tijekom širenja pod zemljom <strong>susretnu haploidne hife suprotnih spolova</strong>, one će se spojiti i <strong>iz njih će se razviti novo plodište</strong>.</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1895860900/944687868518202773a82a13a6123126/5.jpg" />
         <pubDate>2022-11-22 20:44:02 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/cimaslana14/1c21wjqb359kqzp2/wish/2394691831</guid>
      </item>
      <item>
         <title>Gljive u simbiozi</title>
         <author>cimaslana14</author>
         <link>https://padlet.com/cimaslana14/1c21wjqb359kqzp2/wish/2394693053</link>
         <description><![CDATA[<div><strong>Gljive su uz bakterije najvažniji razlagači</strong> u većini kopnenih ekosustava.<br><strong>Simbioza gljiva i biljaka</strong>, pri kojoj se micelij gljive veže za korijen biljke, zove se <strong>mikoriza</strong>.<br><strong>Lišajevi</strong> su možda najpoznatija <strong>simbioza</strong> koju <strong>gljive</strong> uspostavljaju <strong>s vrstama zelenih algi ili cijanobakterija</strong>.<br>Oni prekrivaju velik dio Zemljine površine, a mnoge su se vrste prilagodile ekstremnim uvjetima okoliša te ih možemo naći u arktičkoj tundri ili u suhim pustinjama Afrike.</div>]]></description>
         <enclosure url="https://padlet-uploads.storage.googleapis.com/1895860900/caa5b81f9cf2c73ed8765fb38a681113/C0146765_Arctic_rocks_and_lichen.jpg" />
         <pubDate>2022-11-22 20:45:48 UTC</pubDate>
         <guid>https://padlet.com/cimaslana14/1c21wjqb359kqzp2/wish/2394693053</guid>
      </item>
   </channel>
</rss>
